Pojmovnik

Dužina je najkraća spojnica dviju točaka.

Jednake dužine imaju iste krajnje točke.

Kolinearne točke pripadaju istom pravcu.

Komplanarne točke pripadaju istoj ravnini.

Za dvije paralelne ravnine kažemo da zatvaraju kut veličine​ $0°$ .

Kut između dviju ravnina koje se sijeku jednak je kutu između bilo koja dva pravca koji pripadaju tim ravninama (po jedan u svakoj od njih), a okomiti su na njihovu presječnicu.

Kut pravca $p$ i ravnine $R$ je kut koji zatvara pravac $p$ i njegova ortogonalna projekcija na ravninu $R$ .

Međusobni položaji pravaca u prostoru su: paralelni pravci, pravci koji se sijeku i mimoilazni pravci.

Za dva pravca u prostoru kažemo da su međusobno mimosmjerni ili mimoilazni ako nemaju zajedničkih točaka i ako ne postoji ravnina koja te pravce sadrži.

Pravac je određen sa svoje bilo koje dvije točke.

Dvije su ravnine međusobno okomite ako jedna od tih ravnina sadrži barem jedan pravac koji je okomit na drugu ravninu.

Ortogonalna projekcija točke $T$ na pravac $p$ je presjek pravca $p$ i okomice točkom $T$ na pravac $p$.

Okomica točkom $T$ na ravninu $R$ probada tu ravninu u točki $S$. Točku $S$ zovemo ortogonalna projekcija točke $T$ na ravninu $R$ i najčešće je označavamo $T\text{'}$. U tom slučaju ravninu $R$ nazivamo ravnina ortogonalne projekcije.

Točka, pravac i ravnina osnovni su pojmovi geometrije.

Ako dvije ravnine nemaju zajedničkih točaka, onda su te ravnine međusobno paralelne.

Za dva pravca u prostoru kažemo da su međusobno paralelni (usporedni) ako pripadaju istoj ravnini i nemaju zajedničkih točaka.

Pravac i ravnina su paralelni ako nemaju zajedničkih točaka.

Dvije ravnine u prostoru mogu se ili podudarati ili biti različite.

Ako su ravnine različite, mogu biti u sljedećim položajima:

• ravnine nemaju zajedničkih točaka, tj. one su paralelne
  
• ravnine imaju jedan zajednički pravac koji nazivamo njihovom presječnicom.

Pramen pravaca čine svi pravci ravnine koji imaju točno jednu zajedničku točku.

Ako pravac probada ravninu i okomit je na sve pravce te ravnine koji prolaze probodištem, onda kažemo da je taj pravac okomit na ravninu.

Ako pravac i ravnina nemaju zajedničkih točaka, onda je taj pravac paralelan s ravninom.

Ako pravac i ravnina imaju dvije zajedničke točke, onda taj pravac pripada ravnini.

Ako pravac i ravnina imaju jednu zajedničku točku, onda kažemo da taj pravac probada ravninu.

Točku u kojoj pravac probada ravninu nazivamo probodištem.

Presjek je dviju ravnina pravac.

Pravac pripada ravnini ako toj ravnini pripadaju njegove bilo koje dvije točke.

Probodište je točka u kojoj pravac probada ravninu.

Ako dvije ravnine imaju dvije zajedničke točke, onda im je zajednički pravac koji je određen tim točkama. Kažemo da se te dvije ravnine sijeku po pravcu.

Taj pravac nazivamo presječnicom ravnina.

Dužine su jednakih duljina sukladne. Znak "¨ $\cong$ " znak je za sukladnost.

Udaljenost točke $T$ od pravca $p$ je udaljenost točke $T$ od njezine ortogonalne projekcije $T\text{'}$ na pravac $p$. Pišemo $d\left(T,p\right)=\left|TT\text{'}\right|$.

Ukršteni pravci (pomoću kojih mjerimo kut između dviju ravnina) pripadaju bilo kojoj ravnini okomitoj na njihovu presječnicu.

Za dva pravca u prostoru kažemo da su međusobno ukršteni ili da se sijeku ako pripadaju istoj ravnini i imaju jednu zajedničku točku.