Iako korjenovanje kao računsku radnju poznajemo još iz doba starih Babilonaca i Egipćana, tek je u 16. stoljeću njemački matematičar Christoff Rudolff prvi uveo zapis korijena, ali bez crtice iznad broja uz uporabu zagrada.
Ovako su se tad zapisivale te jednakosti: √(16) = 4, √(49) = 7, √(225) = 15.
Kako bi izbjegao pisanje zagrada, crticu je na korijen u 17. stoljeću prvi stavio Rene Descartes te se ona zadržala do danas.
U sljedećem zadatku izračunajte i upišite točne vrijednosti drugih korijena zadanih brojeva u odgovarajuću ćeliju.
|
|
|
|
|
|
|
U sljedećem zadatku označite točan odgovor.
Što od navedenoga vrijedi za
Sljedeći zadatak riješite s pomoću grafičkog prikaza.
Na slici su prikazana četiri kvadrata. U svakom je kvadratu zapisana njegova površina (u cm2 ). Ispod grafičkog prikaza nalaze se moguće vrijednosti duljina stranica tih kvadrata (u cm).
Procijenite koja od navedenih vrijednosti duljina stranica odgovara kojem kvadratu pa je smjestite uz njega.
Oznake smjestite desno pored broja.
Geometrijski fraktali
Geometrijski su fraktali samoslični geometrijski oblici. Koji god dio fraktala promatrali pod povećalom i koliko god ga puta uvećali, on će uvijek biti identičan cijelom fraktalu. Najpoznatiji su primjeri geometrijskih fraktala Kochova krivulja, trokut Sierpińskog, Cantorov skup i Pitagorino stablo.
Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana