Marko je kupio poklon za mamu. Ukrasnu kutiju nije kupio, jer je želi sam izraditi. Kupio je meki ukrasni karton od kojeg će izraditi kutiju. Poklon koji je kupio ima širinu
duljinu
i visinu
Dimenzije kartona su
Hoće li Marko moći napraviti kutiju u koju može zapakirati svoj poklon?
Kako bismo odgovorili na Markovo pitanje, trebamo izračunati ukupnu površinu svih strana prizme (kutije).
Razmislite: koji geometrijski likovi čine strane četverostrane prizme?
Marko će za kutiju trebati mrežu četverostrane prizme koja ima dimenzije baze i i visinu
Primjer 1.
Pogledajmo mrežu prizme od koje ćemo napraviti kutiju.
Baze su dva pravokutnika, a pobočje se također sastoji od četiriju pravokutnika, od kojih su dva jednaka. Kako bismo odgovorili na pitanje iz uvoda, trebamo izračunati površine tih pravokutnika i zbrojiti ih.
Prisjetimo se: Površina pravokutnika je umnožak duljina susjednih stranica.
Ukupna površina potrošenog papira bila bi dvostruki zbroj svih površina (zato što se svaki pravokutnik pojavljuje u mreži dva puta), dakle površina je Površina kartona je
Površina kartona je dovoljna. Ipak, u pravoj izradi kartonske kutije potrebno je provjeriti duljinu i širinu mreže koju u jednom dijelu trebamo izrezati kako bismo kutiju napravili čvršćom i lakše je izradili.
Duljina kartona treba biti a širina Dakle, Marko može izraditi poklon-kutiju za svoju mamu.
Površinu mreže koju smo računali zovemo oplošje prizme i označavamo slovom
.
Baze prizme su sukladni -terokuti, a pobočje čini pravokutnika.
Oplošje prizme je zbroj površina baza i pobočja.
Površine baze računamo s pomoću formula za površinu mnogokuta. Za površinu pobočja moramo izdvojiti i izračunati površine svih pravokutnika (paralelograme - kod prizmi koje nisu uspravne) i zbrojiti ih.
Za računanje oplošja prizme trebat će nam formule za površine geometrijskih tijela. Prisjetimo se formula.
Kocka je prizma omeđena sa šest sukladnih kvadrata.
Površina kvadrata je
gdje je
stranica kvadrata.
Oplošje kocke je:
Na slici su još neki elementi koji mogu biti zanimljivi za računanje.
Strane kocke su kvadrati. Svaka strana ima dijagonalu koja se računa prema formuli:
Poprečni presjek kocke (zelena površina na slici) je pravokutnik sa stranicama i . Dijagonala tog pravokutnika je i prostorna dijagonala kocke
Primjer 2.
Kocka ima prostornu dijagonalu koja iznosi Koliko je oplošje kocke?
Ako znamo da je lako je pročitati da je brid kocke jednak
Sad je oplošje kocke jednako:
U parku se nalazi oglasna kocka koja stoji na jednom svom vrhu. Tvrtka koja je vlasnik kocke prodaje oglasni prostor na kocki. Brid kocke je metra. Ako je oglasni prostor veličine a iznajmljuje se za kuna, koliko novca tvrtka može zaraditi ako iznajmi maksimum oglasnog prostora?
Površina jedne strane kocke je ili Površina oglasa je
Ako podijelimo veliku površinu s malom, dobit ćemo broj
Broj oglasa mora biti cijeli broj. Na jednoj strani mogu biti dakle
oglasa. Strana je
pa je to ukupno
oglasa.
Cijena svakoga je
kuna, pa je maksimalna moguća zarada
kuna.
Jeste li gledali film Hiperkocka? Pogledajte trailer filma na http://tvprofil.net/show/499541/cube2-hypercube.
Što je to Hiperkocka? Što kaže matematika?
Hiperkocka izlazi iz našeg poznatog trodimenzionalnog prostora i uvodi nas u četvrtu dimenziju. To je zapravo četverodimenzionalna kocka.
