Processing math: 100%
x
Učitavanje

9.3 Oplošje prizme

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Poklon i problem kutije

Marko je kupio poklon za mamu. Ukrasnu kutiju nije kupio, jer je želi sam izraditi. Kupio je meki ukrasni karton od kojeg će izraditi kutiju. Poklon koji je kupio ima širinu 5cm, duljinu 7cm i visinu 4cm. Dimenzije kartona su 25×30cm.

Hoće li Marko moći napraviti kutiju u koju može zapakirati svoj poklon?

Kako bismo odgovorili na Markovo pitanje, trebamo izračunati ukupnu površinu svih strana prizme (kutije).

Razmislite: koji geometrijski likovi čine strane četverostrane prizme?

Marko će za kutiju trebati mrežu četverostrane prizme koja ima dimenzije baze 5cm i 7cm i visinu 4cm.

Oplošje prizme

Primjer 1.

Mreža kutije s dimenzijama.

Pogledajmo mrežu prizme od koje ćemo napraviti kutiju.

Baze su dva pravokutnika, a pobočje se također sastoji od četiriju pravokutnika, od kojih su dva jednaka. Kako bismo odgovorili na pitanje iz uvoda, trebamo izračunati površine tih pravokutnika i zbrojiti ih.

Prisjetimo se: Površina pravokutnika je umnožak duljina susjednih stranica.

B=7·5=35cm2

P1=7·4=28cm2

P2=4·5=20cm2

Ukupna površina potrošenog papira bila bi dvostruki zbroj svih površina (zato što se svaki pravokutnik pojavljuje u mreži dva puta), dakle površina je 166cm2. Površina kartona je 750cm2.

Površina kartona je dovoljna. Ipak, u pravoj izradi kartonske kutije potrebno je provjeriti duljinu i širinu mreže koju u jednom dijelu trebamo izrezati kako bismo kutiju napravili čvršćom i lakše je izradili.

Duljina kartona treba biti 7cm+4cm+7cm+4cm=22cm, a širina 4cm+5cm+4cm=13cm. Dakle, Marko može izraditi poklon-kutiju za svoju mamu.

Površinu mreže koju smo računali zovemo oplošje prizme i označavamo slovom O.

Baze prizme su sukladni n-terokuti, a pobočje čini n pravokutnika.

Oplošje prizme je zbroj površina baza i pobočja.

O=2B+P

Površine baze računamo s pomoću formula za površinu mnogokuta. Za površinu pobočja moramo izdvojiti i izračunati površine svih pravokutnika (paralelograme - kod prizmi koje nisu uspravne) i zbrojiti ih.

Zadatak 1.

Za računanje oplošja prizme trebat će nam formule za površine geometrijskih tijela. Prisjetimo se formula.

  1. Odaberite pravu formulu za površinu za svaki geometrijski lik.

    kvadrat

    null
    null

  2. pravokutnik

    null
    null

  3. trokut

    null
    null

  4. trapez

    null
    null

  5. pravokutni trokut

    null
    null

​U nastavku ćemo se baviti oplošjima nekoliko prizmi koje se često pojavljuju u predmetima oko nas: kocka, kvadar i pravilna trostrana prizma.

Kocka

Kocka je prizma omeđena sa šest sukladnih kvadrata.

Površina kvadrata je a2, gdje je a stranica kvadrata.

Oplošje kocke je: O=6·a2.

Kocka s dijagonalama.

Na slici su još neki elementi koji mogu biti zanimljivi za računanje.

Strane kocke su kvadrati. Svaka strana ima dijagonalu koja se računa prema formuli:

d=a2.

Poprečni presjek kocke (zelena površina na slici) je pravokutnik sa stranicama a i d. Dijagonala tog pravokutnika je i prostorna dijagonala kocke D.

D=(a2)2+a2=2a2+a2=a3

Primjer 2.

Kocka ima prostornu dijagonalu koja iznosi 63cm. Koliko je oplošje kocke?

Ako znamo da je D=a3, lako je pročitati da je brid kocke jednak 6cm.

Sad je oplošje kocke jednako:

O=6a2=6·62=6·36=216cm2

Zadatak 2.

kocka - oglas

U parku se nalazi oglasna kocka koja stoji na jednom svom vrhu. Tvrtka koja je vlasnik kocke prodaje oglasni prostor na kocki. Brid kocke je 2 metra. Ako je oglasni prostor veličine 30×40cm, a iznajmljuje se za 50 kuna, koliko novca tvrtka može zaraditi ako iznajmi maksimum oglasnog prostora?

Površina jedne strane kocke je 4m2 ili 40000cm2. Površina oglasa je 1200cm2.

Ako podijelimo veliku površinu s malom, dobit ćemo broj 33.33. Broj oglasa mora biti cijeli broj. Na jednoj strani mogu biti dakle 33 oglasa. Strana je 6, pa je to ukupno 198 oglasa.

Cijena svakoga je 50 kuna, pa je maksimalna moguća zarada 9900 kuna.


Kutak za znatiželjne

Jeste li gledali film Hiperkocka? Pogledajte trailer filma na http://tvprofil.net/show/499541/cube2-hypercube.

Što je to Hiperkocka? Što kaže matematika?

Hiperkocka izlazi iz našeg poznatog trodimenzionalnog prostora i uvodi nas u četvrtu dimenziju. To je zapravo četverodimenzionalna kocka.

Pogledajte kako možete napraviti hiperkocku.

Kako nastaje hiperkocka?
Kako nastaje hiperkocka: By Vitaly Ostrosablin - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=31380489

Koliko oplošje ima ova hiperkocka?

Pogledajte kako nastaje mreža hiperkocke i kako izgleda:

Mreža hiperkocke
Mreža hiperkocke: By A2569875 - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=24831343

Kvadar

Kvadar je prizma čije su stranice i baze pravokutnici. Po dvije suprotne strane sukladne su i paralelne.

Na slikama su prikazani kvadar i njegova mreža.

Oplošje kvadra kojemu su dimenzije a, b i c računamo prema formuli:

O=2(ab+ac+bc).

Na slici je i prostorna dijagonala koja spaja dva nasuprotna vrha kvadra. Prostornu dijagonalu možemo izračunati uz pomoć Pitagorinog poučka te uz upotrebu dijagonale strane.

D=a2+b2+c2

U zadacima se često spominje i dijagonalni presjek kvadra. Kvadar ima tri različita dijagonalna presjeka. Dijagonalni presjek je presjek ravninom koja prolazi jednom od dijagonala okomito na stranu. Pogledajte sva tri dijagonalna presjeka.

Primjer 3.

Oplošje kvadra je 252cm2. Opseg baze kvadra je 16cm. Visina je 15cm. Izračunajte površine svih dijagonalnih presjeka.

Iz opsega baze možemo dobiti vezu između a i b.

a+b=8

a=8-b

Sad podatke možemo uvrstiti u formulu za oplošje kvadra.

252=2(8-b)·b+15b+120-15b

Kad sredimo prethodni izraz, dobit ćemo kvadratnu jednadžbu po b.

b2-8b+6=0

Rješenja su

b1=7.16cm i b2=0.84cm.

Kad b uvrstimo u jednadžbu za a, dobit ćemo ista rješenja kao za b.

Za osnovne bridove kvadra uzet ćemo a=0.84cm,b=7.16cmic=15cm.

Sad ćemo izračunati dijagonalne presjeke. Prvo moramo računati dijagonale strana.

dac=a2+c2=15.02cm

P1=b·dac=107.54cm2

dab=a2+b2=7.21cm

P2=c·dab=108.15cm2

dbc=b2+c2=16.62cm

P3=a·dbc=13.96cm2

Zadatak 3.

Zadan je dijagonalni presjek kojem je jedna stranica dijagonala baza. On iznosi  36cm2. Visina kvadra je 9cm, a jedan od bridova baze 2cm. Koliko je oplošje kvadra?

O=263+1863.03cm2


Zadatak 4.

Akvarij

Akvarij ima oblik kvadra čiji su bridovi 15cm, 25cm i 30cm. Akvarist želi na dno akvarija postaviti ukrasno drvo. Kolika može biti maksimalna duljina drveta koje želi položiti na dno? Osim toga, treba i na stražnju stijenku postaviti podlogu koja izgleda kao kamen. Kolika treba biti površina te podloge? Na samo dno treba staviti i vulkanski pijesak. Po centimetru kvadratnom potrebno je 15g tog pijeska. Koliko pijeska mora kupiti?

Maksimalna duljina drveta je dijagonala dna.

d=152+252=534=29.15

Drvo ne bi smjelo biti dulje od 29cm.

Površina stražnje stijenke je: visina puta dulji brid baze. Treba kupiti ukras površine 750cm2.

Dno je površine 375cm2, pa treba kupiti 5625g pijeska.

Pravilna trostrana prizma

Pravilna trostrana prizma s mrežom

Pravilna trostrana prizma kao baze ima jednakostranične trokute, a pobočke su tri jednaka pravokutnika čije su stranice visina i brid baze.

Oplošje te prizme računamo prema formuli:

O=a232+3·a·h, gdje je  a osnovni brid, a h visina prizme.

Primjer 4.

Trostrana prizma ima oplošje 36cm2, a visina je 7cm. Koliko iznosi osnovni brid?

Oplošje pravilne trostrane prizme računamo prema formuli:

O=a232+3·a·h

Ako uvrstimo sve podatke i sredimo jednadžbu, imamo kvadratnu jednadžbu:

a23+21a-72=0

Rješenja te jednadžbe su 7.79 i -14.91.

Duljina ne može biti negativna, pa je duljina osnovnog brida 7.79cm.

Zadatak 5.

Visina pravilne trostrane prizme je 6.5cm. Ako je visina osnovice 4cm, koliko iznosi oplošje prizme?

a=7.51cm

O=195.29cm2 


...i na kraju

kocka

Za kraj - poigrajmo se i razmislimo!

Kocka ima bridove od 8cm. Obojena je tako da su po dvije nasuprotne stranice u crvenoj, plavoj i crnoj boji. Nakon toga kocka je razrezana u manje kocke, bridova 2cm. Odgovorite na sljedeća pitanja.

Zadatak 6.

  1. Koliko kockica nema nijednu obojenu stranu?

    null
    null
  2. Koliko kockica ima obojenu samo jednu stranu?

    null
    null
  3. Koliko kockica ima obojene točno dvije strane?

    null
    null
  4. Koliko kockica ima obojene tri strane?

    null
    null
  5. Koliko kockica ima tri strane obojene različitim bojama?

    null
    null
  6. Koliko kockica ima jednu stranu obojeno crno, drugu crveno, a ostale su neobojene?

    null
    null
  7. Koliko kockica ima jednu stranu obojenu u crveno, a ostale su neobojene?

    null
    null
  8. Koliko je kockica ukupno?

    null
    null

Idemo na sljedeću jedinicu

9.4 Obujam prizme