Mekušci
- dizajnirati zbirku koja će sadržavati predstavnike mekušaca
- interpretirati poveznicu građe s funkcijom i načinom života te promjenama u građi ovisno o kontekstu vremena nastanka skupine i njezina kasnijeg razvoja prema životnim uvjetima
- izdvojiti evolucijske napretke u građi skupine te argumentirati važnost pojave optjecajnoga sustava
- ukazati na značenje mekušaca za čovjeka i biosferu.
Uvod
Mekušci su:
- mnogobrojna i raznolika skupina beskralježnjaka
Možemo ih naći gotovo na svim staništima. - poznati su po brojnim fosilnim oblicima
- dobili su ime po svome mekanom tijelu.
Možemo ih naći na kopnu, u kopnenim vodama i morima.
Do danas je opisano preko 128 000 vrsta mekušaca.
Glavne skupine mekušaca su:
- puževi
- školjkaši
- glavonošci.
Promotrite slike tipičnih predstavnika mekušaca u galeriji.
Pokušajte razvrstati ponuđene vrste u jednu od glavnih skupina.
Uvod
Mekušci su mnogobrojna i šarolika skupina beskralježnjaka. Možemo ih naći gotovo na svim staništima, a poznati su i po brojnim fosilnim oblicima.
- Nacrtajte tablicu kao što je prikazano. Popunite ju te pokušajte sistematizirati svoje dosadašnje znanje o mekušcima.
| Što znam o mekušcima? | Što mislim da znam o mekušcima (nisam siguran/sigurna u točnost)? | Što bih želio/željela znati o mekušcima? |
|---|---|---|
|
|
Mekušci su skupina koja je dobila ime po svome mekanom tijelu. Možemo ih naći na kopnu, u kopnenim vodama i morima. Raznolika su skupina u kojoj je do danas opisano preko 128 000 vrsta mekušaca. Glavne su skupine: puževi, školjkaši i glavonošci.
- Promotrite slike tipičnih predstavnika mekušaca u galeriji i pokušajte razvrstati ponuđene vrste u jednu od glavnih skupina.
Tipični predstavnici mekušaca
Građa tijela mekušaca
Tijelo mekušaca jest dvobočno simetrično.
Tijelo mekušaca sastoji se od:
- mišićnoga stopala
- plašta
- plaštane šupljine.
Mišićnim stopalom mekušac se može koristiti pri raznim aktivnostima kao što su:
- kretanje
- pričvršćivanje za razne podloge
- ukopavanje
- plivanje
- hvatanje plijena.
Plašt je :
- ovojnica koja obavija tijelo mekušaca
- štiti unutarnje organe
- izlučuje kalcijev karbonat koji stvara ljušture (većina puževa i školjkaši).
Vodene vrste mekušaca preobrazile su plašt u cjevčice kroz koje voda može strujiti kroz tijelo.
Plaštana šupljina nalazi se ispod plašta.
U plaštanoj su šupljini smješteni razni organi i organski sustavi.
Građa tijela mekušaca
Tijelo mekušaca jest dvobočno simetrično.
Sastoji se od mišićnoga stopala, plašta i plaštane šupljine.
Mišićnim se stopalom mekušac može koristiti pri raznim aktivnostima kao što su kretanje, pričvršćivanje za razne podloge, ukopavanje, plivanje ili hvatanje plijena.
Plašt, kao što mu i sam naziv kaže, jest ovojnica koja obavija tijelo mekušaca. Osim zaštite unutarnjih organa, plašt izlučuje kalcijev karbonat koji stvara ljušture (većina puževa i školjkaši). Vodene vrste mekušaca preobrazile su plašt u cjevčice kroz koje voda može strujiti kroz tijelo.
Ispod plašta nalazi se plaštana šupljina u kojoj su smješteni razni organi i organski sustavi (disanje, izlučivanje, razmnožavanje…).
- Ponovno promotrite galeriju tipičnih predstavnika mekušaca. Pokušajte prepoznati i izdvojiti kako izgledaju plašt i mišićno stopalo kod pojedinih vrsta. Razlikujete li glavu i trup kod svih skupina mekušaca? Razmislite i objasnite je li oblik tijela povezan s načinom kretanja i staništem u kojemu prikazani mekušci žive.
Kretanje mekušaca
Mekušci su razvili razne prilagodbe.
Prilagodbe im pomažu u lakšemu kretanju po okolišu.
Način prilagodbe kretanja mekušaca ovisi o okolišu u kojemu žive.
Kretanje mekušaca
Ovisno o staništu na kojemu žive, mekušci su razvili razne prilagodbe koje im pomažu u što lakšem kretanju po okolišu u kojemu se nalaze.
- Pogledajte sljedeći video i s pomoću zadanih pitanja izdvojite prilagodbe koje mekušcima omogućavaju što lakše kretanje .
- Jesu li sve skupine mekušaca slobodno pokretne?
- Možete li s pomoću videa zaključiti na kojim staništima pojedine skupine najčešće žive?
- Primjećujete li kod svih skupina stopalo? Ako ne, objasnite što vidite.
- Osim vlastitih dijelova tijela, što još pomaže pojedinim skupinama u kretanju?
- Kretanje glavonožaca često se naziva kretanjem na “mlazni pogon”. Opišite što se misli pod tim nazivom.
- Postoji li poveznica između načina kretanja i posjedovanja ljušture? Objasnite.
Osjetilni i živčani sustav
Živčani sustav mekušaca:
- vrpčast je
- smješten je na trbušnoj strani tijela
- kod većine mekušaca živčane se stanice udružuju u ganglije
- ganglije se nalaze u glavnim dijelovima tijela (glava, stopalo, plaštana šupljina, unutarnji organi…).
Od svih skupina mekušaca glavonošci imaju najrazvijeniji živčani sustav.
Gangliji koji se nalaze u glavi glavonožaca međusobno su spojeni i čine mozak.
Provedite sljedeća miniistraživanja. Saznajte kojim se sve osjetilima koriste mekušci, točnije puževi.
Vježba br. 1
- Stavite puža na vlažni karton.
- Izložite puža ujednačenoj svjetlosti (dnevno svjetlo ili svjetiljka).
- Promotrite i zabilježite što se događa.
- S pomoću kartona ili rukom načinite sjenu iznad puža (posebice iznad područja glave).Je li došlo do promjene u ponašanju?
Vježba br. 2
- Uzmite drugoga puža.
- Postavite puža na vlažni karton.
- S pomoću manje svjetiljke osvijetlite različite dijelove njegova tijela.
Reagira li puž i npr. stražnjim dijelom stopala na svjetlost?
Vježba br. 3
- S pomoću staklenoga štapića lagano dotaknite puža po različitim dijelovima tijela.
Ima li reakcije na dodir?
Vježba br. 4
- Na tri različite udaljenosti (npr. 5, 10 i 20 cm) kapnite po nekoliko kapi soka od grožđa.
- Pustite puža da se kreće u smjeru postavljenih kapljica.
- Opišite što se dogodilo.
- Uzmite higijenski štapić za uši umočen u ocat i “nacrtajte” krug oko puža.
Što primjećujete?
Vježba br. 5
- Uzmite dvije plastične boce.
- Jednu bocu napunite hladnom vodom.
- Drugu bocu napunite vrućom vodom.
- Polegnite boce.
- Između boca postavite ravnalo.
- Pustite puža da se kreće duž ravnala.
U kojem će se smjeru puž kretati?
Vježba br. 6
- Postavite puža na malo duži drveni štapić ili grančicu.
- Štapić ili grančicu umetnite između dvaju blokova (opeke).
- Visinu opeka tijekom pokusa možete mijenjati.
U kojemu se smjeru puž kreće?
Nakon što provedete istraživanja, razmislite, nacrtajte i popunite tablicu.
| puž ima razvijeno osjetilo: | ovo smo osjetilo dokazali vježbom br. | navedeno se osjetilo nalazi (navedite dio tijela) |
|---|---|---|
Osjetilni i živčani sustav
Mekušci imaju vrpčasti živčani sustav smješten na trbušnoj strani tijela. Kod većine mekušaca živčane se stanice udružuju u ganglije koji se nalaze u glavnim dijelovima tijela (glava, stopalo, plaštana šupljina, unutarnji organi…).
Od svih skupina mekušaca glavonošci imaju najrazvijeniji živčani sustav. Gangliji koji se nalaze u njihovoj glavi međusobno su spojeni i čine mozak.
- Provedite sljedeća mini-istraživanja i saznajte kojim se sve osjetilima koriste mekušci, točnije puževi.
Vježba br. 1 – Stavite puža na vlažni karton i izložite ga ujednačenoj svjetlosti (dnevno svjetlo ili svjetiljka). Promotrite i zabilježite što se događa. S pomoću kartona ili ruke načinite sjenu iznad puža (posebice iznad područja glave). Je li došlo do promjene u ponašanju?
Vježba br. 2 – Uzmite drugoga puža i postavite ga na vlažni karton. S pomoću manje svjetiljke osvijetlite različite dijelove njegova tijela. Reagira li puž i npr. stražnjim dijelom stopala na svjetlost?