Pogledajte kako možete napraviti hiperkocku.
Koliko oplošje ima ova hiperkocka?
Pogledajte kako nastaje mreža hiperkocke i kako izgleda:
Kvadar je prizma čije su stranice i baze pravokutnici. Po dvije suprotne strane sukladne su i paralelne.
Na slikama su prikazani kvadar i njegova mreža.
Oplošje kvadra kojemu su dimenzije , i računamo prema formuli:
Na slici je i prostorna dijagonala koja spaja dva nasuprotna vrha kvadra. Prostornu dijagonalu možemo izračunati uz pomoć Pitagorinog poučka te uz upotrebu dijagonale strane.
U zadacima se često spominje i dijagonalni presjek kvadra. Kvadar ima tri različita dijagonalna presjeka. Dijagonalni presjek je presjek ravninom koja prolazi jednom od dijagonala okomito na stranu. Pogledajte sva tri dijagonalna presjeka.
Primjer 3.
Oplošje kvadra je Opseg baze kvadra je Visina je Izračunajte površine svih dijagonalnih presjeka.
Iz opsega baze možemo dobiti vezu između i
Sad podatke možemo uvrstiti u formulu za oplošje kvadra.
Kad sredimo prethodni izraz, dobit ćemo kvadratnu jednadžbu po
Rješenja su
i
Kad uvrstimo u jednadžbu za dobit ćemo ista rješenja kao za
Za osnovne bridove kvadra uzet ćemo
Sad ćemo izračunati dijagonalne presjeke. Prvo moramo računati dijagonale strana.
Zadan je dijagonalni presjek kojem je jedna stranica dijagonala baza. On iznosi
Visina kvadra je
a jedan od bridova baze
Koliko je oplošje kvadra?
Akvarij ima oblik kvadra čiji su bridovi i Akvarist želi na dno akvarija postaviti ukrasno drvo. Kolika može biti maksimalna duljina drveta koje želi položiti na dno? Osim toga, treba i na stražnju stijenku postaviti podlogu koja izgleda kao kamen. Kolika treba biti površina te podloge? Na samo dno treba staviti i vulkanski pijesak. Po centimetru kvadratnom potrebno je tog pijeska. Koliko pijeska mora kupiti?
Maksimalna duljina drveta je dijagonala dna.
Drvo ne bi smjelo biti dulje od
Površina stražnje stijenke je: visina puta dulji brid baze. Treba kupiti ukras površine
Dno je površine pa treba kupiti pijeska.
Pravilna trostrana prizma kao baze ima jednakostranične trokute, a pobočke su tri jednaka pravokutnika čije su stranice visina i brid baze.
Oplošje te prizme računamo prema formuli:
gdje je osnovni brid, a visina prizme.
Primjer 4.
Trostrana prizma ima oplošje a visina je Koliko iznosi osnovni brid?
Oplošje pravilne trostrane prizme računamo prema formuli:
Ako uvrstimo sve podatke i sredimo jednadžbu, imamo kvadratnu jednadžbu:
Rješenja te jednadžbe su i
Duljina ne može biti negativna, pa je duljina osnovnog brida
Visina pravilne trostrane prizme je
Ako je visina osnovice
koliko iznosi oplošje prizme?
Za kraj - poigrajmo se i razmislimo!
Kocka ima bridove od
Obojena je tako da su po dvije nasuprotne stranice u crvenoj, plavoj i crnoj boji. Nakon toga kocka je razrezana u manje kocke, bridova
Odgovorite na sljedeća pitanja.
Koliko kockica nema nijednu obojenu stranu?
Koliko kockica ima obojenu samo jednu stranu?
Koliko kockica ima obojene točno dvije strane?
Koliko kockica ima obojene tri strane?
Koliko kockica ima tri strane obojene različitim bojama?
Koliko kockica ima jednu stranu obojeno crno, drugu crveno, a ostale su neobojene?
Koliko kockica ima jednu stranu obojenu u crveno, a ostale su neobojene?
Koliko je kockica ukupno?