Građa i funkcija probavnog sustava
- povezati dijelove probavnoga sustava s njihovom ulogom
- razlikovati mehaničku od kemijske razgradnje hrane
- opisati utjecaj probavih žlijezda na rad probavnih organa
- razlikovati osnovne skupine bolesti probavila te načine prevencije i njihovo liječenje
- povezati poremećaj rada probavnih organa s posljedicama za organizam
- raspraviti o povezanosti građe probavila s načinom prehrane.
Uvod
Razmislite o smislu izreke koja se pripisuje ocu moderne medicine Hipokratu: “Ti si ono što jedeš, hrana neka ti bude lijek, a ne lijekovi hrana.”
Razmislite o sljedećim nazivima: zdrava, funkcionalna i ljekovita hrana.
Pretpostavite o kakvoj se hrani radi. Koje ju namirnice čine? Koja bi mogla biti njihova uloga?
Funkcionalnu hranu čine namirnice koje svojim sastojcima utječu na pojedine funkcije, organa i organskih sustava organizma. Tako će npr. unos omega-3-masnih kiselina utjecati na prevenciju nastanka bolesti srca i krvožilnoga sustava.
Zdravu hranu prema definiciji čine namirnice koje pridonose održavanju ravnoteže u organizmu. Konzumiranjem tih namirnica organizam će biti otporan na stres i bolesti. To su npr. proizvodi od cjelovitih zrna žitarica, maslinovo ulje, voće ili povrće.
Ljekovita hrana namijenjena je za posebne svrhe. Namirnice koje ju čine mogu se davati u čvrstome ili tekućemu obliku. Ona se daje osobama koje su bolesne, za redukciju prekomjerne težine, ali i sportašima koji trebaju nadoknaditi pojedine tvari nakon napornoga treninga.
Enzimi
Kemijsku razgradnju hrane pospješuju, tj. ubrzavaju enzimi. To su složene molekule koje nastaju u probavnim organima i žlijezdama u čiji sastav ulaze pojedini vitamini. Enzimi su specifični u svome djelovanju. Određeni enzim katalizira, tj. ubrzava razgradnju samo jednoga tipa spoja. Enzimi najbolje djeluju na temperaturi od 37 °C. U slučaju veće ili manje temperature djelovanje se enzima usporava ili čak zaustavlja.
Probavni kanal
Pogledajte video koji prikazuje građu probavnoga sustava.
Prisjetite se glavnih uloga organa probavnoga sustava i probavnih žlijezda.
Hrana koja može proći proces probavljanja kroz probavni sustav naziva se probavljiva hrana. Te tvari mijenjaju se mehanički usitnjavajući se, zatim kemijski razlažući se na manje, jednostavnije molekule.
Razmislite i razmijenite mišljenje u paru o tome koje su tvari neprobavljive i zašto. Svoje zaključke izložite drugim učenicima u razredu.
Usna šupljina
U usnoj šupljini smješteni su:
- zubi
- jezik
- nepce
- žlijzde slinovnice.
U usnoj šupljini započinje probava.
Tu se hrana obrađuje mehanički i kemijski.
Mehanički – usitnjavanje zubima.
Kemijski – žlijezde slinovnice izlučuju slinu.
Slina sadrži enzim amilazu.
Amilaza razgrađuje složeni šećer škrob na jednostavniji.
Slina se sastoji najviše od vode.
Ona vlaži i omekšava zalogaj.
Promotrite sliku građe zuba.
Usna šupljina
U usnoj šupljini smješteni su zubi, jezik, nepce i žlijezde slinovnice. U njoj započinje probava. Tu se hrana obrađuje mehanički, odnosno usitnjava se zubima, zatim kemijski. Kemijska obrada uključuje žlijezde slinovnice koje izlučuju slinu koja sadrži enzim amilazu. On razgrađuje složeni šećer škrob na jednostavniji. Slina se sastoji većinom od vode te ona vlaži i omekšava zalogaj.
Promotrite sliku koja prikazuje građu zuba.
Zub se sastoji od:
- krune
- vrata
- korijena.
Izgrađen je od cakline.
Caklina je jedna od najtvrđih tvari.