Vježba br. 3 – S pomoću staklenoga štapića lagano dotaknite puža po različitim dijelovima tijela. Ima li reakcije na dodir?
Vježba br. 4 – Na tri različite udaljenosti (npr. 5, 10 i 20 cm) kapnite po nekoliko kapi soka od grožđa. Pustite puža da se kreće u smjeru postavljenih kapljica. Nakon što opišete što se dogodilo, uzmite higijenski štapić za uši umočen u ocat i “nacrtajte” krug oko puža. Što primjećujete?
Vježba br. 5.– Uzmite dvije plastične boce. Jednu napunite hladnom vodom, a drugu vrućom vodom. Polegnite ih i između njih postavite ravnalo. Pustite puža da se kreće duž ravnala. U kojemu će se smjeru puž kretati?
Vježba br. 6 – Postavite puža na malo duži drveni štapić ili grančicu, a štapić umetnite između dvaju blokova (opeke) tako da stvorite strukturu nalik na most. Visinu opeka tijekom pokusa možete mijenjati (npr. jedan kraj viši, a drugi niži). U kojemu se smjeru puž kreće?
Nakon što provedete istraživanja, razmislite, nacrtajte i popunite tablicu.
Primjer tablice puž ima razvijeno osjetilo: ovo smo osjetilo dokazali vježbom br. navedeno se osjetilo nalazi (navedite dio tijela)
Prehrana
Prehrana je mekušaca raznolika.
Način uzimanja hrane varira po skupinama mekušaca.
Školjkaši su skupina mekušaca koja se hrani filtriranjem.
Ljušture mekušaca uvijek su lagano otvorene.
Otvorene ljušture omogućavaju mekušcima strujenje vode i uzimanje hrane i kisika.
Glavonošci hranu love s pomoću krakova.
Glavonošci unose hranu u probavilo kroz usta.
Probavilo je mekušaca prohodno.
Hrana iz usta mekušaca odlazi dalje u ždrijelo, jednjak, želudac i crijevo.
Hranjive tvari iz crijeva odlaze u optjecajni sustav.
Neprobavljene tvari izlaze van kroz izmetni otvor.
Promotrite priložene fotografije i odgovorite na sljedeća pitanja.
Prehrana
Prehrana mekušaca dosta je raznolika, a i sam način uzimanja hrane varira po skupinama.
Školjkaši su skupina mekušaca koja se hrani filtriranjem. Ljušture su im uvijek lagano otvorene, što omogućava strujenje vode i uzimanje hrane i kisika.
Glavonošci hranu love s pomoću krakova te ju, kao i puževi, unose u probavilo kroz usta.
Probavilo je mekušaca prohodno, što znači da hrana iz usta odlazi dalje u ždrijelo, jednjak, želudac i crijevo. Hranjive tvari iz crijeva odlaze u optjecajni sustav, a neprobavljene tvari izlaze van kroz izmetni otvor.
- Promotrite priložene fotografije i odgovorite na sljedeća pitanja.
- Koja je uloga pipaka kod glavonožaca? Možeš li opisati njihov princip rada koristeći se predmetima iz svakodnevnoga života?
- Trebaju li mekušcima zubi ili njihovu ulogu može obavljati trenica?
- Kako ispuštanje tinte može pomoći glavonošcima u lovu hrane?
- Zašto se školjkaši hrane filtriranjem vode? Treba li njima trenica?
Optjecajni sustav i disanje
Kod mekušaca se po prvi put javlja optjecajni sustav krvi (hemolimfe).
Mekušci imaju malo srce na vrhu plaštane šupljine.
Srce potiskuje krv (hemolimfu) po tijelu.
Puževi i mekušci imaju otvoren optjecajni sustav:
- Krv (hemolimfa) većinom teče krvnim žilama.
- Na pojedinim se mjestima krv izlijeva u tjelesnu šupljinu.
- Izlijevanjem krvi u tjelesnu šupljinu unutarnji su organi u izravnome kontaktu s njom.
- Zbog načina na koji se krv (hemolimfa) kreće po tijelu, tu vrstu optjecajnoga sustava nazivamo otvorenim.
Glavonošci imaju zatvoreni optjecajni sustav.
Krv (hemolimfa) glavonožaca kreće se samo kroz zatvorene prostore (krvne žile).
Optjecajni sustav i disanje
Kod mekušaca se po prvi put javlja optjecajni sustav krvi (hemolimfe). Razvijeno je i malo srce na vrhu plaštane šupljine koje potiskuje krv (hemolimfu) po tijelu.
Puževima i školjkašima krv –
Zbog načina na koji se krv (hemolimfa) kreće po tijelu mekušaca, tu vrstu optjecajnoga sustava nazivamo otvorenim.
Glavonošci imaju zatvoreni optjecajni sustav gdje se krv (hemolimfa) kreće samo kroz zatvorene prostore (krvne žile).
- Što mislite, u kojemu se optjecajnome sustavu brže odvija izmjena plinova? Zašto puževima i školjkašima odgovara otvoreni način toka krvi (hemolimfe), a glavonošcima ne?
Ovisno o vrsti staništa, mekušci imaju različite dišne organe.
Dišni organi mekušaca smješteni su u plaštanoj šupljini.
Vodeni mekušci obavljaju izmjenu plinova s pomoću škrga.
Kopneni puževi dišu preko plaštane šupljine.
Plaštana šupljina kopnenih puževa na jednome dijelu sadrži gust splet kapilara tzv. “pluća”.
Kroz dišni otvor plinovi ulaze u tijelo.
Difuzijom na spletu kapilara plinovi ulaze/izlaze iz optjecajnoga sustava.
Ovisno o vrsti staništa, mekušci imaju različite dišne organe smještene u plaštanoj šupljini. Vodeni mekušci obavljaju izmjenu plinova s pomoću škrga. Kopneni puževi dišu preko plaštane šupljine koja na jednome dijelu sadrži gust splet kapilara tzv. “pluća”. Kroz dišni otvor plinovi ulaze u tijelo i difuzijom na spletu kapilara ulaze/izlaze iz optjecajnoga sustava.
Razmnožavanje
Pojedine vrste puževa jesu dvospolci.
Puževi se spolno razmnožavaju.
Dvije jedinke spoje se stopalima.
Kad se stopala spoje, puževi izmjenjuju spolne stanice unakrsnom oplodnjom.
Školjkaši i glavonošci su razdvojenoga spola.
Kod školjkaša se spolne stanice ispuštaju u vodu.
Ispuštanjem spolnih stanica u vodu dolazi do vanjske oplodnje.
Kod glavonožaca oplodnja se odvija unutar tijela ženke.
Objasnite koji način razmnožavanja osigurava bolje preživljavanje mladih.
Razmnožavanje
Pojedine su vrste puževa dvospolci te se spolno razmnožavaju tako da se dvije jedinke spoje stopalima i izmjenjuju spolne stanice unakrsnom oplodnjom.
Školjkaši i glavonošci razdvojenoga su spola. Kod školjkaša spolne se stanice ispuštaju u vodu i dolazi do vanjske oplodnje, a kod glavonožaca oplodnja se odvija unutar tijela ženke.
- Objasnite koji način razmnožavanja osigurava bolje preživljavanje mladih.
Mekušci u svakodnevnome čovjekovu životu
Mekušci su skupina beskralježnjaka koja je uvelike prisutna u svakodnevnome čovjekovu životu. Mnoge vrste mekušaca konzumiraju se u prehrani, neke se čak mogu uzgajati u kontroliranim uvjetima.
O uzgoju školjkaša možete više saznati na sljedećim mrežnim stranicama: R.A.K. Marikultura, Općina Starigrad- Uzgoj daganja, Općina Starigrad- Uzgoj kamenica.
Osim u prehrani mekušci su zanimljivi i zbog raznolikosti svojih kućica koje se ističu po obliku, veličini, bojama… Stoga se prikupljaju i prodaju kao suveniri, a neki od njih mogu se upotrijebiti i u proizvodnji nakita. Pojedine su vrste školjkaša poznate jer mogu stvarati bisere. Što mislite, jesu li svi biseri potpuno isti? Koje vrste bisera poznajete? Vrijede li puno?
- Kako nastaju biseri, možete saznati u tekstovima Kako u školjki nastane biser? i Biser.
Zbog učestaloga izlova, što zbog prehrane, što zbog prodaje suvenira, pojedine su skupine mekušaca zakonom zaštićene.
- Možete li nabrojiti nekoliko vrsta koje su zakonom zaštićene?
Ako vas zanima koliko je raznolika skupina mekušaca, u razredu možete izraditi malakološku zbirku te osmisliti i provesti brojne istraživačke radove. Kako biste saznali kako početi i kako izraditi zbirku, pogledajte mrežne stranice ili posjetite sljedeće ustanove: Prirodoslovni muzej Rijeka, Hrvatski prirodoslovni muzej, Narodni muzej Zadar.
Upravo zbog važnosti mekušaca u svakodnevnome životu važno nam je sačuvati njihovu biološku raznolikost. S obzirom na svjetske trendove globalnoga zagrijavanja, to bi nam moglo biti teže nego što smo zamislili.