Zajedničko podrijetlo živih bića – ponavljanje
- raspraviti o obilježjima zajedničkim svim živim bićima
- procijeniti utjecaj životnih uvjeta na razvoj prilagodbi i raznolikost živih bića
- analizirati prilagodbe čovjekova evolucijskog puta
- povezati evoluciju čovjeka s utjecajem životnih uvjeta.
Uvod
Znanstvenici smatraju da su se ptice razvile od drevnih gmazova, a jedan od dokaza koji je poveznica tih dviju skupina jest Archaeopteryx ili praptica.
Ova najstarija dosad poznata fosilna ptica živjela je u srednjem dobu – mezozoiku, u razdoblju jure prije otprilike 150 milijuna godina i naseljavala je tadašnja tropska područja.
Bila je otprilike veličine današnjega goluba. Jedan od najpoznatijih fosila kostura ove zanimljive vrste pronađen je 1874./75. u Blumenbergu u Njemačkoj i nazvan je berlinski primjerak.
- Promotrite kostur nađene praptice i prisjetite se što ste učili o njoj u prethodnom proučavanju evolucije.
- Prisjetite se i opišite još neka obilježja gmazova i ptica.
Riječ evolucija dolazi od latinskog izraza evolvere, što znači izvaljati, razmotati, razviti.
Evolucija je znanost koja proučava razvoj od jednostavnijeg prema složenom.
Za nju možemo reći da je vrlo dinamičan i složen proces. Poseban značaj u proučavanju evolucijskih misterija imaju prijelazni oblici.
Oni su međuoblici između dvije, evolucijski starije i mlađe skupine, pa imaju obilježja i jedne i druge te objašnjavaju vezu među tim skupinama.
Tako je i praptica oblik koji povezuje gmazove i ptice, odnosno ima obilježja i jedne i druge skupine.
Promjena u genima
Evolucija ne podrazumijeva nagle promjene na razini gena, promjene koje se mogu prenijeti na potomke.
Kako bismo što bolje razumjeli evoluciju, potrebno je razmišljati i sagledavati promjene u velikim vremenskim razmacima, puno većim od vijeka trajanja naših života.
Upravo postepene promjene u genima dovode do velikih promjena kroz dulje vremensko razdoblje.
Sve gene koje posjedujemo nasljeđujemo od naših roditelja, ali mi nismo identična kopija naših roditelja. Razlog tome je što nasljeđujemo polovinu ukupnih gena od majke, a drugu polovinu od oca – premda svi oni ne dolaze do izražaja.
Zašto postoje ljudi različite boje kože?
- Promotrite priloženu galeriju slika. Koje sličnosti i razlike uočavate?
Na fotografijama su ljudi različitih boja kože i kultura.
- Zašto postoje ljudi različite boje kože?
- Od čega potječe boja u živome svijetu?
Boja potječe od pigmenta.
Ljudska koža svoju boju ima zbog pigmenta melanina.
Koliko je koža tamna, ovisi o tome koliko melanina imamo u koži.
Pigmenti ne služe samo kako bi davali boju, već imaju i drugu važniju ulogu.
Pigmenti iz voća i povrća su antioksidansi.
Antioksidansi uništavaju slobodne radikale.
Slobodni radikali su spojevi koji štetno djeluju na stanice i tkiva.
Na slikama uočavate ljude različitih kultura i boje kože.
- Zašto uopće na ovome svijetu postoje ljudi različite boje kože?
- Od čega uopće potječe boja u živome svijetu?
Sve što čovjekovo oko vidi kao boju, potječe od različitih pigmenata koji se nalaze u stanicama.
Boja kože ljudi ovisi uglavnom o količini pigmenta melanina.
Pigmenti nisu tu da bi nas samo estetski uljepšavali, nego oni igraju važnu ulogu u našim životima.
Tako melanin štiti našu kožu od štetnih Sunčevih zraka.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?
Koja je uloga melanina u organizmu čovjeka?
Melanin štiti stanice kože od štetnog utjecaja Sunčevog zračenja, točnije UV zračenja koje oštećuje molekulu DNA u našim genima.
- Promotrite sliku i zaključite zašto onda neki ljudi imaju manje, a neki više pigmenta melanina u koži.
- Povežite svoje odgovore s prilagodbama ljudi i životinja u različitim klimatskim uvjetima.
Evolucija čovjeka vrlo je složen proces koji se odvijao čak 5 milijuna godina.
No, još nemam odgovore na pitanja zašto ljudi s različitih strana svijeta imaju drugačiju boju kože, kose, oblik očiju.
Jedna od teorija je da se današnja vrsta Homo sapines sapiens razvila u istočnoj Africi prije više od 100 000 godina i proširila po svijetu.
Tu teoriju nazivamo teorija jedinstvene evolucije modernog čovjeka.
Prema drugoj teoriji Homo erectus se proširio po gotovo svim dijelovima staroga svijeta u koja je mogao doći pješačenjem.
Tako se suvremeni čovjek (Homo sapiens sapiens) razvio od potomaka Homo erectusa u nekoliko izdvojenih područja svijeta.
Ta se teorija naziva teorija o višeregionalnoj evoluciji modernog čovjeka.
Proučavali ste evoluciju čovjeka, jedan vrlo složeni proces koji se odvijao čak 5 milijuna godina.
Ali evolucijski gledano, još nismo odgovorili na pitanje zašto ljudi s različitih strana svijeta imaju drugačiju boju kože, kose, oblik očiju.
Kako je do toga došlo? Ni znanstvenici još nisu usuglašeni oko točnog razvoja toga procesa.
Jedna od teorija je da se današnja vrsta Homo sapiens sapiens razvila u istočnoj Africi prije nešto više od 100 000 godina i proširila po čitavome svijetu.
Ta teorija naziva se teorija jedinstvene evolucije modernoga čovjeka.
Prema drugoj teoriji Homo erectus se proširio po gotovo svim dijelovima staroga svijeta u koje se u ono doba moglo stići pješačenjem.
Tako se suvremeni čovjek (Homo sapiens sapiens) razvio od potomaka Homo erectusa u nekoliko izdvojenih zemljopisnih područja svijeta u razdoblju od najmanje milijun i pol godina.
Ta se teorija naziva teorija o višeregionalnoj evoluciji modernoga čovjeka.
- Prema pravilima znanstvene metode prikupite podatke o navedenim teorijama evolucije modernoga čovjeka.
Koraci znanstvene metode
Organizirajte debatu.
- Jedna skupina učenika neka istražuje teoriju jedinstvene evolucije modernoga čovjeka, a druga skupina teoriju o višeregionalnoj evoluciji modernoga čovjeka.
- S prikupljenim argumentima i zaključcima zauzmite stav i nastojte obraniti svoje stajalište.
Evolucija na primjeru laktoze
Svim sisavcima je mlijeko najčešća hrana na početku života.
Pri tome se u probavnom sustavu proizvodi laktaza.
Ona omogućava razgradnju šećera laktoze i dobivanje jednostavnih šećera iz nje, koje tada naše tijelo može iskoristiti.
Proizvodnja laktaze odvija se u periodu kada je majčino mlijeko glavni obrok. Nakon toga kod većine sisavaca prestaje.
- Jeste li čuli za nekoga kome konzumiranje mlijeka stvara napuhanost i bol u trbuhu?
Tijekom evolucije, prehrana čovjeka se mijenjala.
Prije nekoliko tisuća godina ljudi su počeli uzgajati stoku kako bi si omogućili konstantan i raznovrstan izvor prehrane.
Osim mesa, znamo da je i mlijeko vrijedan izvor hranjivih tvari i vitamina.
Ali postoji jedan problem – ako ne možemo probaviti mlijeko nakon djetinjstva, ne možemo ga niti normalno konzumirati.
Kod nekih ljudi došlo je do promjena i laktaza se nastavila proizvoditi u probavnom sustavu cijeli život.
Time je omogućeno normalno konzumiranje mlijeka i nakon djetinjstva.
Postoje i oni ljudi koji ne proizvode laktazu ili je ne proizvode u dovoljnim količinama.
Takva intolerancija primijećena je kod stanovnika Središnje Afrike i Azije.
U Skandinaviji samo je 5% ljudi s laktoznom intolerancijom, dok se u mediteranskom području ta brojka diže do 70%.
Zašto se kod tih ljudi pojavljuju probavni problemi prilikom konzumiranja laktoze?
Jer se njihovi predci nisu oslanjali na ishranu mlijekom nakon djetinjstva.
Ljudsko tijelo mijenjalo se pod utjecajem promjena životnih uvjeta.
Na neke promjene utjecao je i sam. Razmislite kako su nošenje odjeće ili npr. uporaba noža za usitnjavanje namirnica utjecali na građu pojedinih dijelova tijela.
Istražite koje su još navike suvremenog čovjeka utjecala na građu tijela, pojavnost određenih osobina ili gubljenje istih.
Osim na svoj izgled čovjek je utjecao i na građu tijela drugih vrsta, biljaka i životinja.
Istražite kako je mijenjao izgled različitih pasmina pasa u zadnjih dvjestotinjak godina ili pojedinih biljaka. Potražite više na mrežnim stranicama: Kako su poznate pasmine pasa izgledale prije 100 godina, a kako izgledaju danas i i Biljke koje su promijenile svijet.
- Razmislite zašto je čovjek to radio?
Organizirajte debatu u kojoj će te imati dva tima:
- jedan koji zastupa tezu kako je dobra odluka umiješati se u evoluciju biljaka i životinja,
- a drugi suprotno stajalište.
Za kraj…
Visoka inteligencija te vrlo brz razvoj čovjeka, pogotovo u današnje vrijeme (znanost i tehnologija, zdravstvo, obrazovanje, kultura…), čimbenici su zbog kojih je čovjek vladajuća vrsta na Zemlji.
U posljednjih stotinjak godina, čovjek je promijenio tijek evolucije velikom broju vrsta na Zemlji.
- Je li čovjek to učinio slučajno ili namjerno?
- Navedite neke uzroke koji navode čovjeka da svjesno djeluje na evoluciju.
- Navedite neke postupke kojima čovjek djeluje na vlastitu evoluciju.