Korijenom je zub usađen u kost čeljusti.
Korijen je obavijen zubnim mesom – desnima.
Kruna i vrat zuba obavijeni su zubnom caklinom.
U zubu se nalazi zubni kanalić s krvnim žilama i živcem.
Tijekom života čovjeku narastu dva kompleta zubi:
- mliječni
- trajni.
Prvi zubi izrastu djeci oko 6. mjeseca života.
U prvim godinama života djeca imaju mliječne zube.
Njih ukupno ima 20: deset u gornjoj i deset u donjoj čeljusti.
Zubna je caklina mliječnih zuba tanka i oni vrlo brzo propadaju.
Njih zamijene trajni zubi.
Oko 20. godine kod većine ljudi narastu i umnjaci.
Tada odrasla osoba ima 32 zuba.
Promotrite slike.
Prikazuju setove zubi koji čine 1/2 od ukupnoga broja trajnih i mliječnih zubi.
Odgovorite na pitanja.
Zub se sastoji od krune, vrata i korijena. Vanjski dio zuba izgrađen je od jedne od najtvrđe tvari koja se naziva caklina. Korijen i dio vrata zuba obavijeni su zubnim mesom – desnima. U zubu se nalazi zubni kanalić s krvnim žilama i živcem.
Razmislite i odgovorite na sljedeće pitanje: Koja je uloga krvnih žila i živaca u zubnome kanaliću?
Tijekom života čovjeku narastu dva kompleta zubi: mliječni i trajni. Prvi zubi izrastu djeci oko 6. mjeseca života. U prvim godinama života djeca imaju mliječne zube. Njih se razvija 20, deset u gornjoj i deset u donjoj čeljusti. Zubna caklina mliječnih zuba jest tanka i oni vrlo brzo propadaju. Na njihovo mjesto izrastaju trajni zubi. Oko 20. godine kod većine ljudi narastu i umnjaci.
Promotrite slike koje prikazuju setove zubi koji čine 1/2 od ukupnoga broja trajnih i mliječnih zubi te odgovorite na pitanja.
Trajni i mliječni zubi
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.
Odaberite sve točne odgovore.
Koji zubi čine trajno, ali ne i mliječno zubalo?
Želite li pokušati ponovo?
Jednjak
Pogledajte video koji prikazuje peristaltiku – kretanje hrane kroz jednjak.
Pretpostavite što se događa kod osobe koja guta velike zalogaje hrane, velikom brzinom a da ih ne natopi slina.
Želudac
Želudac je organ izgrađen od mišićnoga tkiva.
Kad je prazan, ima mali obujam – 1200mL.
Kad je pun, može se jako povećati.
Uloga želudca jest usitnjavanje hrane i razgradnja bjelančevina.
U stijenci želudca nalaze se stanice koje izlučuju želučani sok.
U tom soku se nalaze:
- enzim pepsin
- klorovodična kiselina.
Promotrite što se događa s komadićem mesa u klorovodičnoj kiselini, što u pepsinu, a što u kombinaciji.
Odgovorite na pitanje.
Želudac
Želudac je organ izgrađen od mišićnoga tkiva. Prazan ima mali obujam oko 1200mL, a napunjen se može znatno povećati. Njegova je uloga daljnje usitnjavanje hrane te razgradnja bjelančevina. Stijenka želudca sadrži stanice koje izlučuju želučani sok. U njemu se nalazi enzim pepsin i klorovodična kiselina.
Promotrite što se događa s komadićem mesa koji je stavljen u klorovodičnu kiselinu, pepsin te kombinaciju klorovodične kiseline i pepsina. Zatim odgovorite na pitanje.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Odgvorite na pitanje i obrazložite svoj odgovor.
Na razgradnju mesa najveći učinak ima:
Želite li pokušati ponovo?
Kiselina sudjeluje u obrani organizma od virusa i bakterija, ali i uzrokuje zgrušavanje bjelančevina. Pepsin razgrađuje bjelančevine na jednostavnije molekule aminokiseline. Djelomično razgrađena (probavljena) hrana iz želudca odlazi u tanko crijevo.
Tanko i debelo crijevo
Tanko crijevo dugačko je oko 5 metara.
Unutrašnja stijenka sadrži velik broj crijevnih resica.
Crijevne resice ispunjene su arterijskim, venskim i limfnim žilama.
Stezanjem i opuštanjem mišića crijeva hrana se kreće kroz crijevo.
Takvo kretanje nazivamo peristaltika.
S obzirom na funkciju, tanko crijevo je podijeljeno na tri dijela.
Početni dio tankoga crijeva jest dvanaesnik.
Tamo se ulijevaju probavni sokovi iz jetre i gušterače.
U drugome dijelu crijeva razgrađuju se masnoće i šećeri.
Masnoće se razgrađuju na masne kiseline i glicerol.
Šećeri se u tome dijelu razgrađuju na glukozu.
U zadnjemu dijelu crijeva dolazi do apsorpcije.
Apsorpcija je upijanje razgrađenih molekula aminokiselina, masnih kiselina, glicerola i glukoze.
Tvari koje se ne razgrade zajedno s vodom odlaze u debelo crijevo.
U debelome crijevu upija se voda i oblikuje izmet.
Praženjenje crijeva odvija se najčešće jednom dnevno.
Neredovito pražnjenje crijeva predstavlja velik problem koji može dovesti do dodatnih problema.
Debelo crijevo kod čovjeka dugo je oko 1,5 m.
Kolika je ukupna duljina probavne cijevi kod čovjeka?
Tanko i debelo crijevo
Tanko crijevo dugačko je oko pet metara. Njegova unutrašnja stijenka sadrži velik broj crijevnih resica. One su ispunjene arterijskim, venskim i limfnim žilama. Kretanje tvari kroz tanko crijevo odvija se naizmjeničnim stezanjem i opuštanjem mišića crijeva. Takav način kretanja naziva se peristaltika. Tanko crijevo s obzirom na funkciju podijeljeno je na tri dijela.
Početni dio tankoga crijeva naziva se dvanaesnik. U dvanaesnik se ulijevaju probavni sokovi iz jetre i gušterače. U drugome dijelu odvija se razgradnja masnoća na masne kiseline i glicerol, a šećeri se razgrađuju na glukozu. U zadnjemu dijelu tankoga crijeva dolazi do upijanja, odnosno apsorpcije razgrađenih molekula aminokiselina, masnih kiselina, glicerola i glukoze.
Tvari koje nisu razgrađene, s vodom odlaze iz tankoga u debelo crijevo.
U debelome crijevu upija se voda i oblikuje izmet. Pražnjenje crijeva odvija se najčešće jedanput dnevno. Neredovito pražnjenje crijeva predstavlja velik problem i može dovesti do niza problema.
Debelo crijevo kod čovjeka dugo je oko 1,5 m. Izračunajte ukupnu duljinu probavne cijevi kod čovjeka.
Jetra i gušterača
Jetra je najveća žlijezda u ljudskome tijelu.
Jetra neutralizira štetne tvari.
Proizvodi žuč koja razgrađuje masnoće.
Žuč se nakuplja u žučnoj vrećici.
U trenutku razgradnje žuč se iz žučne vrećice ispušta u dvanaesnik.
Jetra je i spremnik krvi, željeza, vitamina i hranjivih tvari.
Ona je jedini organ i ljudskome tijelu koji se može regenerirati – obnoviti.
Gušterača proizvodi enzime koji razgrađuju molekule masti na masne kiseline i alkohol glicerol.
Luči i enzime za konačnu razgradnju bjelančevina na aminokiseline.
Ona luči i ione potrebne za neutraliziranje kiseline koja dolazi iz želudca u tanko crijevo.
Pogledajte tablicu tvari koje se luče u probavni kanal te što razgrađuju.
Imenujte spojeve na koje se razgrađuju:
- škrob
- bjelančevine
- masti
- ugljikohidrati.
| ORGAN | TVAR KOJA SE LUČI | ŠTO SE RAZGRAĐUJE? |
|---|---|---|
| usna šupljina – žlijezde slinovnice | slina s enzimima | škrob |
| želudac | želučani sok (sluz, klorovodična kiselina, pepsin) | bakterije; bjelančevine |
| tanko crijevo | žuč s enzimima | masti; ugljikohdrati |
Jetra i gušterača
Jetra je najveća žlijezda u ljudskome tijelu. Ona neutralizira tvari štetne za ljudsko tijelo. Važna je u razgradnji masnoća jer proizvodi žuč. Ona se nakuplja u žučnoj vrećici te se u trenutku razgradnje masnoća ispušta u dvanaesnik.
