Kamen se odlomio sa stijene i pada prema tlu. Magnetska igla kompasa postavlja se u smjeru sjever-jug. Nakon što stisnemo kočnicu na biciklu zaustavljamo se. Što je zajedničko u svim primjerima?
Svi opisuju posljedice međudjelovanja tijela.
Neka međudjelovanja tijela upoznali ste u osnovnoj školi, kao i fizičku veličinu koja ih opisuje ‒ silu.
Silu prepoznajemo po učincima: po promjeni stanja gibanja tijela ili po promjeni oblika tijela. Do promjene stanja gibanja dolazi u svim slučajevima u kojima se tijelo zbog djelovanja sile pokreće, zaustavlja, mijenja smjer ili iznos brzine. Promjenu oblika vidimo kada mi djelujemo silom na oprugu, te kada ju elastična sila vraća u prvobitan oblik. Također, električna, magnetska i sila teža (gravitacijska sila) mogu djelovati na daljinu, tj. bez neposrednog dodira s tijelom. Sile koje ne mogu djelovati na daljinu, kao što su trenje, mišićna sila ili elastična sila, nazivamo kontaktne sile. U sljedećim jedinicama bavit ćemo se primjerima djelovanja silom i njezinim učincima.
U fizici razlikujemo četiri osnovne sile koje ne možemo opisati s pomoću drugih međudjelovanja. To su gravitacijska, elektromagnetska, jaka nuklearna i slaba nuklearna sila. Najjača od njih je jaka nuklearna sila, a najslabija je gravitacijska sila. Budući da je doseg nuklearnih sila ograničen na atomsku jezgru, a doseg gravitacijske sile beskonačan, gravitacijska sila ima veliku ulogu u svemiru i u našoj okolini. Teorijski fizičari pokušavaju ujediniti te četiri sile jednom teorijom. Zasad im je to uspjelo za elektromagnetsku i slabu nuklearnu silu.
Primjer 1.
Na slici vidimo skupinu ljudi koja zajedno povlači uže. Djelujući zajedno silama jednake orijentacije, bit će uspješniji u povlačenju užeta. Ukupna sila kojom djeluju u ovome je slučaju jednaka vektorskom zbroju pojedinačnih sila. Pojedinačne sile nazivaju se komponente ili sastavnice, a ukupna sila naziva se rezultantna sila ili kraće rezultanta.
Budući da su sile u primjeru o kojem govorimo jednake orijentacije, iznos rezultantne sile jednak je zbroju iznosa komponenata.
Ako su pojedinačne sile na istom pravcu, ali su suprotne orijentacije, iznos rezultante jednak je razlici iznosa komponenata, a njezina orijentacija jednaka je orijentaciji sile većeg iznosa.
Primjer 2.
Riješimo primjer.
1. a razred natječe se protiv 1. b razreda u potezanju užeta.
Učenici 1. a razreda djeluju silama koje iznose redom kao što je navedeno: Marko silom Petra silom i Zoran silom
Učenici 1. b razreda djeluju silama sljedećih iznosa: Danijela silom Kemal silom i Goran silom
Koliko iznosi rezultantna sila na uže i koji je razred pobijedio?
Orijentacija sila kojima djeluju učenici 1. a i 1. b razreda suprotna je pa će i predznaci iznosa tih sila biti suprotni. Neka iznosi sila kojima djeluju učenici a razreda imaju pozitivan predznak.
Predznak rezultante je pozitivan kao i predznak sila kojima su djelovali učenici 1. a razreda, iz čega zaključujemo da im je i orijentacija jednaka. Pobijedili su učenici 1. a razreda.
Općenito ćemo rezultantnu silu dobiti kao vektorski zbroj komponenata. Pritom ćemo upotrijebiti pravilo trokuta ili pravilo paralelograma kojim ste se koristili u osnovnoj školi.
Pravilo paralelograma
Pravilo trokuta
Pogledajmo animaciju koja prikazuje kako primijeniti navedena pravila.
Primjer 3.
Riješimo primjer.
Sila djeluje prema istoku i iznosi sila djeluje prema sjeveru i iznosi a sila djeluje prema jugu i iznosi Koliko iznosi rezultantna sila i kamo je orijentirana?
Sile i suprotno su orijentirane. Njihova rezultanta iznosi:
i orijentirana je prema sjeveru.
Sada je ta sila okomita na silu
pa ćemo njihovu rezultantu izračunati koristeći se pravilom paralelograma i Pitagorinim poučkom.
