Učitavanje

5. Biološki sat

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • čitati u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika
  • razlikovati zlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja i namjeni
  • objašnjavati strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
  • povezivati informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
  • razlikovati provjerene i neprovjerene izvore informacija
  • uspoređivati životne cikluse organizama
  • objašnjavati važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže
  • procjenjivati kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života
  • uspoređivati faze u životu čovjeka s obzirom na psihofizičke značajke

#1 Zadatak

Umetnite riječi koje nedostaju.

 je kratki tekst koji sažeto prikazuje sadržaj polaznoga opširnijeg teksta i ističe njegove
točke.
je zapravo proces stvaranja
, odnosno izdvajanje ključnih informacija i ideja iz izvornog teksta kako bi se stvorio kraći i koncizniji sadržaj.

#2 Zadatak

Sažetak Priopćenja o dodjeli Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za 2017. godinu zajednički Jeffreyju C. Hallu, Michaelu Rosbashu i Michaelu W. Youngu

Nobelovo vijeće pri Institutu Karolinska danas je izdalo priopćenje za javnosti koje sadrži odluku vezanu uz dodjelu Nobelove nagradu za fiziologiju ili medicinu za 2017. godinu zajednički Jeffreyju C. Hallu, Michaelu Rosbashu i Michaelu W. Youngu za njihova otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijski ritam.

Odavno znamo da živi organizmi, uključujući ljude, imaju unutarnji biološki sat koji im pomaže u predviđanju i prilagođavanju redovitom ritmu dana. Njihova otkrića objašnjavaju kako biljke, životinje i ljudi prilagođavaju svoj biološki ritam kako bi bio usklađen s rotacijama Zemlje. Koristeći voćne muhe kao model, ovogodišnji Nobelovi laureati izolirali su gen koji kontrolira normalni dnevni biološki ritam. Pokazali su da taj gen kodira protein koji se nakuplja u stanicama tijekom noći, da bi se zatim razgradio tijekom dana.

Sada, također, prema njihovim dokazanim tezama razumijemo da biološki satovi djeluju prema istim principima u stanicama drugih višestaničnih organizama, uključujući ljude. Naknadno su identificirali dodatne proteinske komponente ovoga mehanizma, otkrivajući mehanizam koji upravlja samoodržavajućim satnim mehanizmom unutar stanica.

Budući da naš unutarnji sat prilagođava našu fiziologiju s iznimnom preciznošću različitim fazama dana, I regulira ključne funkcije poput ponašanja, razine hormona, sna, tjelesne temperature i metabolizma, naše blagostanje pogođeno je onda kada postoji privremeno neslaganje između našeg okoliša i unutarnjeg biološkog sata. To se primjerice događa nakon leta kroz više vremenskih zona i doživljavamo jet-lag sindrom. Također, u njihovome radu ističu se naznake o tome da kronično neslaganje između našeg načina života i ritma koji nameće naš unutarnji biološki sat veže uz rizik od raznih bolesti.

Odbor smatra da su Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young uspjeli zaviriti u naš biološki sat i objasniti njegov unutarnji rad. Njihova otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijski ritam izuzetno su važna. Predstavljaju čvrst temelj na kojem će se graditi nove spoznaje u ovome području znanosti.

#3 Zadatak

Zašto su noćni organizmi aktivni noću?

Dopunite rečenice riječima koje nedostaju.

Prvi korak u sažimanju koji pretpostavlja detaljno iščitavanje i analiziranje teksta u tzv. dva čitanja naziva se
. Drugi korak u sažimanju koji pretpostavlja izradu obrisa/skice, a zatim i koncepta (detaljnog plana), naziva se
.

U sažetku je dopušteno koristiti izravne citate iz izvornog teksta.

Sažetak može biti koristan za brzo donošenje odluke o tome je li izvorni tekst relevantan za čitatelja.

Koji se od sljedećih opisa ne odnosi na cirkadijalnu ritmičnost?

Do koje godine čovjekovo života raste lubanja?

Procjena znanja

Povežite nazive dijelova strukture sažetka s njihovim sadržajem 

uvod

glavni dio

zaključak

Sažetak je uvijek kraći od originalnog teksta i to za 25 % do 30 %.

Glavni cilj sažetka je iznijeti sve pojedinosti i specifičnosti izvornog teksta.

Sažetak treba sadržavati sve važne informacije i činjenice iz originalnog teksta.

Cirkadijalni ritam je ciklus koji se temelji na _____ vremenskom razdoblju.

Kako se zove hormon koji se luči za pomoć pri spavanju?

U kojem se  tromjesečju prenatalnog razvoja stvara većina tkiva u organizmu?

5. Biološki sat

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • čitati u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika
  • razlikovati zlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja i namjeni
  • objašnjavati strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika služeći se prethodno stečenim znanjima
  • povezivati informacije i ideje iz teksta sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima
  • razlikovati provjerene i neprovjerene izvore informacija
  • uspoređivati životne cikluse organizama
  • objašnjavati važnost uspostavljanja prirodne ravnoteže
  • procjenjivati kako stanje ekosustava utječe na kvalitetu života
  • uspoređivati faze u životu čovjeka s obzirom na psihofizičke značajke
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 4: Krug života - Ishodi učenja: primjenjivati znanja o krugu i kružnici, povezivati trigonometrijske omjere u pravokutnome trokutu s koordinatama točke na kružnici, uspoređivati književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjivati književnoteorijske pojmove, analizirati tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet, uspoređivati specifičnosti građe pojedinih organizama i povezuje ih s razvojnim stablom živoga svijeta, uspoređivati prilagodbe organizama na životne uvjete te ih povezuje s evolucijom živoga svijeta na Zemlji, analizirati kemijske promjene anorganskih i organskih tvari, primijenjivati vjerojatnost, primjenjivati kvadratnu funkciju, uspoređivati životne cikluse organizama, analizirati kemijske promjene anorganskih i organskih tvari, objašnjavati održavanje i narušavanje homeostaze u različitih organizama, uspoređivati životne cikluse organizama, čitati u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, primjenjivati kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari, analizirati brzine različitih promjena, objašnjavati održavanje i narušavanje homeostaze u različitih organizama, raspravljati o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni bioloških otkrića te donosi odluke o vlastitim postupanjima, analizirati svojstva, sastav i vrstu tvari, govoriti izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja
    1. Videolekcija 4.1: Drvo života - Ishodi učenja: opisati razvoj sistematike i filogenije, analizirati razvojno stablo živoga svijeta s tipičnim predstavnicima, usporediti organizme u razvojnom stablu, analizirati filogenetska stabla, analizirati tekstove iz hrvatske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet, opisivati simboličku vrijednost književnoga ili diskurzivnog teksta za hrvatski kulturni krug i baštinu, analizirati sadržajna, izrazna i idejna obilježja ulomka iz teksta, zaključivati o utjecaju jezične i književne nematerijalne kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta na odabranom tekstu, čitati u skladu s određenom svrhom izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, uspoređivati specifičnosti građe pojedinih organizama i povezuje ih s razvojnim stablom živoga svijeta
    2. Videolekcija 4.2: Od papratnjača do fosilnih goriva - Ishodi učenja: analizirati osnovna obilježja građe papratnjača, analizirati kemijske promjene anorganskih i organskih tvari, objasniti uvjete kolonizacije kopna, opisati načine razmnožavanja papratnjača, opisati proces nastanka ugljena iz papratnjača, opisati kemijska svojstva alkana, analizirati utjecaj tvari na okoliš, uspoređivati prilagodbe organizama na životne uvjete te ih povezivati s evolucijom živoga svijeta na Zemlji
    3. Videolekcija 4.3: Životni ciklusi - Ishodi učenja: analizirati izmjene generacija u životnim ciklusima organizama, primjenjivati vjerojatnost, primjenjivati kvadratnu funkciju, uspoređivati životne cikluse organizama, uspoređivati različite načine razmnožavanja organizama, uspoređivati rasprostranjivanje, razvoj i sazrijevanje te brigu za potomstvo različitih skupina organizama
    4. Videolekcija 4.4: Kemijski glasnici - Ishodi učenja: povezivati pojavu novih svojstava s promjenom složenosti organizacijskih razina u organizmu, objašnjavati održavanje i narušavanje homeostaze u različitih organizama, analizirati kemijske promjene anorganskih i organskih tvari
    5. Videolekcija 4.6: Stres i starenje - Ishodi učenja: razlikovati prosječnu brzinu kemijske reakcije od prosječne brzine trošenja ili nastajanja tvari, opisati čimbenike koji utječu na brzinu kemijske reakcije, analizirati fiziološke procese stresa, analizirati fiziološke procese koji dovode do starenja čovjeka, analizirati fight or flight odgovor organizma na stres, napisati izraz za prosječnu brzinu kemijske reakcije, objašnjavati održavanje i narušavanje homeostaze u različitih organizama, analizirati brzine različitih promjena, raspravljati o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni bioloških otkrića te donositi odluke o vlastitim postupanjima
    6. Videolekcija 4.7: Od izvora do uporabe - Ishodi učenja: uspoređivati svojstva metala, analizirati svojstva, sastav i vrstu tvari, analizirati kemijske promjene anorganskih i organskih tvari, objašnjavati kemijske promjene metala i spojeva metala, istraživati i izdvajati informacije važne za pripremu i izvođenje govorenog teksta točno ih navodeći i poštujući autorstvo, prikladno se služiti natuknicama, bilješkama, karticama, plakatima i računalnim prikazima pri govorenju, pripremati javni govor, govoriti izlagačke tekstove u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja
    7. Videolekcija 4.8: Zatvaranje kruga - Ishodi učenja: primjenjivati znanja o krugu i kružnici, povezivati trigonometrijske omjere u pravokutnome trokutu s koordinatama točke na kružnici, uspoređivati književne tekstove prema temi ili žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjivati književnoteorijske pojmove, uspoređivati književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima, analizirati i uspoređivati književne tekstove na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste i poetske vrste