x
Učitavanje

3.2 Drugi Newtonov zakon

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

U prvom modulu analizirali smo različita gibanja tijela, od jednostavnih poput pravocrtnog gibanja, do složenijih. Ako poznajemo početni položaj tijela, početnu brzinu i akceleraciju tijela, možemo opisati daljnje gibanje tijela u prostoru i vremenu. Međutim, naučeno u prethodnim jedinicama ne može nam dati odgovore na pitanja poput:

Što tijelu omogućuje akceleraciju?

Ili u slučaju slobodnog pada:

Zašto tijelo ispušteno blizu površine Zemlje ima akceleraciju duž pravca gibanja?​​

Temeljni zakon gibanja – Drugi Newtonov zakon

Sir Isaac Newton
Sir Isaac Newton

Zakone koji opisuju djelovanje sile na tijelo ili česticu te posljedice tog djelovanja postavio je Isaac Newton.

Započinjemo s drugim Newtonovim zakonom, koji se smatra jednim od temeljnih zakona u fizici.

Primjer padanja tijela poznat nam je iz svakodnevnog iskustva. Tijelo ispušteno s visine pada ubrzano jer na njega djeluje sila koju nazivamo sila teža.

Ponovite slobodan pad tijela.

Masa

Svako tijelo ima masu koja je mjera za količinu materije sadržane u tijelu. Oznaka je m , a mjerna jedinica u SI-ju kilogram, kg .

Prototip kilograma.

Vagom se na posredan način određuje masa tijela, a za potrebe vaganja od 1889. godine uveden je standard jednog kilograma – riječ je o valjku izrađenom od platine i iridija koji se čuva u muzeju nedaleko od Pariza.

Pojam mase svakomu je intuitivan i ako se kaže da neko tijelo ima veliku masu tada se, jasno, pretpostavlja da sadrži znatnu količinu materije.

U svakodnevnom životu navode se mase tijela u trgovini, transportu, u medicinskim obradama pacijenata itd. U takvim slučajevima masu tijela određujemo pomoću vage.

Sila

U prethodnoj jedinici koristili smo se vektorskom veličinom kojom opisujemo međudjelovanje tijela, silu. ​Također, razmatrali smo i kako silu možemo rastaviti na komponente te kako više sila koje djeluju na neko tijelo možemo zamijeniti jednom, koju smo nazvali rezultantna sila ili rezultanta.

U teoriji i primjerima koji su pred nama uglavnom ćemo pod izrazom sila na tijelo podrazumijevati djelovanje rezultantne sile.

Drugi Newtonov zakon

Na koji način rezultantna sila koja djeluje na tijelo i masa tijela određuju njegovu akceleraciju? Razmislite o tome, a zatim svoje pretpostavke provjerite pomoću animacije koja slijedi.

U predstojećoj animaciji analiziramo gibanje kolica mase m, koja su nerastezljivom niti povezana s utegom. Možemo utjecati na masu tijela koje se giba (povećavat ćemo masu kolica u svakom sljedećem mjerenju), a možemo mijenjati i djelovanje sile na kolica (koriste se utezi različitih masa).

Opisani pokus doveo nas je do sljedećeg zaključka:

a F m .

To znači sljedeće:

akceleracija tijela proporcionalna je primijenjenoj sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela koje se giba.

Uvođenjem koeficijenta proporcionalnosti k , možemo postaviti jednadžbu:

F = k · m · a .

Vrijednost koeficijenta proporcionalnosti prema izvedenim pokusima iznosi 1 i stoga možemo pisati:

F = m · a ,

što predstavlja drugi Newtonov zakon u skalarnom obliku.

Na osnovi te jednadžbe za mjerne jedinice vrijedi sljedeće:

1 N = 1 kgms - 2 .

Budući da su sila i akceleracija vektorske veličine, a masa skalarna, drugi Newtonov zakon u vektorskom obliku glasi:

F = m · a

Ponovimo još jedanput da je sila u ovoj jednadžbi zapravo rezultantna sila koja djeluje na tijelo. Napomenimo da je Newton svoj drugi zakon uveo na drukčiji način, koji se koristi fizikalnom veličinom količine gibanja. U tom smislu, drugi Newtonov zakon bit će ponovno razmatran kada se uvede količina gibanja kao fizikalna veličina.

Povećaj ili smanji interakciju

Primjer 1.

Rezultantna sila koja djeluje na tijelo mase 4 kg   iznosi 2 N . Koliko će iznositi akceleracija tijela? ​

m = 4 kg

F = 2 N

a = F m

a = 2 N 4 kg

a = 0,5 ms - 2


Primjer 2.

Napunjena kolica iz supermarketa gurnete na hrapavoj cesti početnom brzinom 4 ms - 1 te se ona  4 sekunde nakon toga zaustave. Masa kolica s teretom iznosi 24 kg . Kolika je sila koja je zaustavljala kolica?

Prvo ćemo odrediti akceleraciju kolica:

v = v 0 + a · t

0 = 4 ms - 1 + a · 4 s

a = - 1 ms - 2 .

Uvrštavajući u

F = m · a ,

dobijemo

F = - 24 N .


Primjer 3.

Dijagram sila

Na tijelo mase 2,5 kg djeluju tri sile kao što je prikazano na slici. Kolika je akceleracija koju će imati tijelo kao posljedicu djelovanja tih sila? ​

Prvo ćemo izračunati rezultantnu silu po pravilima za slaganje sila koja smo naučili u prethodnoj jedinici.

F 12 = F 1 + F 2

F 12 = 4 N

F R = 5 N

Uvrštavajući u izraz

F = m · a , dobijemo

a = 2 ms - 2


...i na kraju

Kada rezultantna sila različita od nule djeluje na tijelo, ono ubrzava. Akceleracija je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela. Akceleracija je uvijek jednako orijentirana kao rezultantna sila.

PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1
Kolikim se ubrzanjem giba tijelo mase 200 g kada na njega djelujemo silom 2 N?
Kolikom silom treba djelovati na tijelo mase 50 g da bi se ono gibalo ubrzanjem 2 ms - 2 ?
null
2
Na tijelo koje leži na glatkoj horizontalnoj podlozi djeluje sila u pravcu koji zatvara kut 45 ⁰ sa horizontalom.
Na tijelo mase 1 kg koje leži na glatkoj horizontalnoj podlozi počne djelovati sila 2 N u pravcu koji zatvara kut 45 ° s horizontalom. Za koje će vrijeme tijelo prijeći put 2 m?
null
3
Na tijelo mase 80 g djeluju sile istih iznosa 0,4 N . Kut između pravaca djelovanja sila je 120 ° . Koliko je ubrzanje tijela? Na tijelo mase 500 g djeluju u međusobno okomitim pravcima sile 1,5 N i 2 N . Koliko je ubrzanje tijela?
Na tijelo djeluju sile istih iznosa. Kut između pravaca djelovanja sila je 120 ⁰.

null
4

Na prazna kolica mase m   djeluje rezultantna sila  F i ona ubrzavaju akceleracijom a . Ako kolica napunimo tako da im masa iznosi 3 m , a povećamo rezultantnu silu da iznosi 4,5 F , akceleracija kolica iznosit će: ​

null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

3.3 Primjeri sila