x
Učitavanje

6.6 Vjerojatnost događaja koji se ponavljaju

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Test za daltonizam
Fotografija prikazuje test za provjeru daltonizma

U svijetu je 8   % muškaraca koji su daltonisti, odnosno imaju neki od poremećaja raspoznavanja boja. Kolika je vjerojatnost da će u skupini od 10 muškaraca biti točno 3 daltonista?

Istražimo

Kako ćemo izračunati traženu vjerojatnost?

Pokus se sastoji od provjere je li neki muškarac daltonist. Pokus ponavljamo 10 puta. Stoga imamo niz od deset događaja koji mogu imati samo dva ishoda – daltonist ili nije daltonist. Ishod daltonist ćemo označiti s 1 i obično zovemo uspjeh, a nije daltonist s 0 ili neuspjeh. Povoljni su nizovi u kojima se pojavljuju točno tri jedinice, kao što je niz 1000001100 .

Važno je napomenuti da rezultat testiranja za jednu osobu ne ovisi o rezultatima testiranja ostalih, pa se vjerojatnost jednog takva niza događaja računa kao vjerojatnost presjeka nezavisnih događaja:

p 1000001100 = p ( 1 ) p ( 0 ) p ( 0 ) p ( 0 ) p ( 0 ) p ( 0 ) p ( 1 ) p ( 1 ) p ( 0 ) p ( 0 ) .

Koliko je takvih nizova? Odgovorite na sljedeća pitanja vezano uz uvodni primjer.

Primjer 1.

Bacamo simetričnu kocku osam puta. Odredimo vjerojatnost da se šestica pojavi

  1. točno 6 puta
  2. barem 6 puta
  3. barem jednom.
  1. Pokus se ponavlja osam puta. Stoga imamo niz od osam događaja koji mogu imati samo dva ishoda, pala je šestica (uspjeh) ili nije pala šestica (neuspjeh). U jednom bacanju kocke vjerojatnost da padne šestica iznosi 1 6 , a da ne padne šestica je 1 - 1 6 = 5 6 . Tada je:
    p ( točno   6   puta   šestica ) = 8 6 1 6 6 5 6 2 0.000417 .
  2. Barem šest puta broj 6 , znači točno šest puta broj 6 ili točno sedam puta broj 6 ili točno osam puta broj 6 . Tada je:
    p ( barem   6   puta   šestica ) = 8 6 1 6 6 5 6 2 + 8 7 1 6 7 5 6 1 + 8 8 1 6 8 0.00044
  3. Barem jednom broj 6 jednostavnije računamo kao:
    p ( barem jedna šestica ) = 1 - p ( niti   jedna   šestica ) = 1 - 5 6 8 0.767 .

Na osnovi ovih primjera možemo poopćiti računanje vjerojatnosti događaja pri ponavljanju pokusa.

Ponavljamo neki pokus n puta uzastopce u istim uvjetima. Pokus ima samo dva ishoda – uspjeh i neuspjeh. Ako je vjerojatnost uspjeha pri jednom izvođenju pokusa jednaka p , a vjerojatnost neuspjeha 1 - p , tada je vjerojatnost da se uspjeh pojavi točno k puta jednaka

p ( točno   k   puta uspjeh ) = n k p k 1 - p n - k , k 0 , 1 , 2 , . . . , n .

Ovaj se način računanja vjerojatnosti zove još i Bernoullijeva shema. Dokaz se provodi kao i u rješenju uvodnog primjera.

Zadatak 1.

Pri kontroli ispravnosti proizvoda u tvornici ustanovljeno je da s jedne proizvodne linije dolazi 16   % proizvoda s greškom. Proizvod se distribuira u kutijama koje sadrže 20 komada tog proizvoda.

Izračunajte sljedeće vjerojatnosti.

Vjerojatnost da će u kutiji biti točno dva proizvoda s greškom iznosi

 
0.211 .
Vjerojatnost da je u kutiji najviše jedan proizvod s greškom iznosi
 
+
 
0.147 .
Vjerojatnost da je u kutiji barem jedan proizvod s greškom iznosi
 
0.969 .
20 1 · 0.16 · 0.84 19
0.84 20
20   2 · 0.16 2 · 0.84 18
1 - 0.84 20
null
null

Zadatak 2.

U kutiji se nalazi 6 bijelih i 9 crnih kuglica. Na slučajni način vadimo jednu kuglicu, zapišemo boju i vratimo je natrag u kutiju. Ponavljamo taj pokus pet puta.

  1. Odredite vjerojatnost da smo bijelu kuglicu izvukli najmanje četiri puta.
  2. Odredite vjerojatnost da smo crnu kuglicu izvukli najviše dva puta.