Jetra je i spremnik krvi, željeza, vitamina i hranjivih tvari. Ona je jedini organ u ljudskome tijelu koji ima mogućnost regeneracije.
Gušterača proizvodi enzime koji razgrađuju molekule masti na masne kiseline i alkohol glicerol. S pomoću njezinih enzima obavlja se konačna razgradnja bjelančevina na aminokiseline. Također izlučuje ione potrebne za neutraliziranje kiseline koja dolazi iz želudca u tanko crijevo.
Pogledajte tablicu tvari koje se luče u probavni kanal te koje tvari one razgrađuju.
Imenujte spojeve na koje se razgrađuju škrob, bjelančevine, masti i ugljikohidrati.
| ORGAN | TVAR KOJA SE LUČI | ŠTO SE RAZGRAĐUJE? |
|---|---|---|
| usna šupljina – žlijezde slinovnice | slina s enzimima | škrob |
| želudac | želučani sok (sluz, klorovodična kiselina, pepsin) | bakterije; bjelančevine |
| tanko crijevo | žuč s enzimima | masti; ugljikohdrati |
Bolesti probavnih organa
Pokaži mi zube
Zubi služe za kidanje i usitnjavanje hrane, ali i za oblikovanje glasova.
Brzina propadanja zubne cakline ovisi o njezinoj kvaliteti.
Razmislite zašto je loše prati zube neposredno prije uzimanja obroka, ali je poželjno oprati zube nakon jela?
Nedostatak vitamina
Svaki vitamin i mineral ima svoju ulogu u organizmu.
Hipovitaminoza je nedostatak vitamina u organizmu.
Nedostatak vitamina A može uzrokovati loš vid po noći.
To se još naziva i noćna sljepoća.
Nedostatak vitamina B može uzrokovati probleme s kožom, noktima, koncentracijom i pamćenjem.
Dugotrajan nedostatak vitamina C uzrokuje bolest skorbut.
Zbog skorbuta se javljaju problemi s kostima, kožom, zglobovima i zubima.
Zbog nedostatka vitamina D osoba će imati problema s kostima.
To može biti opasno kod mladih ljudi kod kojih kosti rastu jer tad dolazi do pojave rahitisa.
Nedostatak vitamina
Svaki vitamin i mineral ima svoju ulogu u organizmu. Njihov nedostatak naziva se hipovitaminoza. Nedostatak vitamina A može uzrokovati loš vid za vrijeme sumraka. Taj poremećaj naziva se još i noćna sljepoća. Nedostatak vitamina B može uzrokovati probleme s kožom, noktima, ali i otežanu koncentraciju i pamćenje. Dugotrajan nedostatak vitamina C uzrokovat će nastanak bolesti skorbut. Tada se javljaju problemi s kostima, kožom, zglobovima, zubima. Nedostatak vitamina D odrazit će se na kvalitetu kostiju. To je stanje posebno opasno kod mladih ljudi kod kojih se odvija proces okoštavanja jer tada dolazi do pojave rahitisa.
Razmislite kako će nedostatak kalcija, željeza ili magnezija utjecati na građu kostiju, prijenos plinova u organizmu ili rad mišića.
Kad kiselina napada
Vjerojatno poznajete osobu koja ima problema s pojačanim lučenjem želučane kiseline. Koju hranu te osobe trebaju izbjegavati?
Refluks želučane kiseline, često zvana i žgaravica, poremećaj je pri kojemu dolazi do prolaska želučane kiseline iz želudca kroz jednjak do ždrijela. Uzroci nastanka toga stanja mogu biti razni, npr. stvaranje prevelike količine kiseline u želudcu zbog loše prehrane, prevelikoga stresa, slabljenja mišića koji se nalazi na prijelazu između jednjaka i želudca.
Kod refluksa želučane kiseline preporučuje se pripaziti na prehranu, smanjiti unos jake hrane, izbjegavati gazirana pića, cigarete i alkohol te izbjegavati stresne situacije.
Promotrite u videu što se događa s pH-vrijednostima nakon uzimanja lijeka protiv žgaravice.
Pretpostavite kako će uzimanje lijeka protiv
Vrijed
Upala crvuljka
Crvuljak, početni dio debeloga crijeva, u sebi ima mnogo limfnoga tkiva, stoga se naziva i crijevni krajnik. Do upale njegova dijela može doći zbog brojnih razloga. Najčešće se događa da fekalije ne prolaze dovoljno brzo kroz crijevo te dolazi do njihova nakupljanja te upalnoga stanja.
Javlja se bol u donjemu desnom dijelu trbušne šupljine. Upaljeni dio crvuljka odstranjuje se kirurškim putom.
Rak probavnih organa
Rak želudca i debeloga crijeva često se pojavljuje. Smatra se da su među uzrocima brz način života, smanjeno kretanje, neredovito uzimanje obroka, premalo svježega voća i povrća na jelovniku te unošenje velikih količina industrijski obrađene hrane s dodatkom aditiva. Neke tvari koje čovjek unosi u svoj probavni sustav dokazano su kancerogene: meso ispečeno na roštilju na drveni ugljen ili sušeno meso. Velike količine tih tvari mogu uzrokovati nastanak raka.
Prevencija, prevencija, prevencija…
Zarazne bolesti probavnoga sustava moguće je izbjeći redovitim pranjem ruku, pravilnim skladištenjem te rukovanjem namirnica. Bolesti koje se prenose u uvjetima smanjene higijene nazivaju se i bolesti prljavih ruku. Od njih najčešće obolijevaju djeca. Što mislite zašto?
Zarazne bolesti probavnoga sustava
Zarazne bolesti najčešće uzrokuju nametnici poput srdoboljne amebe, oblići (dječja glista, bijela glistica, trihina), plošnjaci (metilji i trakavice). Česti simptomi su mučnina, proljev, bolovi u području trbuha, naglo mršavljenje.
| SKUPINA ŽIVOTINJA KOJOJ PRIPADA UZROČNIK | UZROČNIK BOLESTI | MOGUĆI NAČIN ZARAZE |
|---|---|---|
| praživotinje | srdoboljna ameba | onečišćena voda i hrana |
| oblići |
dječja glista bijela glistica zavojita trihina
|
neoprana hrana i ruke
neoprana hrana i ruke zaraženo meso |
| plošnjaci | metilji
trakavice |
zaraženo meso
zaraženo meso |
Objasnite važnost pravilne termičke obrade hrane prije unosa u organizam.
Za kraj…
Danas se na mrežnim stranicama može pronaći dosta informacija o netolerantnosti, alergiji na gluten. To je ljepljiva tvar, po kemijskome sastavu bjelančevina. Nalazi se u pšenici, raži, ječmu, zobi ili npr. piru. Pri izradi tijesta upravo karakteristična ljepljivost potiče od prisutnosti glutena. Bolest pri kojoj se ne tolerira gluten jest celijakija. Neki znanstvenici povezuju oštećenje probavnoga sustava kao uzrok nastanka pojedinih autoimunih bolesti.
Potražite na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva za celijakliju više informacija o glutenu te koje ga namirnice mogu sadržavati .
Konstipacija je pojam koji opisuje nepravilan rad crijeva pri čemu dolazi do prekid izbacivanja štetnih tvari iz crijeva. Kada se to događa prvo što se preporučuje je obratiti pozornost na prehranu, uvođenje hrane koja je bogata vlaknima i potrebom za redovitim unosom tekućine. Proučite više što se događa prilikom konstipacije na mrežnim stranicama: Liječnik.hr i HKPD.
Osim prehrane i način života može utjecati na taj poremećaj. Tako npr. sjedilački način života, manjak kretanja može potaknuti konstipaciju.
Nakon proučavanja predloženih mrežnih stranica izradite plan kojim će te utjecati na prevenciju pojave konstipacije kod vaših vršnjaka. Svoj uradak izložite na Lino ploči.