Učitavanje
Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon
DOS 7 INTERDISCIPLINARNE TEME
/
Mali veliki svijet

22. Mali rekorderi

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • BIO 3 Naučit ćete opisati građu životinjske stanice i povezati veličine dijelova s odgovarajućim alatom za promatranje.
  • MAT 2 Naučit ćete primjenjivati različite zapise racionalnih brojeva.
  • BIO 1 Naučit ćete razlikovati mikroskopske veličine u prirodi.
  • BIO 2 Naučit ćete primjenjivati odgovarajuće alate za proučavanje stanice, bakterije i virusa.
  • BIO 4 Naučit ćete opisati važnost otkrića maske u smanjenju širenja virusa.
  • MAT 1 Naučit ćete primjenjivati znanstveni zapis broja.
  • MAT 3 Naučit ćete rješavati i primjenjivati linearnu jednadžbu.
Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Podijeli ovu lekciju

Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory
Kartica igre memory

U sljedećem zadatku odgovorite na pitanja odabirom brojeva u padajućem izborniku.

Kolika je veličina mišićne stanice duljine 150 μm izražena u mm?
 

Kolika je veličina crvene krvne stanice od 8 μm izražena u mm?
 

Kolika je veličina stanice kože od 30 μm izražena u mm?
 

.

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.


Jesu li sve stanice iz prošlog zadatka manje od jednog milimetra?

U sljedećem zadatku pojmove poredajte prema zadanom kriteriju. To ćete učiniti tako da kliknete na određeni pojam.

Poredajte stanice iz prvog zadatka od najmanje do najveće.

1. stanica kože
2. crvena krvna stanica
3. mišićna stanica
#2 Zadatak

Sljedeći zadatak riješite s pomoću ilustracije. Na ilustraciji mikroskopa točkama su označeni njegovi dijelovi. Dijelovima su pridruženi brojevi koji se nalaze ispod ilustracije.

Brojeve koji su ispod ilustracije smjestite na odgovarajuće mjesto na mikroskopu.

1 – mali vijak


2 – okular


3 – stolić


4 – veliki vijak


5 – izvor svjetlosti


6 – objektiv

 