Vjerojatnost da izvučemo bijelu ( B ) odnosno crnu kuglicu ( C ) pri jednom bacanju je p ( B ) = 2 5 , p ( C ) = 3 5 .

  1. p ( B najmanje 4 puta ) = 5 4 2 5 4 3 5 1 + 2 5 5 = 0.08704
  1. p ( C najviše 2 puta ) = 5 0 3 5 0 2 5 5 + 5 1 3 5 1 2 5 4 + 5 2 3 5 2 2 5 3 = 0.31744 .

Tko će pobijediti?

Tko će pobijediti
Fotografija prikazuje četvero prijatelja koji kartaju za stolom.

Zadatak 3.

Četvero prijatelja petkom navečer igraju u parovima kartašku igru Bela. Par Crni dečki obično pobjeđuje u dvije od tri partije, a par Plavi dečki u jednoj od tri partije. Obično igraju osam partija, a pobjednik je onaj koji ima više dobivenih partija. Odredite vjerojatnost da

a. pobijedi par Crni dečki

b. pobijedi par Plavi dečki

c. rezultat bude neriješen.

Sljedeća interakcija može vam pomoći pri računanju.

U interakciji unesite broj ponavljanja pokusa n , vjerojatnost uspjeha pri jednom izvođenju pokusa i broj željenih uspjeha k . Kao rezultat ćete dobiti vjerojatnost za točno k uspjeha.

Isplati li se?

Test
Ilustracija prikazuje rješavanje testa s ponuđena 4 odgovora.

Zadatak 4.

Na testu Državne mature iz Matematike je 15 pitanja višestrukog izbora s četiri ponuđena odgovora od kojih je samo jedan točan. Matko tvrdi da može više od 70   % pitanja točno odgovoriti samo pogađanjem, bez rješavanja zadataka. Izračunajte vjerojatnost da se Matkova tvrdnja ostvari.

Pomoći će vam sljedeća pitanja.

Primjer 2.

Jedan je od problema, koje je 1654. godine postavio francuski kockar Chevalier de Mere matematičaru Blaise Pascalu, a smatra se početkom teorije vjerojatnosti, sljedeći:

„U što se više isplati kladiti – da će u 4 uzastopna bacanja kocke barem jednom pasti broj 6 , odnosno u 24 uzastopna bacanja para kocaka bar jednom pasti dvije šestice?“

Riješimo ovaj problem.

Vjerojatnost da će u 4 uzastopna bacanja kocke barem jednom pasti broj 6 računamo preko suprotnog događaja, a prema Bernoullijevoj shemi za n = 4 , p = 1 6 , 1 - p = 5 6 , k = 0 .

p ( bar jedna  6 ) = 1 - p ( niti jedna  6 ) = 1 - 5 6 4 0.5177

Slično računamo i vjerojatnost da će u 24 uzastopna bacanja para kocaka barem jednom pasti dvije šestice:

p ( bar jednom   dvije  6 ) = 1 - p ( niti jednom   dvije  6 ) = 1 - 35 36 24 0.4914 .

Dakle, više se isplati kladiti da će u 4 bacanja kocke barem jednom pasti broj 6 nego da će pasti barem jedan par šestica u 24 bacanja dvije kocke.


Kutak za znatiželjne

S obzirom na to da je vjerojatnost barem jednog para šestica u 24 bacanja dvije kocke manja od 0.5 , klađenje u taj ishod nije isplativo. Izračunajte za koji će najmanji broj bacanja para kocaka klađenje, u pojavi barem jednom dvije šestice, biti isplativo.

Slično kao u prethodnom primjeru računamo vjerojatnost pojave barem jednom dvije šestice i taj broj mora biti veći od 0.5 .

1 - 35 36 n > 0.5 35 36 n < 0.5 , pa je zbog baze manje od jedan

n > log 35 36 0.5 odnosno

n > 24.6 .

Stoga je klađenje isplativo za 25 ili više uzastopnih bacanja kocke.


Zadatak 5.

Vjerojatnost da je neki proizvod s greškom je 0.3 . Koliko proizvoda treba uzeti u kontrolu tako da  vjerojatnost da je među njima barem jedan proizvod s greškom bude najmanje 0.95 ?

Slično kao u prethodnom zadatku:

1 - 0.7 n > 0.95 n > 8.399 .

Stoga treba uzeti najmanje devet proizvoda.


...i na kraju

Često se vjerojatnost događaja koji se ponavljaju, koji imaju samo dva ishoda uspjeh ili neuspjeh, naziva binomna vjerojatnost. Pokušajte uz pomoć sljedeće animacije obrazložiti zašto.

Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh