Djedova škrinja otvara se pomoću šifre koja ima četiri različite znamenke od kojih su sve veće od
Poznato je:
Djed je star i zaboravio je šifru. Možeš li mu pomoći da otvori svoju škrinju?
Na polici trgovine u ponudi su dvije vrste čokoladica u promotivnim pakiranjima. Čokoladice Čoko prodaju se po cijeni od
a čokoladice Lada po cijeni od
Petra je kupila jedno pakiranje čokoladica Čoko, ali nije kupila ni jedno pakiranje čokoladica Lada.
Pomnožimo li neki prirodni broj s brojem jedan, broj se neće promijeniti.
Kažemo da je broj neutralni element za množenje prirodnih brojeva.
Pomnožimo li neki prirodni broj s brojem nula, umnožak će biti jednak
Primjer 1.
Učiteljica je zadala učenicima izračunati umnožak . Ivoni se nije svidio poredak brojeva pa je zadatak napisala u obliku Hoće li dobiti točan rezultat?
Budući da je
i
Ivona će dobiti isti, točan rezultat.
Istražimo
Koristeći se apletom, istraži ovisnost umnoška o redoslijedu faktora.
Što primjećuješ?
Komutativnost množenja
Umnožak prirodnih brojeva ne ovisi o redoslijedu faktora. Za prirodne brojeve i vrijedi
Ako faktori zamijene mjesta, umnožak se neće promijeniti.
To svojstvo zovemo komutativnost množenja.
Primjer 2.
Učiteljica je zadala učenicima izračunati umnožak . Sandro je vrlo brzo riješio zadatak i gledao Patrika kako se muči u rješavanju. Kad mu je to dojadilo, predložio mu je da prvo pomnoži i a zatim da taj umnožak pomnoži s Ima li Sandro pravo? Hoće li rezultat biti jednak?
Računamo li zadanim redoslijedom, dobit ćemo:
Poslušamo li Sandrov prijedlog promjene redoslijeda množenja, dobit ćemo:
Dakle, mnogo jednostavniji račun dovodi do točnog rješenja.
Računamo li na prvi način, budući da se radi o množenju, brojeve množimo redom kojim su napisani. U drugom načinu računamo kao da u brojevnom izrazu postoje zagrade, tj. određujemo vrijednost izraza
U konačnici, neovisno o redoslijedu množenja, dobili smo jednake rezultate!
Istražimo
Koristeći se apletom, istraži ovisnost umnoška o načinu grupiranja faktora.
Što primjećuješ?
Asocijativnost množenja
Grupiramo li faktore na različite načine, umnožak se neće promijeniti. Za prirodne brojeve i vrijedi:
Ako faktore združimo na različite načine, umnožak se neće promijeniti.
To svojstvo zovemo asocijativnost množenja.
Izračunaj na najjednostavniji način.
Koji brojevni izrazi imaju jednaku vrijednost kao umnožak
Primjer 3.
Bakin vrt pravokutnog oblika dug je metara, a širok metara. Na dijelu vrta dugom metara baka je posadila krumpir, a na ostatku vrta salatu.
Kolika je ukupna površina vrta?
Na kolikoj je površini vrta zasađen krumpir, a na kolikoj salata?
Površinu vrta moguće je izračunati na dva načina.
1. način: računamo površinu cijelog vrta množeći njegovu duljinu i širinu.
Površina vrta je
2. način: računamo površine dijelova vrta na kojoj je zasađen krumpir, odnosno salata pa zbrojimo dobivene rezultate.
Površina dijela vrta na kojoj zasađen krumpir iznosi
Površina dijela vrta na kojoj je zasađena salata iznosi
Ukupna površina vrta iznosi
Zaključujemo da vrijedi
Istražimo
Koristeći se apletom, istraži postupak množenja zbroja s prirodnim brojem.
Distributivnost množenja prema zbrajanju
Zbroj množimo s brojem tako da svaki pribrojnik pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga zbrojimo dobivene umnoške.
To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema zbrajanju.
Istražimo
Koristeći se apletom, istraži postupak množenja razlike s prirodnim brojem.
Distributivnost množenja prema oduzimanju
Razliku množimo s brojem tako da umanjenik i umanjitelj pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga oduzmemo dobivene umnoške.
To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema oduzimanju.
Primjer 4.
Kako najjednostavnije izračunati umnožak brojeva i
Budući da je traženi umnožak možemo napisati u obliku
Primjer 5.
U jednom razredu su učenika. Oni su skupljali novac za jednodnevni izlet: kuna za prijevoz, kuna za ulaznicu u muzej i kuna za ručak. Koliko su novca skupili? Na koliko se načina može riješiti taj zadatak?
I. način
Za prijevoz su skupili
Za ulaznice su skupili
Za ručak su skupili
Ukupno su skupili
II. način
Ukupna cijena izleta za jednog učenika je
Svi učenici skupili su
Zaključujemo da vrijedi:
Pojmovi komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti uvedeni su tek u prvoj polovini 19. stoljeća. Pojmove komutativnosti i distributivnosti uveo je francuski matematičar Francois-Joseph Servois (1815. godine), dok je pojam asocijativnosti uveo irski matematičar William Rowan Hamilton (1843. godine).
Primjer 6.
Izračunajmo na što jednostavniji način
Uočimo da se u oba pribrojnika javlja isti faktor, broj
Taj broj možemo izlučiti ispred (ili iza) zagrade, a u zagradu upisati preostale brojeve i znak računske operacije (zbrajanja).
ili
Uvježbaj izlučivanje zajedničkog faktora.
Primjer 7.
Pojednostavnimo izraze.
a)
b)
c)
d)
a) Uočimo i izlučimo zajednički faktor
u svim članovima izraza pa zbrojimo brojeve u zagradi.
b) Uočimo i izlučimo zajednički faktor
u svim članovima izraza pa zbrojimo i oduzmimo brojeve u zagradi.
c) Uočimo i izlučimo zajednički faktor
u svim članovima izraza pa oduzmimo brojeve u zagradi. (U zadnjem članu izraza ne piše, ali podrazumijeva se da se broj
množi s brojem
)
d) Uočimo i izlučimo zajednički faktor u prvom i trećem, odnosno u drugom i četvrtom članu izraza pa oduzmimo i zbrojimo brojeve u zagradama. (U zadnjem članu izraza ne piše, ali podrazumijeva se da se broj množi s brojem )
Bakin vrt pravokutnog oblika dug je metara, a širok metara. Vrt je podijeljen na četiri gredice, kao što je prikazano na slici.
Kolika je ukupna površina vrta?
Na kolikoj površini vrta je zasađen krumpir, na kolikoj salata, na kolikoj mrkva, a na kolikoj rajčica?
Krumpir je zasađen na vrta, salata na mrkva na a rajčica na
Ukupna površina vrta jednaka je
Zaključujemo da vrijedi: