Čovjekov evolucijski put
- usporediti razvojnu liniju čovjeka s pripadnicima skupine primata
- povezati ključne prilagodbe i aktivnosti s predcima kroz razvojnu liniju ljudske vrste
- povezati uspješnost prilagodbi i razvoj vještina s preživljavanjem u zadanim uvjetima staništa i daljnjim razvojem vrste
- procijeniti utjecaj migracija ljudi na raznolikost ljudske vrste.
Uvod
Zanimanje za čovjekove pretke ne odnosi se samo na njihov tjelesni izgled i na doba u kojem su živjeli. Zanimaju nas još mnoge druge stvari: kako su živjeli, čime su se hranili, koje su bolesti imali, kako su se suočavali s različitim okolišem, kako su se proširili na razne kontinente, kakav je mogao biti njihov način razmišljanja. (Fiorenzo Facchini)
Suvremena
Prisjetite se nekih od doba:
- kamenog,
- željeznog,
- brončanog,
- starog,
- srednjeg.
U grupi svatko neka se predstavi kao predstavnik jednog od tih doba i ostalima kratko opiše jedan svoj tipičan dan. Raspravite o tome koje su prednosti, a koje nedostatci života u određenom dobu.
- Po kojim obilježjima čovjek pripada sisavcima?
- Na temelju fotografija prisjetite se tih obilježja i spojite ih s odgovarajućom slikom.
Razredu sisavaca pripada red Primates.
U red
- majmune
- čovjekolike majmune – čimpanze, gorile i orangutane
- čovjeka
Primati su najrazvijeniji sisavci.
Njihova evolucija započela je prije 65 milijuna godina kad su nestajali posljednji dinosauri.
Razvili su se od kukcojeda.
Kukcojedi su bili slični današnjim verirovkama.
Primati dijele mnoga zajednička obilježja:
- razvijen mozak
- razvijene udove koji omogućuju hvatanje i spretno penjanje
- vide u boji
- složeno socijalno ponašanje i komunikaciju
- manji broj potomaka
- zbog dulje dužine života i duljeg perioda socijalnog učenja dugo brinu za mlade (nekoliko godina)
Na temelju genskih analiza znanstvenici su otkrili da je razlika ljudskih bjelančevina i bjelančevina čimpanze u samo dvjema aminokiselinama.
Čovjekoliki majmuni imaju 24 para kromosoma.
Čovjek ima 23 para kromosoma.
To pokazuje da su nam čimpanze najbliži srodnici.
Razredu sisavaca pripada red Primates u koji svrstavamo:
- majmune,
- čovjekolike majmune (čimpanze, gorile, orangutani) i
- čovjeka.
Primati – najrazvijeniji sisavci, evoluirali su prije 65 milijuna godina, kada su nestajali posljednji dinosauri.
Razvili su se od kukcojeda koji su bili slični današnjim verirovkama.
Primati dijele mnogo zajedničkih obilježja:
- razvijen mozak,
- razvijeni udovi koji omogućuju hvatanje i spretno penjanje,
- vide u boji,
- imaju složeno socijalno ponašanje i komunikaciju,
- manji broj potomaka i dugo se brinu za mlade (nekoliko godina) zbog duljine života i dužeg perioda socijalnog učenja.
Znanstvenici su na temelju genskih analiza uočili da je prosječna razlika ljudskih bjelančevina i bjelančevina čimpanze samo u dvjema aminokiselinama, dakle oko 4 %.
Čovjekoliki majmuni imaju 24 para kromosoma, dok čovjek ima samo 1 par kromosoma manje. Takve analize dokazuju da su čimpanze nama najbliži srodnici
Verirovka
Evolucijski razvoj čovjeka
Čovjek pripada redu primata i porodici
Koje su najistaknutije razlike hominida i čovjekolikih majmuna?
Za razliku od drugih primata, kao što su čovjekoliki majmuni, hominidi imaju veliki volumen mozga i hodaju na dvije noge.
Prvi hominidi australopiteci pojavili su se na Zemlji prije 3-4 milijuna godina.
Australopiteci
Prvi pripadnici roda Homo pojavili su se prije oko 2 milijuna godina.
Rod Homo
Odakle potječe ljudski rod?
Fosilni nalazi i istraživanja gena govore kako predci ljudi potječu iz Afrike.
To se otkrilo istraživanjem mitohondrijske DNA.
Prilikom oplodnje nastala je naša prva stanica.
U njoj smo dobili mitohondrij s majčinom molekulom DNA.
Iz te su stanice nastale druge stanice.
Sada se u svakoj našoj stanici nalazi mitohondrij u kojemu je molekula DNA.
Ta molekula DNA nastala je upravo od te početne molekule.
Zato se može reći da ona čuva povijest ženske loze.
Povijest muške loze čuva Y-kromosom.
On se nasljeđuje isključivo od oca.
Odakle potječe ljudski rod?
Fosilni nalazi i istraživanja gena govore kako predci ljudi potječu iz Afrike.
To se otkrilo istraživanjem mitohondrijske DNA. Prilikom oplodnje nastala je naša prva stanica, a u njoj smo dobili mitohondrij s majčinom molekulom DNA. I sada se u svakoj našoj stanici nalaze mitohondriji, a u njemu molekula DNA koja je nastala upravo od te početne molekule.
Zato se može reći da ona čuva povijest ženske loze.
Povijest muške loze čuva Y-kromosom jer se on nasljeđuje isključivo od oca.
Promotrite fotografiju koja prikazuje neke stanovnike Afrike. Što mislite, do kojih su zaključaka znanstvenici došli, prateći povijest puta nasljeđivanja mitohondrijske DNA i Y-kromosoma?
Cjelokupna ljudska vrsta potječe od vrlo malog broja ljudi iz Afrike. I upravo najveću gensku raznolikost pokazuje stanovništvo Afrike.
Ljudske migracije
Ljudi su se iz Afrike proširili na sve dijelove svijeta.
- Promotrite sliku koja prikazuje migracije hominida i odgovorite na pitanja.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koji hominid je prvi naselio područje Azije?
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Homo erectus je migrirao u Europu prije oko:
Želite li pokušati ponovo?
Čovjek se u potrazi za hranom proširio u sve dijelove svijeta.
Na temelju genskih istraživanja, procijenjeno je da je skupina od tek nekoliko desetaka ljudi migrirala na Arapski poluotok.
Prije otprilike 70 000 godina s Arapskog poluotoka migrirali su prema Jugoistočnoj Aziji, sve do Australije. Zatim je pojedine skupine put odveo do sjevera Istočne Azije i opet na zapad prema Europi.
Raznolikost ljudskoga roda
U relativno kratkom razdoblju, zbog izoliranosti malih skupina ljudi na određenom području, tijekom evolucije su se razvile specifične odlike (visina, građa tijela, boja kože, očiju, kose…).
- Promotrite slike i procijenite koje su prilagodbe na uvjete života razvili ljudi koji žive u plemenu na području Papue Nove Gvineje te Eskimi na području sjeverne Amerike na Aljasci.
Za kraj
Svatko od nas ima dvije vrste zapisa – DNA i govor.
Sposobnost govora specifična je za ljudsku vrstu.
Zahvaljujući govoru čovjek je najinteligentnija vrsta na Zemlji.
To mu daje posebnu prednost, ali i odgovornost – naglasio je Dobzhanski u svojem djelu „Postanak čovjeka“.
Čovjek je jedina vrsta koja može pomoću jezika prenijeti svoja znanja, tradicije i običaje na sljedeće generacije.
Zato kažemo da je jezik riznica znanja.
To znanje zapisujemo u knjigama i pomoću njih ubrzavamo evoluciju.
Jedino se čovjek može baviti umjetnošću i apstrakcijom, tj. stvarati.
Za kraj
U svakome od nas postoje dvije vrste zapisa – DNA i govor, a sposobnost govora specifična je za ljudsku vrstu.
Čovjek je zahvaljujući tome postao najinteligentnija vrsta na Zemlji.
Počeo je vladati Zemljom te osvajati druge planete, što mu daje posebnu prednost, ali i veliku odgovornost. – naglašava Dobzhanski u svojem djelu „Postanak čovjeka“.
Ali ipak, čovjeka nešto razlikuje od svih vrsta na Zemlji.
Čovjek je sposoban pomoću jezika prenijeti svoja znanja, tradicije i običaje sljedećim generacijama.
On ima želju i sposoban je baviti se umjetnošću i apstrakcijom, tj. stvarati.
Pomoću riječi stvara se pretpostavka, a to je stvaralački čin.
Čovjek ima razum, svijest, sposobnost prosuđivanja, mišljenja, planiranja, duhovnost.
Kultura je element uspjeha u evoluciji čovjeka.
Najvažniji čimbenici u evoluciji čovjeka su:
– sposobnost govora
– uspravan hod
– sposobnost izrađivanja
– uporaba različitog alata i oruđa.
Čovjek je tijekom svojega razvoja uvelike utjecao na svijet oko sebe.
Moderni čovjek današnjice još više utječe na razvoj živog svijeta.
Razvoj industrije, poljoprivrede, znanosti i novih tehnologija mijenjaju svijet oko nas.
Iz tog razvoja nastaju i problemi.
Veliki nam problem predstavlja onečišćenje.
Moramo shvatiti da smo svojim razvojem doveli do promjena i preuzeti odgovornost i za dobre i za loše promjene.
- Razmislite na koji način moderan čovjek sve mijenja svijet oko sebe.
- Primjer utjecaja na evoluciju neke vrste može se iščitati kod vrsta pasa.
Danas imamo više vrsta pasa nego u prošlosti.
Koje su se pozitivne, a koje negativne osobine pojavile kod različitih vrsta pasa?
Osim toga, čovjek ima razum, svijest, sposobnost prosuđivanja, mišljenja, planiranja, duhovnost.
Kultura je zapravo jedan od elemenata uspjeha na evolucijskom putu čovjeka.
Sposobnost govora, uspravan hod, sposobnost izrađivanja i uporaba različitog alata i oruđa, bili su odlučujući čimbenici u evoluciji čovjeka.
Jezik je riznica znanja i iskustva, a da znanje nije prenošeno na potomke, zapisano u knjigama, ne bi bilo ni napretka u tolikoj mjeri.
Čovjek je tijekom svojega razvoja uvelike utjecao na razvoj živoga svijeta.
Današnji moderan čovjek još više utječe na promjene u prirodi.
Razvoj industrije, poljoprivrede, znanosti i novih tehnologija nepovratno mijenjaju svijet oko nas.
Jedan od glavnih problema sadašnjice je onečišćenje.
Dokle će čovjek uništavati povjerenu mu Zemlju, ovisi o nama samima.
Ako ne shvatimo ogromnu odgovornost koja nam je dana našim ubrzanim razvojem, nećemo se nikada pomaknuti s točke na kojoj smo sada.
- Razmislite o tome na koje još načine moderan čovjek utječe na svijet oko sebe.
- Smatrate li da je progresivni razvoj čovjeka dobar ili loš za generacije koje dolaze i općenito za suživot s ostalim živim bićima?
- Primjer utjecanja na evoluciju neke vrste može se iščitati i kod vrste pas. Ovaj nekadašnji potomak vuka danas dolazi u raznim oblicima, veličinama, bojama… pasminama. Razmislite – koje su se pozitivne, a koje negativne osobine pojavile kod različitih pasmina pasa?
Razmislite o širenju čovjekovih predaka iz Afrike na druge kontinente, brzini, razlozima odlaska ili ostanka na pojedinim područjima. Nekada se govorilo o ljudskim rasama i nacionalnostima, a danas se ti pojmovi pomalo gube i ističe se multikulturalnost zemalja. Usporedite uvjete koji su dovodili do migracija, njihovu brzinu i samim time posljedice u prošlosti i danas.
Ostatci naših predaka
Na području Republike Hrvatske pronađeni su ostatci naših predaka – jedan u blizini Krapine, a drugi na području Vučedola. Na oba mjesta nalaze se muzeji kojima je prvenstveni cilj edukacija. Pomoću mrežnih stranica Muzeja krapinskih neandertalaca i Muzeja vučedolske kulture i druge literature istražite više o životu naših predaka na ovim područjima. Rezultate svog istraživanja prikažite prezentacijom koju možete izraditi alatom Prezi.