Niži beskralješnjaci- ponavljanje
- na tipičnim predstavnicima skupina argumentirati povezanost građe i funkcije organizama s njihovim načinom života i staništem
- ukazati na evolucijske napretke pojedinih skupina i njihovu ulogu u razvojnome stablu živoga svijeta
- raspraviti o uzrocima ugroženosti vrsta i populacija u biosferi
- prepoznati vrste koje mogu predstavljati potencijalnu opasnost za čovjekovo zdravlje i raspraviti o prevenciji.
Uvod
Ponovite ukratko neka od najvažnijih obilježja nižih beskralježnjaka tako da riješite priloženi zadatak. Klikom na broj pojavit će se pitanje na koje trebate odgovoriti.
Prehrana filtriranjem
Velik broj sjedilačkih i polusjedilačkih organizama hrani se filtriranjem.
Pri prehrani filtriranjem razlikujemo dvije skupine organizama:
pasivni filtratori:
- organe za prehranu izlože struji vode
- čekaju da im voda donese čestice hrane.
aktivni filtratori:
- sami stvaraju struju vode (vrtloge)
- vrtlozi im dovode čestice hrane do usne šupljine.
Proučite priloženi crtež aktivnoga filtriranja.
Odgovorite na sljedeća pitanja.
Prehrana filtriranjem
Velik broj sjedilačkih i polusjedilačkih organizama hrani se filtriranjem. Do sada ste se na kemiji već i sami iskušali u odvajanju čvrstih tvari od tekućina uporabom filtar-papira. Što mislite, kako to rade spužve, žarnjaci i školjkaši?
Pri prehrani filtriranjem razlikujemo dvije skupine organizama:
a) pasivni filtratori – organe za prehranu izlože struji vode i čekaju da im ona donese čestice hrane.
b) aktivni filtratori – sami stvaraju struju vode (vrtloge) koja će im dovesti čestice hrane do usne šupljine.
Principima filtriranja sličnim onima živih organizama čovjek se koristi i u brojnim uređajima poput turbina i raznih drugih rotora.
- Proučite priloženi crtež turbine koja oponaša sjedilački organizam (i aktivno filtriranje) i odgovorite na sljedeća pitanja.
- Koji oblik energije imaju voda i dio tijela s lovkama?
- Pri rotaciji lovki stvara se struja vode nalik na vrtlog. Koja sila uzrokuje tu pojavu? Gdje u svakodnevnome životu možete uočiti tu silu?
- Koja od navedenih promjena može pridonijeti ulovu hrane u prikazanome okolišu? Obrazložite svoj odgovor.
a) kontrolirani unos nutrijenata u tok vode i usporavanje brzine vode
b) usporavanje dotoka vode iz okoliša i povećanje brzine rotacije lovki
c) ubrzanje kretanja lovki uz pojačani protok vode - Možemo li takav mehanizam primijeniti u svakodnevnome životu čovjeka? Objasnite svoj odgovor.
Globalno zagrijavanje i koraljni grebeni
Nakon razmnožavanja spužve i žarnjaci mogu se osamostaliti ili ostati živjeti u koloniji.
Najpoznatiji oblici kolonijalnoga načina života jesu upravo koraljni grebeni.
Kako nastaju grebeni, opisao je Charles Darwin još davne 1842. godine.
Oblikovanjem bioraznolikosti i održanjem koraljnih grebena znanstvenici se bave i danas.
-
- Proučite priloženi video i odgovorite na neka pitanja o koraljima i koraljnim grebenima.
Globalno zagrijavanje i koraljni grebeni
Kao što smo već ranije napomenuli, nakon razmnožavanja spužve i žarnjaci se mogu osamostaliti ili ostati živjeti u koloniji. Možda najpoznatiji oblici kolonijalnoga načina života jesu upravo koraljni grebeni.
Kako nastaju grebeni, opisao je Charles Darwin još davne 1842. godine. No njihovim oblikovanjem bioraznolikosti i održanjem bave se brojni znanstvenici i danas.
- Proučite priloženi video i odgovorite na neka pitanja o koraljima i koraljnim grebenima.
- Koraljni se grebeni razvijaju u toplim, plitkim morima gdje uglavnom nema mnogo hranjivih tvari u vodi. Kako organizmi uspijevaju preživjeti? Tko su glavni proizvođači?
- Mogu li koraljni grebeni opstati bez svojih simbionata?
- Zašto koraljne grebene često nazivamo “morskim prašumama”?
- Prisjetite se kako globalno zagrijavanje i zakiseljavanje mora djeluje na mekušce. Dijele li žarnjaci i spužve istu sudbinu s obzirom na građu svoga tijela?
U traženju odgovara mogu vam pomoći rad Koraljni grebeni i članak Koraljni grebeni.
Odgovore na ta, ali i na brojna druga pitanja koja vas muče, a povezana su s koraljnim grebenima izložite ostatku razreda služeći se digitalnim alatom Canva.
Virnjaci i ekologija
Virnjaci:
- skupina su plošnjaka
- uglavnom žive slobodnim načinom života u kopnenim vodama
- osjetljivi su na promjene životnih uvjeta
- lako se uzgajaju u akvarijima
- idealni su organizmi za ekološka istraživanja.
U nastavku slijedi primjer jednoga takva istraživanja .
Ovaj primjer pomoći će vam da uvježbate svoje vještine opažanja i zaključivanja.
Primijenit ćete i ono što ste naučili o virnjacima.
Učenici jedne škole uzgajali su virnjake u akvariju nalik na ovaj.
Akvarij se s pomoću pregrada mogao podijeliti na više manjih akvarija.
U akvarijima su učenici mijenjali životne uvjete.
Promatrali su kako je određena promjena djelovala na ponašanje i kretanje virnjaka.
Virnjaci i ekologija
Virnjaci su osjetljivi na promjene životnih uvjeta i lako se uzgajaju u akvarijima, što ih čini idealnim organizmima za ekološka istraživanja. U nastavku slijedi primjer jednoga takva istraživanja koji će vam pomoći da uvježbate svoje vještine opažanja i zaključivanja te primjenu onoga što ste naučili o virnjacima.
Učenici jedne škole uzgajali su virnjake u akvariju nalik na ovaj. Akvarij se s pomoću pregrada mogao podijeliti na više manjih akvarija u kojima su učenici mijenjali životne uvjete te promatrali kako je određena promjena djelovala na ponašanje i kretanje virnjaka.
Proučite priložene scenarije.
Pretpostavite kako će se ponašati virnjaci u određenoj situaciji.
Obrazložite razloge zašto se tako ponašaju.
Pokus br. 1
- Učenici su neprozirnim pregradama podijelili akvarij na tri cjeline.
- Prostore 1, 2, 4, 5, osvijetlili su svjetiljkama.
- U dijelu akvarija označenim brojem 3 vladala je tama.
- Nakon nekoga vremena svi su se virnjaci okupili upravo u tamnome dijelu akvarija.
Mogu li virnjaci vidjeti?
Kako virnjaci reagiraju na svjetlost?
Pokus br. 2
- Učenici su u akvarije označene brojevima 1 i 2 naselili alge i vrinjake,
- U akvarij br. 3 naselili su alge, zooplankton i virnjake,
- U akvarije 4 i 5 naselili su samo zooplankton i virnjake.
Hoće li virnjaci rado ostati u akvariju naseljenom samo algama?
Koji će od akvarija najduže ostati naseljen?
U kojemu od njih vlada najbolja prirodna ravnoteža?
Obrazložite svoje odgovore.
Pokus br. 3
- U dijelove akvarija pod brojevima 1, 2 i 3 akvarijskim su pumpicama dovodili veću količinu kisika.
- Dijelovi akvarija 4 i 5 ovisili su o kisiku koji stvaraju akvarijske alge i onome koji se otopi na površini vode.
Nakon nekoga vremena većina virnjaka preselila se u akvarije 1, 2 i 3.
Na koji vas zaključak navodi to opažanje?
Možemo li se navedenom osobinom virnjaka korisiti u ekološkim istraživanjima?
Jesu li virnjaci bioindikator nečega?
Pokus br. 4
Dokazano je da virnjaci negativno reagiraju na jake mehaničke podražaje.
Pozitivnu reakciju virnjaci pokazuju u slučaju slabih mehaničkih podražaja.
Osmislite pokus kojim biste to dokazali u gore prikazanim akvarijima.
Pri tome se možete koristiti pomagalima iz laboratorija i vlastitoga kućanstva.
- Proučite priložene scenarije te pretpostavite kako će se ponašati virnjaci u određenoj situaciji i obrazložite razloge za njihovo ponašanje.
Pokus br. 1 – Učenici su neprozirnim pregradama podijelili akvarij na tri cjeline. Prostore 1 i 2 osvijetlili su svjetiljkama, kao i prostore 4 i 5. Jedino je u dijelu akvarija označenim brojem 3 vladala tama. Nakon nekoga vremena svi su se virnjaci okupili upravo u tamnome dijelu akvarija. Mogu li virnjaci vidjeti? Kako virnjaci reagiraju na svjetlost?
Pokus br. 2 – Učenici su u akvarije označene brojevima 1 i 2 naselili alge i vrinjake. U akvarij br. 3 naselili su alge, zooplankton i virnjake, a u akvarije 4 i 5 naselili samo zooplankton i virnjake. Hoće li virnjaci rado ostati u akvariju naseljenom samo algama? Koji će od akvarija najduže ostati naseljen? U kojem od njih vlada najbolja prirodna ravnoteža? Obrazložite svoje odgovore.
Pokus br. 3 – Učenici su u dijelove akvarija označene brojevima 1, 2 i 3 akvarijskim pumpicama dovodili veću količinu kisika, a dijelovi akvarija 4 i 5 ovisili su o kisiku koji stvaraju akvarijske alge i onome koji se otopi na površini vode. Nakon nekoga vremena većina virnjaka preselila se u akvarije 1, 2 i 3. Na koji vas zaključak navodi to opažanje? Možemo li se navedenom osobinom virnjaka korisiti u ekološkim istraživanjima? Jesu li virnjaci bioindikator nečega?
Pokus br. 4 – Prema nekim istraživanjima dokazano je da virnjaci negativno reagiraju na jake mehaničke podražaje, a pozitivnu reakciju pokazuju u slučaju slabih mehaničkih podražaja. Osmislite pokus kojim biste to dokazali u gore prikazanim akvarijima. Pri tome se možete koristiti pomagalima iz laboratorija i vlastitoga kućanstva.
Važnost redovitih pregleda
Kao što smo već napomenuli, prevencija i kvalitetna osobna higijena uvelike smanjuju mogućnost zaraze nametnicima.
Ako želite saznati kako provjeriti imate li vi ili vaši ljubimci nametnike, što je sanitarni pregled i tko sve mora imati sanitarnu iskaznicu te koje su najčešće zarazne bolesti izazvane parazitima u čovjeka, proučite članke Pregledi za sanitarne knjižice i Zarazne bolesti izazvane parazitima te mrežnu stranicu Pet Centar.
- Naučeno podijelite s ostatkom razreda koristeći se digitalnim alatom Canva.
Za kraj…
U prethodnim jedinicama naučili ste ponešto o skupinama nižih beskralježnjaka. Većina njih razvila se tijekom prekambrija i/ili paleozoika i u svojoj su građi došli do nekih evolucijski značajnih napredaka.
- Izradite konceptualnu/kategorijsku tablicu i usporedite organske sustave i njihove zadaće u skupinama nižih beskralježnjaka. Odaberite koji bi od njih bili idealni/potrebni za razvoj viših beskralježnjaka.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Koji organizam ima zrakastu simetriju tijela?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
Što od navedenog NIJE prednost pri nametničkom načinu života?
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Virnjak se hrani filtriranjem vode.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.
Želite li pokušati ponovo?