Pojmovnik

Klasična definicija vjerojatnosti

Neka je $\text{Ω}$ konačni prostor elementarnih događaja i neka su svi elementarni događaji jednako mogući. Neka je $A\subset \text{Ω}$ događaj. Omjer broja elementarnih događaja povoljnih za $A$ i ukupnog broja elementarnih događaja zovemo vjerojatnost događaja $A$.

$p\left(A\right)=\frac{\text{card}\left(A\right)}{\text{card}\left(\mathrm{\Omega }\right)}$ 

Nezavisni događaji

Za događaje $A$ i $B$ kažemo da su nezavisni ako vrijedi $p\left(A\cap B\right)=p\left(A\right)·p\left(B\right)$.

Prostor elementarnih događaja

Ako se računanje vjerojatnosti temelji na slučajnosti i idealnim uvjetima izvođenja pokusa, tako da možemo pretpostaviti da je svaki od ishoda pokusa jednako moguć, onda govorimo o teorijskoj vjerojatnosti.

Za pokus kod kojeg ne znamo unaprijed koji će se od mogućih ishoda pojaviti, kažemo da je slučajni pokus, a njegove ishode zovemo elementarni događaji.

Skup svih elementarnih događaja slučajnog pokusa zovemo prostor elementarnih događaja i označavamo s $\mathrm{\Omega }$. Svaki njegov podskup zovemo događaj.

Vjerojatnost komplementa

Vjerojatnost komplementa računamo kao $p\left(\stackrel{-}{A}\right)=1-p\left(A\right)$.

Vjerojatnost unije

Za proizvoljne skupove $A$ i $B$ vjerojatnost unije računamo kao $\begin{array}{l}p\left(A\cup B\right)=p\left(A\right)+p\left(B\right)-p\left(A\cap B\right)\end{array}$.

Ako je $A\cap B=\varnothing$, onda vrijedi $p\left(A\cup B\right)=p\left(A\right)+p\left(B\right)$.