Osijek je grad bogate povijesti. Potječe iz doba rimske vladavine kada je osnovan kao vojni logor pod imenom Mursa, a jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola – baroknu Tvrđu, izgradili su Habsburgovci nakon što su oslobodili grad od osmanlijske okupacije. Oblik Tvrđe je velika nepravilna zvijezda. Po dovršetku radova 1722. godine, Tvrđa je postala jedna od najvećih i najmodernijih vojnih utvrda u srednjoj Europi. Unutar zidina zgrade su građene gotovo isključivo u baroknom stilu, a u sam grad vodilo je četvora vrata. U prvoj je polovini 20. stoljeća na žalost odlučeno da se stare zidine sruše. Tako danas postoji tek manji dio zidina prema rijeci s Vodenim vratima i vodotornjem, te veći dio Krunske utvrde na lijevoj obali Drave. Glavnim trgom u starom gradu, Tvrđi, dominira barokni kip Sv. Trojstva. Izgrađen je 1729. godine, kao zavjetni kip Osječana dragom Bogu da se kuga koja je prethodno poharala grad više nikada ne vrati. Legenda pak kaže da su gradske štakore pa time i kugu istrijebile simpatične životinjice koje su Osječani u velikom broju naselili u grad – kune. U 19. stoljeću, Osijek doživljava veliki gospodarski i kulturni procvat. Izgrađena je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, Županijska palača, Kon-katedrala Sv. Petra i Pavla, a u promet je pušten prvi tramvaj u široj regiji. Otvara se i niz drugih kulturnih ustanova te tvornica što privlači velik broj novih građana. Prema inicijativi biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 1894. godine započela je izgradnja crkve Sv. Petra i Pavla, kon-katedrale Đakovačko-osječke nadbiskupije. Zanimljivo je da se u njemačkom gradu Kölnu nalazi nešto novija crkva Srca Isusova koja je gotovo kopija osječke katedrale. Tijekom 19. i većeg dijela 20. stoljeća taj je grad bio važno industrijsko središte pa je zato prozvan „Hrvatskim Manchsterom”. Iako je posljednjih nekoliko desetljeća opseg industrijske proizvodnje veoma smanjen, a mnoge tvornice zatvorene, industrijska baština ostaje važan dio povijesti grada. Osijek se danas oblikuje kao važno obrazovno središte, a njegov suvremeni razvoj temelji se, među ostalim, na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Na rijeci Savi, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom smjestio se Slavonski Brod. Lučka funkcija te povoljan prometno-geografski položaj na raskrižju važnih prometnih koridora – Vc i X osigurali su mu ulogu važnoga prometnog čvorišta. Za obranu od Osmanlija bila je 1722–41. sagrađena velika tvrđava pravokutna tlocrta utvrđena bastionima. Izvan tvrđave razvio se grad. Jeste li znali da je slavna hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić veći dio života provela u Slavonskom Brodu? Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu.. Transkript: Osijek je grad bogate povijesti. Potječe iz doba rimske vladavine kada je osnovan kao vojni logor pod imenom Mursa, a jedan od njegovih najprepoznatljivijih simbola – baroknu Tvrđu, izgradili su Habsburgovci nakon što su oslobodili grad od osmanlijske okupacije. Oblik Tvrđe je velika nepravilna zvijezda. Po dovršetku radova 1722. godine, Tvrđa je postala jedna od najvećih i najmodernijih vojnih utvrda u srednjoj Europi. Unutar zidina zgrade su građene gotovo isključivo u baroknom stilu, a u sam grad vodilo je četvora vrata. U prvoj je polovini 20. stoljeća na žalost odlučeno da se stare zidine sruše. Tako danas postoji tek manji dio zidina prema rijeci s Vodenim vratima i vodotornjem, te veći dio Krunske utvrde na lijevoj obali Drave. Glavnim trgom u starom gradu, Tvrđi, dominira barokni kip Sv. Trojstva. Izgrađen je 1729. godine, kao zavjetni kip Osječana dragom Bogu da se kuga koja je prethodno poharala grad više nikada ne vrati. Legenda pak kaže da su gradske štakore pa time i kugu istrijebile simpatične životinjice koje su Osječani u velikom broju naselili u grad – kune. U 19. stoljeću, Osijek doživljava veliki gospodarski i kulturni procvat. Izgrađena je zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, Županijska palača, Kon-katedrala Sv. Petra i Pavla, a u promet je pušten prvi tramvaj u široj regiji. Otvara se i niz drugih kulturnih ustanova te tvornica što privlači velik broj novih građana. Prema inicijativi biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 1894. godine započela je izgradnja crkve Sv. Petra i Pavla, kon-katedrale Đakovačko-osječke nadbiskupije. Zanimljivo je da se u njemačkom gradu Kölnu nalazi nešto novija crkva Srca Isusova koja je gotovo kopija osječke katedrale. Tijekom 19. i većeg dijela 20. stoljeća taj je grad bio važno industrijsko središte pa je zato prozvan „Hrvatskim Manchsterom”. Iako je posljednjih nekoliko desetljeća opseg industrijske proizvodnje veoma smanjen, a mnoge tvornice zatvorene, industrijska baština ostaje važan dio povijesti grada. Osijek se danas oblikuje kao važno obrazovno središte, a njegov suvremeni razvoj temelji se, među ostalim, na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Na rijeci Savi, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom smjestio se Slavonski Brod. Lučka funkcija te povoljan prometno-geografski položaj na raskrižju važnih prometnih koridora – Vc i X osigurali su mu ulogu važnoga prometnog čvorišta. Za obranu od Osmanlija bila je 1722–41. sagrađena velika tvrđava pravokutna tlocrta utvrđena bastionima. Izvan tvrđave razvio se grad. Jeste li znali da je slavna hrvatska književnica Ivana Brlić Mažuranić veći dio života provela u Slavonskom Brodu? Kada se 1892. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu..