Učitavanje

4. Skrivena energija u hrani

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića
  • razlikovati najvažnije izvore i oblike energije i raspravljati o njihovu utjecaju na život na Zemlji
  • tumačiti uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja
  • objašnjavati cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva
  • povezivati i primjenjivati različite prikaze razlomaka
  • odabrati i preračunavati odgovarajuće mjerne jedinice

#1 Zadatak

Većina biljaka višak šećera pohranjuje kao rezervnu hranu, škrob. U škrobu je pohranjena
energija. Neke biljke u svoje plodove i sjemenke pohranjuju
.
životinja oblik je rezervne hrane.

#2 Zadatak

Ako se u nekom desertu nalazi 5 ½  žličica šećera, a u svakoj žličici ima 4 grama šećera, tada se u tom desertu nalazi

Koji je sastojak sadržan u proizvodu u najvećem postotku:

U 2 kg proizvoda nalazi se 500 g čokoladnih komadića.

Upisivanje pojma koji nedostaje.

U 1 kg proizvoda ima
g ugljikohidrata, od toga
g šećera.

Upisivanje pojma koji nedostaje.

10 g proizvoda ima energetsku vrijednost
kcal

Procjena znanja

Voda je potrebna biljkama za proces fotosinteze.

Višak kisika koji biljke ne iskoriste ispuštaju u okoliš.

Ugljikov dioksid otapa se u vodi i tako ulazi u biljke.

Škrob je rezervna hrana u biljaka.

Masne naslage rezervna su hrana u nekih životinja.

U kojim uvjetima fotosintetski organizmi neće obavljati fotosintezu? 

Prisutnost škroba u biljaka lako dokazujemo?

U tablici nutritivnih vrijednosti pokazuje se kako proizvod sadrži 12 g masti na 100 g proizvoda. Masa masti na 1 kg proizvoda tada bi bila:

U tablici nutritivnih vrijednosti pokazuje se kako proizvod sadrži 12 g masti na 100 g proizvoda. Masa masti na 1 kg proizvoda tada bi bila:

Pažljivo pročitajte zadatak i upišite broj koji nedostaje na za to predviđeno mjesto. Pretvorite kilogram u grame i prisjetite se kako je 1 % = 1/100

U jednom pakiranju žitarica mase 1 kg, 15% mase čine skriveni šećeri. Kolika je masa skrivenih šećera?
 
Masa skrivenih šećera je
g

4. Skrivena energija u hrani

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića
  • razlikovati najvažnije izvore i oblike energije i raspravljati o njihovu utjecaju na život na Zemlji
  • tumačiti uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja
  • objašnjavati cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva
  • povezivati i primjenjivati različite prikaze razlomaka
  • odabrati i preračunavati odgovarajuće mjerne jedinice
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 4: Svijet oko nas - Ishodi učenja: objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića, objašnjavati cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva, orijentirati se u zavičaju s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa, oblikovati tekst i primjenjivati znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima, objašnjavati temeljnu građu prirode, objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića, tumačiti uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja, rastavljati broj na proste faktore i primjenjivati djeljivost prirodnih brojeva, razlikovati najvažnije izvore i oblike energije i raspravljati o njihovu utjecaju na život na Zemlji, povezivati i primjenjivati različite prikaze razlomaka, odabrati i preračunavati odgovarajuće mjerne jedinice, brojevnim izrazom u skupu prirodnih brojeva s nulom modelirati problemsku situaciju, analizirati globalnu raspodjelu kopna i mora na geografskoj karti i globusu te uspoređivati prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, slušati tekst, izdvajati ključne riječi i objašnjavati značenje teksta, povezivati i primjenjivati ekvivalentne zapise decimalnoga broja, računati i primjenjivati opseg i površinu geometrijskih likova, opisivati oblik, granice i državne simbole Republike Hrvatske, objašnjavati aspekte položaja te izdvajati prirodno-geografske regije i upravno-teritorijalne jedinice koristeći se geografskim kartama
    1. Videolekcija 4.1: Orijentacija - Ishodi učenja: orijentirati se u zavičaju s pomoću topografske karte, plana grada (naselja) i kompasa, objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića, objašnjavati cilj i ulogu znanosti te međuodnos znanosti i društva
    2. Videolekcija 4.2: Živo i neživo - Ishodi učenja: objašnjavati temeljnu građu prirode, objašnjavati međuodnose životnih uvjeta i živih bića, tumačiti uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja, oblikovati tekst i primjenjivati znanja o promjenjivim i nepromjenjivim riječima na oglednim i čestim primjerima
    3. Videolekcija 4.3: Razdvojimo izvore energije - Ishodi učenja: razlikovati najvažnije izvore i oblike energije i raspravljati o njihovu utjecaju na život na Zemlji, rastavljati broj na proste faktore i primjenjivati djeljivost prirodnih brojeva
    4. Videolekcija 4.5: Od manjeg prema većem - Ishodi učenja: brojevnim izrazom u skupu prirodnih brojeva s nulom modelirati problemsku situaciju, analizirati globalnu raspodjelu kopna i mora na geografskoj karti i globusu te uspoređivati prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
    5. Videolekcija 4.6: Digitalne dileme - Ishodi učenja: povezati i primjenjivati ekvivalentne zapise decimalnoga broja, slušati tekst, izdvajati ključne riječi i objašnjavati značenje teksta, povezati i primjenjivati različite prikaze razlomaka
    6. Videolekcija 4.7: Podijelimo i spojimo - Ishodi učenja: odabrati i preračunavati odgovarajuće mjerne jedinice, računati i primjenjivati opseg i površinu geometrijskih likova, analizirati globalnu raspodjelu kopna i mora na geografskoj karti i globusu te uspoređivati prostorne identitete na kontinentskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini