Grupiramo li faktore na različite načine, umnožak se neće promijeniti. Za prirodne brojeve
,
i
vrijedi:
.
Ako faktore združimo na različite načine, umnožak se neće promijeniti.
To svojstvo zovemo asocijativnost množenja.
Grupiramo li pribrojnike na različite načine, zbroj će ostati isti. To svojstvo nazivamo asocijativnost zbrajanja.
Pravac na kojemu je označena jedinična dužina zovemo Brojevni pravac.
Razliku množimo s brojem tako da umanjenik i umanjitelj pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga oduzmemo dobivene umnoške.
To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema oduzimanju.
Zbroj množimo s brojem tako da svaki pribrojnik pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga zbrojimo dobivene umnoške.
To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema zbrajanju.
Umnožak prirodnih brojeva ne ovisi o redoslijedu faktora. Za prirodne brojeve i vrijedi .
Ako faktori zamijene mjesta, umnožak se neće promijeniti.
To svojstvo zovemo komutativnost množenja.
Ako pribrojnici zamijene mjesta, zbroj se neće promijeniti. To se svojstvo naziva komutativnost zbrajanja.
Pribrojimo li nekom prirodnom broju nulu, broj se neće promijeniti.
Kažemo da je
neutralni element za zbrajanje prirodnih brojeva.
Skup prirodnih brojeva označavamo slovom
, a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.
Dodamo li skupu prirodnih brojeva broj
, dobivamo skup čiji su članovi
,
,
,
,
... Taj skup brojeva nazivamo skupom prirodnih brojeva s nulom.
.