Zadatak 1
1
2
3
4
5
6
Danas je s nama profesorica Petra Peharec Štefanić, molekularna biologinja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Elektronske mikroskope možemo podijeliti u dvije velike skupine: transmisijski elektronski mikroskop i pretražni elektronski mikroskop. Razlikuju se u načinu na koji nastaje slika, naponu ubrzanja elektrona i pripremi uzoraka. Po građi je elektronski mikroskop sličan svjetlosnom mikroskopu, ali radi u uvjetima visokoga vakuuma. Dijelovi transmisijskog elektronskog mikroskopa su: elektronski top, elektromagnetske leće koje imaju ulogu kondenzora, leća objektiva, međuleća, projektorska leća i fluorescentni zaslon. Elektronski mikroskop je optički uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz veliko povećanje. Kao izvor elektronskoga snopa služi elektronski top. Elektronski top čine katoda i anoda. Katodu obično čini volframska nit, iako postoje i druge vrste izvora elektrona, koja zagrijavanjem emitira elektrone koji se dalje usmjeravaju prema anodi. Prolaskom kroz uzorak elektroni se u susretu s atomima uzorka raspršuju razmjerno debljini i gustoći područja na koje nailaze. Elektroni koji prolaze kroz tanki uzorak stvaraju elektronsku sliku uzorka koja se povećava sustavom elektronskih leća. Konačna slika nastaje na fluorescentnom zaslonu, a njezini tamni dijelovi odgovaraju debljim i gušćim područjima uzorka. Ne, priprema uzoraka za elektronski mikroskop puno je složeniji i kompleksniji proces. Prvo, moramo paziti da nam je uzorak dovoljno tanak. Prerez uzorka treba biti debljine od 60 do 250 nm da elektroni mogu proći kroz njega. Drugo, uzorak moramo učiniti vidljivim na način da postignemo dobar kontrast slike. Kontrast slike u biološkim uzorcima povećavamo s pomoću teških metala. Ako promatramo izolirane makromolekule, viruse, bakterije ili stanične dijelove moramo ih moći vizualizirati na način da dobijemo kontrastnu sliku. Koristimo kontrastna sredstva koja se nakupljaju oko objekta ili ulaze u njegove udubine pa time objekt ostaje nekontrastiran i izgleda svijetlije od svoje okoline Ako promatramo tanke prereze tkiva, koristimo sredstvo za kontrastiranje koje se veže na makromolekule u uzorku pa se time povećava gustoća određene strukture u odnosu na okolno područje. Od bioloških uzoraka npr. promatramo izolirane makomolekule poput ribosoma i molekule DNA, zatim viruse, bakterije, biljne, humane i animalne stanice te tkivne prereze. Od nebioloških uzoraka promatramo npr. nanomaterijale poput nanočestica srebra, bakra, plastike, ali se mogu promatrati i legure aluminija i bakra. Valna duljina ubrzanih elektrona znatno je kraća od one fotona vidljive svjetlosti pa je granica razlučivosti elektronskog mikroskopa puno manja od one svjetlosnog mikroskopa. Povećanje svjetlosnog mikroskopa iznosi 1000 do 1500 puta, ovisno o vrsti mikroskopa, a moć razlučivanja oko 200 do 350 nm. Današnji elektronski mikroskopi mogu povećavati do 1,5 milijuna puta, a moć razlučivanja iznosi oko 0,1 do 0,2 nm. Općenito, elektronski mikroskop ima oko 100 puta veću moć razlučivanja od svjetlosnog mikroskopa. Elektronskim mikroskopom možemo zapaziti puno više detalja. Transmisijskim elektronskim mikroskopom vidimo stanične organele poput mitohondrija, kloroplasta, jezgre, ribosoma, endoplazmatskog retikuluma i Golgijeva kompleksa. Vidimo bakterijske stanice i viruse te izolirane Hvala vam! . Transkript: Danas je s nama profesorica Petra Peharec Štefanić, molekularna biologinja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Elektronske mikroskope možemo podijeliti u dvije velike skupine: transmisijski elektronski mikroskop i pretražni elektronski mikroskop. Razlikuju se u načinu na koji nastaje slika, naponu ubrzanja elektrona i pripremi uzoraka. Po građi je elektronski mikroskop sličan svjetlosnom mikroskopu, ali radi u uvjetima visokoga vakuuma. Dijelovi transmisijskog elektronskog mikroskopa su: elektronski top, elektromagnetske leće koje imaju ulogu kondenzora, leća objektiva, međuleća, projektorska leća i fluorescentni zaslon. Elektronski mikroskop je optički uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka, uz veliko povećanje. Kao izvor elektronskoga snopa služi elektronski top. Elektronski top čine katoda i anoda. Katodu obično čini volframska nit, iako postoje i druge vrste izvora elektrona, koja zagrijavanjem emitira elektrone koji se dalje usmjeravaju prema anodi. Prolaskom kroz uzorak elektroni se u susretu s atomima uzorka raspršuju razmjerno debljini i gustoći područja na koje nailaze. Elektroni koji prolaze kroz tanki uzorak stvaraju elektronsku sliku uzorka koja se povećava sustavom elektronskih leća. Konačna slika nastaje na fluorescentnom zaslonu, a njezini tamni dijelovi odgovaraju debljim i gušćim područjima uzorka. Ne, priprema uzoraka za elektronski mikroskop puno je složeniji i kompleksniji proces. Prvo, moramo paziti da nam je uzorak dovoljno tanak. Prerez uzorka treba biti debljine od 60 do 250 nm da elektroni mogu proći kroz njega. Drugo, uzorak moramo učiniti vidljivim na način da postignemo dobar kontrast slike. Kontrast slike u biološkim uzorcima povećavamo s pomoću teških metala. Ako promatramo izolirane makromolekule, viruse, bakterije ili stanične dijelove moramo ih moći vizualizirati na način da dobijemo kontrastnu sliku. Koristimo kontrastna sredstva koja se nakupljaju oko objekta ili ulaze u njegove udubine pa time objekt ostaje nekontrastiran i izgleda svijetlije od svoje okoline Ako promatramo tanke prereze tkiva, koristimo sredstvo za kontrastiranje koje se veže na makromolekule u uzorku pa se time povećava gustoća određene strukture u odnosu na okolno područje. Od bioloških uzoraka npr. promatramo izolirane makomolekule poput ribosoma i molekule DNA, zatim viruse, bakterije, biljne, humane i animalne stanice te tkivne prereze. Od nebioloških uzoraka promatramo npr. nanomaterijale poput nanočestica srebra, bakra, plastike, ali se mogu promatrati i legure aluminija i bakra. Valna duljina ubrzanih elektrona znatno je kraća od one fotona vidljive svjetlosti pa je granica razlučivosti elektronskog mikroskopa puno manja od one svjetlosnog mikroskopa. Povećanje svjetlosnog mikroskopa iznosi 1000 do 1500 puta, ovisno o vrsti mikroskopa, a moć razlučivanja oko 200 do 350 nm. Današnji elektronski mikroskopi mogu povećavati do 1,5 milijuna puta, a moć razlučivanja iznosi oko 0,1 do 0,2 nm. Općenito, elektronski mikroskop ima oko 100 puta veću moć razlučivanja od svjetlosnog mikroskopa. Elektronskim mikroskopom možemo zapaziti puno više detalja. Transmisijskim elektronskim mikroskopom vidimo stanične organele poput mitohondrija, kloroplasta, jezgre, ribosoma, endoplazmatskog retikuluma i Golgijeva kompleksa. Vidimo bakterijske stanice i viruse te izolirane Hvala vam! .

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.


Najmanja bakterija veličine je 2 mikrometra. Koliko je to milimetara? 

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.


Najveća bakterija veličine je 0.75 milimetara. Kolika je razlika u veličini između najmanje i najveće bakterije?

#4 Zadatak

Sljedeći zadatak riješite sparivanjem odgovarajućih pojmova iz desnog i lijevog stupca. To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti.


Spojite broj i njegov znanstveni zapis.

3 560 000 000 000   3.56 ∙ 10 - 1
0.00 000 000 356 3.56 ∙ 10 5
356 000   3.56 ∙ 10 - 9
0.356 3.56 ∙ 10 12
#5 Zadatak

Sljedeći zadatak riješite sparivanjem odgovarajućih pojmova iz desnog i lijevog stupca. To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti.

Spojite odgovarajuće parove brojeva.

129 000 000 km  1.29 ∙ 10^11 m
129 mm 1.29 ∙ 10^–1 m
0.00129 dm 1.29 ∙ 10^–4 m
#6 Zadatak

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.


S jedne strane polužne vage nalazi se masa od 1 g. Na drugu stranu svake sekunde dolijeće po jedan komarac i ostaje na njoj. Masa jednog komarca je 2 mg. Koliko će vremena proći do trenutka u kojem će vaga doći u ravnotežu? 

Procjena znanja

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Kojom mjernom jedinicom najčešće izražavamo veličine naših stanica?

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Kojom mjernom jedinicom najčešće izražavamo veličine virusa?

U sljedećem zadatku dopunite rečenicu ponuđenim pojmovima. To ćete učiniti tako da pojmove smjestite na točno mjesto u rečenici.

Mitohondrij je dio stanice koji biste mogli uočiti mikroskopom, ali njegovu unutarnju građu proučavat ćete mikroskopom.

svjetlosnim
elektronskim

U sljedećem zadatku razvrstajte dijelove stanice prema uputi. 


Označite dio stanice i smjestite ga u odgovarajući stupac.

endoplazmatski retikulum
stanična membrana
mitohondrij
ribosom
jezgra
SVJETLOSNI MIKROSKOP
ELEKTRONSKI MIKROSKOP

U sljedećem zadatku pojmove poredajte prema zadanom kriteriju. To ćete učiniti tako da kliknete na određeni pojam.

Poredajte navedene strukture prema veličini, od najveće do najmanje.

1. HIV
2. bakterija Chlamydia trachomatis
3. kožna stanica

U sljedećem zadatku upišite pojmove koji nedostaju.

Kada kihnemo, virusi se zrakom ne šire samostalno, nego su zarobljeni u kapljicama
Veličinu virusa mjerimo u nanometrima, a kapljica u
.

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Je li broj zapisan u znanstvenom zapisu?

1.45 ∙ 10^5 

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Je li broj zapisan u znanstvenom zapisu?

0.98 ∙ 10^4

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Je li broj zapisan u znanstvenom zapisu?

5.95 ∙ 10^–3

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Je li broj zapisan u znanstvenom zapisu?

321.45 ∙ 10^5

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Je li broj zapisan u znanstvenom zapisu?

0.045 ∙ 10^–11

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.


Duljina 0.000000238 mm preračunata u kilometre iznosi:

U sljedećem zadatku označite točne odgovore. Dva su odgovora točna.


Najveća brzina kojom se pri kihanju šire kapljice sline iznosi v = 15.9 m/s. Ovisno o temperaturi i vlažnosti zraka, veličini kapljice i kapacitetu pluća, pojedina kapljica može dosegnuti udaljenost od 8 metara. Odaberite izraz prema kojem ćete izračunati u kojem će vremenu t kapljica prijeći tu udaljenost s i iznos te fizičke veličine. 

22. Mali rekorderi

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • BIO 3 Naučit ćete opisati građu životinjske stanice i povezati veličine dijelova s odgovarajućim alatom za promatranje.
  • MAT 2 Naučit ćete primjenjivati različite zapise racionalnih brojeva.
  • BIO 1 Naučit ćete razlikovati mikroskopske veličine u prirodi.
  • BIO 2 Naučit ćete primjenjivati odgovarajuće alate za proučavanje stanice, bakterije i virusa.
  • BIO 4 Naučit ćete opisati važnost otkrića maske u smanjenju širenja virusa.
  • MAT 1 Naučit ćete primjenjivati znanstveni zapis broja.
  • MAT 3 Naučit ćete rješavati i primjenjivati linearnu jednadžbu.
Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Podijeli ovu lekciju

Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 5: Mali veliki svijet - Ishodi učenja: BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama., MAT OŠ A.7.5. Primjenjuje računanje s racionalnim brojevima., KEM OŠ D.7.3. Uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom modelima, tablicama i grafovima., MAT OŠ B.7.3. Primjenjuje proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost;, OŠ HJ A.7.4. Učenik piše objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu pritom pravilno upotrebljavajući pravila pisanja velikoga početnog slova u imenima ustanova, društava, pokreta, epoha i povijesnih događaja., KEM OŠ A.7.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari., FIZ OŠ A.7.1. Uspoređuje dimenzije, masu i gustoću različitih tijela i tvari., MAT OŠ B.7.1. Računa s algebarskim izrazima u Q., MAT OŠ A.7.2. Opisuje i primjenjuje znanstveni zapis broja., MAT OŠ A.7.3. Primjenjuje različite zapise racionalnih brojeva., MAT OŠ B.7.2. Rješava i primjenjuje linearnu jednadžbu., BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu uz objašnjavanje principa građe živih bića., BIO OŠ D.7.2. Objašnjava važnost i utjecaj bioloških otkrića na svakodnevni život., MAT OŠ A.7.3. Primjenjuje različite zapise racionalnih brojeva., MAT OŠ A.7.4. Primjenjuje uspoređivanje racionalnih brojeva., KEM OŠ A.7.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari., OŠ GK A.7.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi, OŠ GK A.7.2. Učenik razlikuje udaraljke s određenom i neodređenom visinom tona, skupinu glazbala i orkestre te opaža izvedbenu ulogu glazbala., MAT OŠ A.7.4. Primjenjuje uspoređivanje racionalnih brojeva., BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu uz objašnjavanje principa građe živih bića., OŠ LK A.7.1. Učenik istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom., OŠ LK A.7.3. Učenik u vlastitome izražavanju koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija., OŠ LK C.7.1. Učenik analizira i u likovnom i vizualnom uratku ispituje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na vlastiti život., OŠ GK A.7.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi, OŠ GK A.7.3. Učenik na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste.
    1. Videolekcija 5.2: Uspoređujemo - Ishodi učenja: KEM 1 Naučit ćete primjenjivati kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari., KEM 2 Naučit ćete uočavati zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima., MAT 1 Naučit ćete primjenjivati različite zapise racionalnih brojeva., MAT 2 Naučit ćete uspoređivati racionalne brojeve., MAT 3 Naučit ćete računati s racionalnim brojevima., GK 1 Naučit ćete prepoznati obilježja glazbala iz skupine udaraljki., GK 2 Naučit ćete razlikovati udaraljke s određenom i udaraljke s neodređenom visinom tona., GK 3 Naučit ćete prepoznati primjere konkretnih skladbi s udaraljkama.
    2. Videolekcija 5.3: Omjer život znači - Ishodi učenja: BIO 1 Naučit ćete objasniti odnos površine i volumena na razini stanice, organa i organizma povezujući ga s ekonomičnosti građe organizma i preživljavanjem., BIO 2 Naučit ćete prepoznati važnost površine i volumena u svakodnevnom životu., MAT 1 Naučit ćete primijeniti obrnutu proporcionalnost., MAT 2 Naučit ćete primijeniti uspoređivanje racionalnih brojeva i njihovih različitih zapisa.
    3. Videolekcija 5.4: Veliko jer je važno - Ishodi učenja: FIZ 1 Naučit ćete prepoznati primjere fizičkih veličina u svakodnevnom životu te moći objasniti zašto je važno mjeriti ih., FIZ 2 Naučit ćete preračunavati mjerne jedinice., FIZ 3 Naučit ćete razlikovati znakove fizičkih veličina i pravilno ih označavati u obliku velikih/malih slova., FIZ 4 Naučit ćete što su mjerni instrumenti i čemu služe., FIZ 5 Naučit ćete kako radimo usporednu i provjeru ispravnosti mjerenja., KEM 1 Naučit ćete objasniti kako su nastali i kako se tvore suvremeni kemijski simboli., KEM 2 Naučit ćete povezati ime kemijskog elementa s njegovim simbolom., KEM 3 Naučit ćete objasniti kvalitativno i kvantitativno značenje kemijskog simbola., HJ 1 Naučit ćete objasniti pravila pisanja velikoga početnog slova u imenima ustanova, društava, pokreta, epoha i povijesnih događaja., HJ 2 Naučit ćete primijeniti pravila pisanja velikoga početnog slova u vezanom tekstu.
    4. Videolekcija 5.5: Rastu oblici, raste zvuk - Ishodi učenja: LK 1 Naučit ćete što je omjer, a što razmjer (proporcija) u umjetničkim djelima i vlastitom portretu., LK 2 Naučit ćete što je zlatni rez, kako se primjenjuje u umjetnosti i kako se pojavljuje u prirodi., LK 3 Naučit ćete usporediti umjetnička djela s obzirom na različite društvene čimbenike te što ih povezuje sa stečenim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga života., GK 1 Naučit ćete prepoznati obilježja klavirske minijature., GK 2 Naučit ćete prepoznati i razlikovati višestavačne vrste koncert i simfoniju., GK 3 Naučit ćete slušno prepoznati primjere različitih instrumentalnih vrsta.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 Hrvatska.

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 Hrvatska.