Marko je kupio poklon za mamu. Ukrasnu kutiju nije kupio, jer je želi sam izraditi. Kupio je meki ukrasni karton od kojeg će izraditi kutiju. Poklon koji je kupio ima širinu
5cm, duljinu
7cm i visinu
4cm. Dimenzije kartona su
25×30cm.
Hoće li Marko moći napraviti kutiju u koju može zapakirati svoj poklon?
Kako bismo odgovorili na Markovo pitanje, trebamo izračunati ukupnu površinu svih strana prizme (kutije).
Razmislite: koji geometrijski likovi čine strane četverostrane prizme?
Marko će za kutiju trebati mrežu četverostrane prizme koja ima dimenzije baze 5cm i 7cm i visinu 4cm.
Oplošje prizme
Primjer 1.
Pogledajmo mrežu prizme od koje ćemo napraviti kutiju.
Baze su dva pravokutnika, a pobočje se također sastoji od četiriju pravokutnika, od kojih su dva jednaka. Kako bismo odgovorili na pitanje iz uvoda, trebamo izračunati površine tih pravokutnika i zbrojiti ih.
Prisjetimo se: Površina pravokutnika je umnožak duljina susjednih stranica.
B=7·5=35cm2
P1=7·4=28cm2
P2=4·5=20cm2
Ukupna površina potrošenog papira bila bi dvostruki zbroj svih površina (zato što se svaki pravokutnik pojavljuje u mreži dva puta), dakle površina je
166cm2. Površina kartona je
750cm2.
Površina kartona je dovoljna. Ipak, u pravoj izradi kartonske kutije potrebno je provjeriti duljinu i širinu mreže koju u jednom dijelu trebamo izrezati kako bismo kutiju napravili čvršćom i lakše je izradili.
Duljina kartona treba biti 7cm+4cm+7cm+4cm=22cm, a širina 4cm+5cm+4cm=13cm. Dakle, Marko može izraditi poklon-kutiju za svoju mamu.
Površinu mreže koju smo računali zovemo oplošje prizme i označavamo slovom O.
Baze prizme su sukladni n-terokuti, a pobočje čini n pravokutnika.
Površine baze računamo s pomoću formula za površinu mnogokuta. Za površinu pobočja moramo izdvojiti i izračunati površine svih pravokutnika (paralelograme - kod prizmi koje nisu uspravne) i zbrojiti ih.
Zadatak 1.
Za računanje oplošja prizme trebat će nam formule za površine geometrijskih tijela. Prisjetimo se formula.
Odaberite pravu formulu za površinu za svaki geometrijski lik.
null
null
null
null
null
null
null
null
null
null
U nastavku ćemo se baviti oplošjima nekoliko prizmi koje se često pojavljuju u predmetima oko nas: kocka, kvadar i pravilna trostrana prizma.
Kocka
Kocka je prizma omeđena sa šest sukladnih kvadrata.
Površina kvadrata je a2, gdje je astranica kvadrata.
Oplošje kocke je: O=6·a2.
Na slici su još neki elementi koji mogu biti zanimljivi za računanje.
Strane kocke su kvadrati. Svaka strana ima dijagonalu koja se računa prema formuli:
d=a√2.
Poprečni presjek kocke (zelena površina na slici) je pravokutnik sa stranicama
a i d. Dijagonala tog pravokutnika je i prostorna dijagonala kocke
D.
D=√(a√2)2+a2=√2a2+a2=a√3
Primjer 2.
Kocka ima prostornu dijagonalu koja iznosi
6√3cm. Koliko je oplošje kocke?
Ako znamo da je
D=a√3, lako je pročitati da je brid kocke jednak 6cm.
Sad je oplošje kocke jednako:
O=6a2=6·62=6·36=216cm2
Zadatak 2.
U parku se nalazi oglasna kocka koja stoji na jednom svom vrhu. Tvrtka koja je vlasnik kocke prodaje oglasni prostor na kocki. Brid kocke je
2 metra. Ako je oglasni prostor veličine
30×40cm, a iznajmljuje se za
50 kuna, koliko novca tvrtka može zaraditi ako iznajmi maksimum oglasnog prostora?
Površina jedne strane kocke je 4m2 ili 40000cm2. Površina oglasa je 1200cm2.
Ako podijelimo veliku površinu s malom, dobit ćemo broj 33.33. Broj oglasa mora biti cijeli broj. Na jednoj strani mogu biti dakle 33 oglasa. Strana je 6, pa je to ukupno 198 oglasa.
Cijena svakoga je 50 kuna, pa je maksimalna moguća zarada 9900 kuna.
Oplošje kvadra kojemu su dimenzije a, b i c računamo prema formuli:
O=2(ab+ac+bc).
Na slici je i prostorna dijagonala koja spaja dva nasuprotna vrha kvadra. Prostornu dijagonalu možemo izračunati uz pomoć Pitagorinog poučka te uz upotrebu dijagonale strane.
D=√a2+b2+c2
U zadacima se često spominje i dijagonalni presjek kvadra. Kvadar ima tri različita dijagonalna presjeka. Dijagonalni presjek je presjek ravninom koja prolazi jednom od dijagonala okomito na stranu. Pogledajte sva tri dijagonalna presjeka.
Primjer 3.
Oplošje kvadra je
252cm2. Opseg baze kvadra je
16cm. Visina je
15cm. Izračunajte površine svih dijagonalnih presjeka.
Iz opsega baze možemo dobiti vezu između a i b.
a+b=8
a=8-b
Sad podatke možemo uvrstiti u formulu za oplošje kvadra.
252=2(8-b)·b+15b+120-15b
Kad sredimo prethodni izraz, dobit ćemo kvadratnu jednadžbu po b.
b2-8b+6=0
Rješenja su
b1=7.16cm i
b2=0.84cm.
Kad
buvrstimo u jednadžbu zaa,dobit ćemo ista rješenja kao zab.
Za osnovne bridove kvadra uzet ćemo
a=0.84cm,b=7.16cmic=15cm.
Sad ćemo izračunati dijagonalne presjeke. Prvo moramo računati dijagonale strana.
Zadan je dijagonalni presjek kojem je jedna stranica dijagonala baza. On iznosi 36cm2. Visina kvadra je 9cm, a jedan od bridova baze 2cm. Koliko je oplošje kvadra?
O=26√3+18≈63.03cm2
Zadatak 4.
Akvarij ima oblik kvadra čiji su bridovi
15cm,25cm i
30cm. Akvarist želi na dno akvarija postaviti ukrasno drvo. Kolika može biti maksimalna duljina drveta koje želi položiti na dno? Osim toga, treba i na stražnju stijenku postaviti podlogu koja izgleda kao kamen. Kolika treba biti površina te podloge? Na samo dno treba staviti i vulkanski pijesak. Po centimetru kvadratnom potrebno je
15g tog pijeska. Koliko pijeska mora kupiti?
Maksimalna duljina drveta je dijagonala dna.
d=√152+252=5√34=29.15
Drvo ne bi smjelo biti dulje od
29cm.
Površina stražnje stijenke je: visina puta dulji brid baze. Treba kupiti ukras površine
750cm2.
Dno je površine
375cm2, pa treba kupiti
5625g pijeska.
Pravilna trostrana prizma kao baze ima jednakostranične trokute, a pobočke su tri jednaka pravokutnika čije su stranice visina i brid baze.
Oplošje te prizme računamo prema formuli:
O=a2√32+3·a·h, gdje je
a osnovni brid, a
h visina prizme.
Primjer 4.
Trostrana prizma ima oplošje
36cm2, a visina je 7cm. Koliko iznosi osnovni brid?
Oplošje pravilne trostrane prizme računamo prema formuli:
O=a2√32+3·a·h
Ako uvrstimo sve podatke i sredimo jednadžbu, imamo kvadratnu jednadžbu:
a2√3+21a-72=0
Rješenja te jednadžbe su 7.79 i -14.91.
Duljina ne može biti negativna, pa je duljina osnovnog brida 7.79cm.
Zadatak 5.
Visina pravilne trostrane prizme je 6.5cm. Ako je visina osnovice 4cm, koliko iznosi oplošje prizme?
a=7.51cm
O=195.29cm2
...i na kraju
Za kraj - poigrajmo se i razmislimo!
Kocka ima bridove od
8cm. Obojena je tako da su po dvije nasuprotne stranice u crvenoj, plavoj i crnoj boji. Nakon toga kocka je razrezana u manje kocke, bridova
2cm. Odgovorite na sljedeća pitanja.
Zadatak 6.
Koliko kockica nema nijednu obojenu stranu?
null
null
Koliko kockica ima obojenu samo jednu stranu?
null
null
Koliko kockica ima obojene točno dvije strane?
null
null
Koliko kockica ima obojene tri strane?
null
null
Koliko kockica ima tri strane obojene različitim bojama?
null
null
Koliko kockica ima jednu stranu obojeno crno, drugu crveno, a ostale su neobojene?
null
null
Koliko kockica ima jednu stranu obojenu u crveno, a ostale su neobojene?