Dvije piramide koje imaju baze jednakih površina i jednake visine, imaju i jednak obujam.
Piramida je kosa ako nije uspravna.
Kvadar je prizma čije su stranice i baze pravokutnici. Po dvije suprotne strane sukladne su i paralelne.
Na slikama su prikazani kvadar i njegova mreža.
Obujam krnje piramide površina baza Bv i Bm i s visinom h iznosi V=h3(Bv+√BvBm+Bm).
Piramida s površinom baze B i visinom h ima obujam V=B·h3.
Oplošje krnje piramide površina baza Bv i Bm i površine plašta P iznosi O=Bv+Bm+P.
Oplošje piramide površine baze
B i površine pobočja
P jednako je
O=B+P.
Baze prizme su sukladni n-terokuti, a pobočje čini n pravokutnika.
Oplošje prizme je zbroj površina baza i pobočja.
O=2B+P
Površine baze računamo s pomoću formula za površinu mnogokuta. Za površinu pobočja moramo izdvojiti i izračunati površine svih pravokutnika (paralelograme - kod prizmi koje nisu uspravne) i zbrojiti ih.
Piramida je poliedar (vrsta geometrijskog tijela) kojem je baza konveksni poligon, a sve ostale strane (pobočke) su trokuti sa zajedničkim vrhom, koji se zove vrh piramide. Sve pobočke zajedno tvore pobočje piramide.
Piramida je pravilna ako joj je baza pravilni mnogokut i ako je uspravna (ortogonalna projekcija vrha na ravninu baze pada u središte opisane kružnice baze).
Uspravna prizma je pravilna ako su njezine baze pravilni mnogokuti.
Prizma je geometrijsko tijelo omeđeno s dva međusobno sukladna
n–terokuta (koji pripadaju međusobno usporednim ravninama, a nazivamo ih bazama ili osnovkama prizme) te s
n paralelograma koje nazivamo pobočkama i koji čine pobočje prizme. Baze i pobočke jednim imenom nazivamo stranama prizme.
Kod sličnih tijela duljine stranica, visine i ostali elementi koji određuju duljine su u omjeru k, površine baze, pobočki i oplošje su u omjeru k2, a obujmi u omjeru k3.
Piramida čijoj se bazi može opisati kružnica i nožište visine pada u središte te kružnice naziva se uspravnom piramidom.
Prizma je uspravna ako su pobočke prizme okomite na ravninu baze. Pobočke uspravne prizme su pravokutnici.
Visina piramide je udaljenost vrha piramide V od ravnine baze. Na slici je označena kao dužina ¯VV1, gdje je V1 ortogonalna projekcija vrha V na ravninu baze.
Ako je površina baze prizme B, a visina prizme h, tada volumen prizme računamo kao umnožak površine baze B i visine prizme h .
V=B·h
