Dvije piramide koje imaju baze jednakih površina i jednake visine, imaju i jednak obujam.
Piramida je kosa ako nije uspravna.
Kvadar je prizma čije su stranice i baze pravokutnici. Po dvije suprotne strane sukladne su i paralelne.
Na slikama su prikazani kvadar i njegova mreža.
Obujam krnje piramide površina baza i i s visinom iznosi .
Piramida s površinom baze i visinom ima obujam .
Oplošje krnje piramide površina baza i i površine plašta iznosi .
Oplošje piramide površine baze
i površine pobočja
jednako je
.
Baze prizme su sukladni -terokuti, a pobočje čini pravokutnika.
Oplošje prizme je zbroj površina baza i pobočja.
Površine baze računamo s pomoću formula za površinu mnogokuta. Za površinu pobočja moramo izdvojiti i izračunati površine svih pravokutnika (paralelograme - kod prizmi koje nisu uspravne) i zbrojiti ih.
Piramida je poliedar (vrsta geometrijskog tijela) kojem je baza konveksni poligon, a sve ostale strane (pobočke) su trokuti sa zajedničkim vrhom, koji se zove vrh piramide. Sve pobočke zajedno tvore pobočje piramide.
Piramida je pravilna ako joj je baza pravilni mnogokut i ako je uspravna (ortogonalna projekcija vrha na ravninu baze pada u središte opisane kružnice baze).
Uspravna prizma je pravilna ako su njezine baze pravilni mnogokuti.
Prizma je geometrijsko tijelo omeđeno s dva međusobno sukladna
–terokuta (koji pripadaju međusobno usporednim ravninama, a nazivamo ih bazama ili osnovkama prizme) te s
paralelograma koje nazivamo pobočkama i koji čine pobočje prizme. Baze i pobočke jednim imenom nazivamo stranama prizme.
Kod sličnih tijela duljine stranica, visine i ostali elementi koji određuju duljine su u omjeru , površine baze, pobočki i oplošje su u omjeru , a obujmi u omjeru .
Piramida čijoj se bazi može opisati kružnica i nožište visine pada u središte te kružnice naziva se uspravnom piramidom.
Prizma je uspravna ako su pobočke prizme okomite na ravninu baze. Pobočke uspravne prizme su pravokutnici.
Visina piramide je udaljenost vrha piramide od ravnine baze. Na slici je označena kao dužina , gdje je ortogonalna projekcija vrha na ravninu baze.
Ako je površina baze prizme , a visina prizme , tada volumen prizme računamo kao umnožak površine baze i visine prizme .