Člankonošci

Člankonošci su stara skupina životinja koja se pojavila još u paleozoiku. Sigurno se sjećate trilobita.

• Opišite kako su izgledali i gdje su živjeli.

Iako su izumrli krajem paleozoika, trilobiti su i dandanas važni kao provodni fosili . Osim njih člankonošcima pripadaju još četiri skupine životinja: rakovi, stonoge, klještari i kukci.

Tijelo člankonožaca kolutićavo je, no njihovi su kolutići međusobno srasli u veće regije poput glavopršnjaka ili zatka. Kolutićavu građu i dalje možemo uočiti i to najlakše kod stonoga (evolucijski starije skupine člankonožaca) i na zatku ostalih skupina člankonožaca. Ono što je zanimljivo, jest da prijelazni oblik između kolutićavaca i člankonožaca živi i dandanas na području južne hemisfere. Njegovo je ime Peripatus i živi je fosil.

Rakovi

Rakovi su skupina člankonožaca koje ćemo naći u morima i vodama na kopnu. Njihovo tijelo čine dvije regije – glavopršnjak i zadak, a za kretanje im služi pet pari člankovitih nogu. No, rakovi ne ovise samo o njima. U svakodnevnome životu pomažu im i brojni drugi tjelesni nastavci.

Osim ticala na glavi se nalazi i jedan par složenih očiju kojima rakovi primaju informacije iz okoliša.

• Promislite i odgovorite što bi se dogodilo da se rakovima oštete ticala. Kako bi to utjecalo na njihovo preživljavanje i traženje hrane u okolišu?

Rakovi se uglavnom hrane algama, biljkama i manjim životinjama. Imaju prohodno probavilo, a hranu uzimaju i usitnjavaju čeljusnim nožicama. Dišu škrgama, a pri izmjeni tvari i plinova pomaže im otvoreni optjecajani sustav.
Živčani im je sustav ljestvičav i nalazi se na trbušnoj strani tijela. Razdvojena su spola i imaju vanjsku oplodnju.

• Prisjetite se i drugih organizama s vanjskom oplodnjom i raspravite o brojnosti spolnih stanica pri vanjskoj i unutarnjoj oplodnji.

Ne ovisi preživljavanje rakova samo o brojnosti spolnih stanica koje su sudjelovale u razmnožavanju. Velik utjecaj na preživljavanje imaju i uvjeti okoliša u kojima se ličinke razvijaju.

• Proučite priloženi graf i odgovorite na sljedeća pitanja.

Klještari

Klještari su bili prvi organizmi koji su udisali kisik iz zraka, tj. prvi koji su u potpunosti prešli živjeti na kopno u davnome paleozoiku.

• Promislite koje su se prilagodbe na tijelu morale razviti kako bi se uspjeli zaštititi od isušivanja.

U klještare spadaju pauci, škorpioni, grinje i krpelji. Njihovo tijelo prepoznatljivo je podijeljeno na glavopršnjak i zadak. Razvijena su im četiri para člankovitih nogu za hodanje te par čeljusnih nožica za pridržavanje plijena i hranjenje. Ime su dobili po razvijenim kliještima koja su vrlo često povezana s otrovnim žlijezdama.
Najzastupljenija skupina su pauci pa ćemo većinu organskih sustava objasniti na njima. Pauci su mesožderi koji svoj plijen love aktivno ili s pomoću mreže.

• Promotrite video i odgovorite na sljedeća pitanja.

1. Pauci su uvijek povezani sa svojom mrežom nitima paučine. Što mislite, zašto je to bitno?
2. Možete li pretpostaviti zašto plijen miruje dok ga pauk omata u svilu?
3. Imaju li pauci vanjsku ili unutarnju probavu?
4. Objasnite kako i zašto pauk umata plijen u paučinu.

Većina pauka ima razvijeno 6 – 8 jednostavnih očiju. Njima naziru obrise svoje okoline, a najveći dio informacija primaju s pomoću osjetilnih dlačica koje im prekrivaju cijelo tijelo. Živčani im je sustav ljestvičav, a na području glave posjeduju veću nakupinu ganglija. Dišu s pomoću hitinskih cjevčica – uzdušnica koje se otvaraju na površini njihova vanjskog kostura koji je također građen od hitina. Izmjenu tvari u tijelu obavlja otvoreni optjecajni sustav.
Paučina je vrlo važna u životu pauka pa tako igra i značajnu ulogu u razmnožavanju i razvoju mladih. Naime, kod brojnih vrsta pauka mužjak pleše na mreži kako bi osvojio ženku. Nakon što dođe do unutarnje oplodnje, ženka liježe jaja u vrećicu zvanu kokon koja je građena od niti paučine. Kokon dalje nosi na svome zatku kako bi mladi uvijek bili uz nju.

Bez obzira na raznolikost boja i veličina, ono što je zajedničko svim kukcima jest da imaju tri para člankovitih nogu i tijelo podijeljeno na glavu, prsa i zadak. Neke skupine na prsima imaju razvijen i jedan ili dva para krila za let. Kako bi preživjeli na kopnu, tijelo kukaca štiti vanjski kostur građen od hitina. Na njegovoj površini otvaraju se uzdušnice – cjevčice kojima kukci izmjenjuju plinove. Izmjenu tvari u organizmu obavljaju s pomoću otvorenoga optjecajnog sustava.
Živčani je sustav ljestvičavo građen s nakupinom ganglija na području glave koji čine “mozak” kukca. Od osjetila imaju razvijena ticala (osjetilo dodira i njuha) i par velikih sastavljenih očiju kojima vide mozaičnu sliku.
Osim što sliku vide brojnim okašcima, kukci poput pčela vide i određene valne duljine svjetlosti koje su našemu oku nevidljive.
Više informacija o tome kako vidimo različite boje možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Svjetlost, jedinica DOS- a: Razlaganje svjetlosti na boje.

Jedna od velikih prednosti (i vjerojatno glavni razlog zašto su kukci najbrojnija skupina danas) jest činjenica da se mogu hraniti bilo čime. Usni organi kukaca prilagođeni su za grizenje, bodenje, sisanje i lizanje.

• Proučite priloženu galeriju fotografija i odredite koja se od prikazanih vrsta hrani na koji način.

Kukci su razdvojena spola i razmnožavaju se unutarnjom oplodnjom. Nakon oplodnje razvija se ličinka kukca koja (ovisno o vrsti) prolazi preobrazbu kako bi se razvila u odraslu jedinku. Razlikujemo dva oblika preobrazbe – potpunu i nepotpunu preobrazbu.
Nepotpunu preobrazbu imaju kukci poput vretenaca. Tijekom njihove preobrazbe nedostaje stadij kukuljice. Ličinka se nekoliko puta presvlači dok jedinka ne postigne zrelost.
Potpunu preobrazbu imaju kukci poput leptira. Njihove ličinke neko vrijeme žive slobodno, a zatim se začahure i u obliku kukuljice provedu određeni dio vremena.

• Proučite priloženi video i pokušajte rekonstruirati što se događa unutar jedne kukuljice. Koji se organski sustavi razvijaju i kojim redoslijedom?

Život u zajednici

Velik broj kukaca živi u zajednicama u kojima postoji stroga podjela rada i hijerarhija među članovima zajednica. Ponekad djeluju gotovo kao sustav kasti koji je bio razvijen u Indiji.

• Znate li tko što radi unutar zadruge kukaca? Proučite zadružni život kukaca i svoje otkrića izložite razredu s pomoću stripa ili prezentacije. Kao početna točka istraživanja može vam pomoći tekst o opnokrilcima.

Člankonošci i zdravlje

Određeni broj člankonožaca može biti opasan za zdravlje čovjeka i drugih kralježnjaka (prvenstveno onih sa stalnom tjelesnom temperaturom). Člankonošci čiji je otrov jak toliko da može usmrtiti čovjeka zastupljeniji su u vrućim, suhim klimama. Većina onih koji sadrže otrov u pravilu ima otrov koji je dovoljan samo za svladavanje plijena i prehranu. Ponekad i te malene količine mogu izazvati alergijsku reakciju u nekih ljudi i dovesti im život u opasnost.

• Upišite na mrežnoj stranici pojmove deratizacija i dezinsekcija te zapišite koje prostore po vama treba često čistiti od nametnika/štetnika i zašto. Postoji li humaniji način kontrole brojnosti nametnika/štetnika i kako ga primijeniti?