Budući da sile možemo zbrajati po pravilima po kojima zbrajamo vektore, silu možemo i rastaviti na komponente.
Dinamometrom povlačimo kvadar po stolu djelujući silom Međutim, za gibanje kvadra po stolu odgovorna je njezina horizontalna komponenta Komponenta smanjuje pritisnu silu kojom kvadar djeluje na stol. Kako ćemo izračunati te komponente?
Postoji više načina da to učinimo, a mi ćemo ovdje razmotriti jedan od načina za slučajeve kada je kut između sile i horizontalne podloge i
S ilustracije možemo vidjeti da je stranica jednakostraničnog trokuta. Iz toga slijedi da je visina tog trokuta, a polovina stranice. Prema tome, iznos tih sila možemo s pomoću iznosa sile izraziti na sljedeći način:
Vidimo da je dijagonala kvadrata kojemu su i stranice. Za iznose sila slijedi:
Primjenjujući Pitagorin poučak slijedi:
tj.
I ovdje je sila stranica jednakostraničnog trokuta, ali su njezine komponente zamijenile uloge. Prema tome, možemo pisati:
Istražite kako će se ponašati tijelo kada na njega djeluje samo jedna sila, a kako kada istodobno djeluju dvije sile ili više njih. Razmislite o mogućim situacijama te pokusom provjerite svoja predviđanja.
Pribor: grafoskop, dva univerzalna stalka, tri jednaka dinamometra, uteg mase prsten s kukicom, zavojna opruga, kutomjer.
Kako se ponaša tijelo kada na njega djeluju dvije sile pod kutom?
S pomoću zavojne opruge postavite prsten i dva dinamometra na okvir grafoskopa (pogledajte ilustraciju). Preko dinamometara djelujete silama i na prsten pod kutom
Napomena: Kada preko dinamometara djelujete silama i pazite da one nisu jednakog iznosa.
Učvrstite stalak za grafoskop te prikažite projekciju na ploči. Zabilježite na papiru položaj prstena, osi dinamometara i opruge te odgovarajuće vektore sila.
Kutomjerom odredite kut između dinamometra i opruge.
Očitajte na dinamometrima vrijednosti sila i
te u prikladnom mjerilu ucrtajte njihove vektore.
Kako se ponaša tijelo kada na njega djeluje samo jedna sila?
Otpustite oba dinamometra od prstena pazeći da pritom ne pomaknete grafoskop (upotrijebite istu projekciju na ploči za crtanje sila). Prsten će promijeniti položaj. Dovedite prsten točno u prethodni položaj djelujući samo jednom silom. Kako ćete to učiniti? Kolika će biti sila
Hoće li biti jednaka zbroju sila
Povlačite prsten samo s jednim dinamometrom sve dok se projekcija prstena ne poklopi s oznakom njegova prvotnog položaja koji je ucrtan na ploči. Očitajte na dinamometru kolika je sila Nacrtajte na crtežu pravac i vektor sile pazeći da bude u istome mjerilu kao i vektori sila i Spojite vrhove vektora sila i s vrhom vektora sile
Napomena: Crtajte pozorno imajući na umu mjerilo.
Dobili ste paralelogram sila i
Što je dijagonala tog paralelograma?
Koje sile zatežu dinamometre?
Pribor: dva univerzalna stalka, tri jednaka dinamometra, uteg mase kutomjer.
Pričvrstite dva dinamometra na dva univerzalna stalka tako da leže u jednoj ravnini, rastegnuti bez zatezanja. Objesite uteg u njihovoj zajedničkoj točki.
Odgovorite na pitanja:
Iznos dijagonale paralelograma jednak je težini utega. Sile i komponente su sile, a težina utega rezultantna je sila.
Naučili smo da sile možemo zbrajati i rastavljati na komponente kao i druge vektorske veličine. Primjenjujući naučeno, riješite zadatke.
Koje od navedenih sila nisu kontaktne sile?
Razvrstajte pomak, brzinu, akceleraciju, vrijeme, masu i silu na skalarne i vektorske veličine.
Na tijelo djeluju dvije sile jednakog iznosa s hvatištem u istoj točki. Sile međusobno zatvaraju kut od Koliko iznosi rezultantna sila?
Putnu torbu vučemo silom od Kut između ručke kojom vučemo i horizontale iznosi Koliko iznosi vertikalna komponenta vučne sile?
Na tijelo djeluje sila od
i sila od
Rezultanta tih sila ne može iznositi:
Na crtežu je prikazana sila koja se može rastaviti na dvije komponente.
To su sile: