U prirodi svaki dan susrećemo kružne oblike. Priroda ih stvara savršene. Pogledajmo neke primjere savršenstva prirode. I čovjek prema uzoru na prirodu pokušava napraviti savršene oblike.
Kružnicu možemo zadati jednadžbom ili grafički. Za jedan i drugi oblik potrebni su nam središte i polumjer. Iz jednadžbe lako iščitamo koordinate središta i polumjer kružnice
Iz grafičkog prikaza očitamo koordinate središta i jedne točke na kružnici i izračunamo njihovu udaljenost kako bismo dobili polumjer kružnice.
Što ako nam kružnica nije zadana tako da odmah možemo iščitati koordinate i polumjer?
Opći je oblik jednadžbe kružnice
Uočite da je uz
koeficijent
Jedino u tom obliku takva jednadžba može biti jednadžba kružnice. Kako tako zadanoj kružnici odrediti koordinate središta i polumjer?
Prisjetimo se najprije formule za kvadrat binoma.
Složite formule za kvadrat zbroja i kvadrat razlike.
|
|
|
Svaku stranu dobivenih formula imenujte.
|
kvadrat binoma |
|
potpun kvadrat |
Primjer 1.
Odredimo koordinate središta i polumjer kružnice
Iz grafičkog prikaza odredite opći oblik jednadžbe kružnice.
Poopćimo postupak prijelaza iz standardnog oblika u opći oblik jednadžbe kružnice.
Počnimo od poznate jednadžbe kružnice
je središte i
polumjer dane kružnice. Kvadriranjem i sređivanjem izraza dolazimo do opće jednadžbe kružnice
Prikažimo realne koeficijente
s pomoću poznatih koordinata središta i polumjera,
Označite redoslijed koraka prijelaza iz jednog oblika jednadžbe kružnice u drugi.
Povežite koeficijente
iz općeg oblika jednadžbe kružnice s dobivenim koeficijentima uz nepoznanice i sa slobodnim koeficijentom.
|
|
|
|
|
Čemu je jednak
Za polumjer se često koristi riječ radijus (latinskog je podrijetla, od nje dolazi i oznaka
). Pojam se prvi put pojavljuje 1569. godine u Geometriji (djelo francuskog matematičara Ramusa), ali je opće prihvaćen tek u 17. stoljeću. U ovom kontekstu prvi put ga spominje Ciceron u često citiranoj rečenici: Krug je sastavljen od jednakih radijusa koji izlaze iz njegova središta.
Primjer 2.
Iz općeg oblika jednadžbe kružnice odredimo koordinate središta i polumjer.
Izjednačimo koeficijente s izrazima koje smo dobili kvadriranjem standardnog oblika jednadžbe kružnice.
Na isti način riješte sljedeće zadatke.
Vidjeli smo da nije baš svaki oblik jednadžba kružnice.
Možete li odrediti uvjete kada je kružnica dobro zadana, odnosno kada postoji
Iz linearnih koeficijenata pronađemo koordinate središta moguće kružnice te
s pomoću sljedećih uvjeta
provjerimo postoji li neprazan skup točaka opisan jednadžbom.
|
Skup opisan jednadžbom je prazan skup. |
|
Skup opisan jednadžbom je točka. |
|
Skup opisan jednadžbom je kružnica. |
Koje jednadžbe opisuju
skupove točaka različitih od praznog skupa?
Zapamtimo!
Rješenje jednadžbe ovisi o tome postoji li realni broj za koji vrijedi
Uvjet | Skup točaka
u ravnini opisan jednadžbom
|
---|---|
kružnica
|
|
točka
|
|
prazan skup |
Usavršite vještinu traženja središta i polumjera iz zadane jednadžbe kružnice s pomoću sljedeće interakcije. Rješenje prikažite grafički pomicanjem točke središta i točke na kružnici kojom određujete polumjer kružnice.