Sada kada ste naučili nešto više o različitim namjenama površina u gradu, ponovimo naučno kroz primjer najvećeg hrvatskog grada Zagreba. U razvijenom dijelu svijeta već je nekoliko desetljeća prisutan vrlo snažan proces deindustrijalizacije, koji je promijenio izgled zona rada. I u Zagrebu, u središtu grada nalaze se zore rada u kojima su smještene djelatnosti uslužnog sektora, nalaze se različite kulture ustanove, muzeji, ali i škole, sveučilište te najvažnije financijske ustanove. Zone opskrbe su mjesta gdje stanovništvo grada i okolice može nabaviti različite stvari potrebne za život. U središnjem dijelu grada, nedaleko centralnog gradskog trga smjestila se glavna gradska tržnica Dolac. Kako bi život u gradu bio što kvalitetniji i zdraviji za njegove stanovnike, gradovi se često trude očuvati i urediti zelene površine kao mjesta gdje će stanovništvo provoditi slobodno vrijeme i imati mogućnost za tjelesnu aktivnost. To primjerice park šuma Maksimir, rekreacijski centar Jarun i Bundek, i mnogi parkovi poput Zrinevca i dr. Zone stanovanja ili rezidencijalne zone također su jedna od osnovnih namjena uporabe zemljišta. Kako bi bilo moguće da ljudi, roba i informacije mogu kružiti s jednog mjesta na drugo, potrebno je da unutar naselja i između njih postoji kvalitetan prometni sustav. Javni promet u Zagrebu odvija se tramvajem, autobusom i prigradskom željeznicom. Ključni prostori za funkcionalnost javnoga gradskog prijevoza su njegovi terminali. U Zagrebu su to autobusni i željeznički kolodvor. Zbog sve većeg broja automobila, često nastaju prometni zastoji i gužve. Trend svakog suvremenog grada, pa tako i Zagreba je uređenje biciklističkih staza kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Sustav zbrinjavanja otpada nužan je za kvalitetan život grada. Gradska Čistoća prikuplja razvrstani otpad kako bi se reciklirao i ponovno se njime koristio ili ga zbrinjavaju na odlagalištu Jakuševac u skladu s propisima.. Transkript: Sada kada ste naučili nešto više o različitim namjenama površina u gradu, ponovimo naučno kroz primjer najvećeg hrvatskog grada Zagreba. U razvijenom dijelu svijeta već je nekoliko desetljeća prisutan vrlo snažan proces deindustrijalizacije, koji je promijenio izgled zona rada. I u Zagrebu, u središtu grada nalaze se zore rada u kojima su smještene djelatnosti uslužnog sektora, nalaze se različite kulture ustanove, muzeji, ali i škole, sveučilište te najvažnije financijske ustanove. Zone opskrbe su mjesta gdje stanovništvo grada i okolice može nabaviti različite stvari potrebne za život. U središnjem dijelu grada, nedaleko centralnog gradskog trga smjestila se glavna gradska tržnica Dolac. Kako bi život u gradu bio što kvalitetniji i zdraviji za njegove stanovnike, gradovi se često trude očuvati i urediti zelene površine kao mjesta gdje će stanovništvo provoditi slobodno vrijeme i imati mogućnost za tjelesnu aktivnost. To primjerice park šuma Maksimir, rekreacijski centar Jarun i Bundek, i mnogi parkovi poput Zrinevca i dr. Zone stanovanja ili rezidencijalne zone također su jedna od osnovnih namjena uporabe zemljišta. Kako bi bilo moguće da ljudi, roba i informacije mogu kružiti s jednog mjesta na drugo, potrebno je da unutar naselja i između njih postoji kvalitetan prometni sustav. Javni promet u Zagrebu odvija se tramvajem, autobusom i prigradskom željeznicom. Ključni prostori za funkcionalnost javnoga gradskog prijevoza su njegovi terminali. U Zagrebu su to autobusni i željeznički kolodvor. Zbog sve većeg broja automobila, često nastaju prometni zastoji i gužve. Trend svakog suvremenog grada, pa tako i Zagreba je uređenje biciklističkih staza kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Sustav zbrinjavanja otpada nužan je za kvalitetan život grada. Gradska Čistoća prikuplja razvrstani otpad kako bi se reciklirao i ponovno se njime koristio ili ga zbrinjavaju na odlagalištu Jakuševac u skladu s propisima..