Pimjer gonzo novinarstva:

Poveznica

Najpoznatije novinarske vrste

VIJEST

…je osnovna novinarska vrsta kojom se kratko i jasno izvještava o nekom događaju, pojavi, osobi. Vijest, ako je dobro oblikovana, odgovara na šest glavnih pitanja koja se često nazivaju "5W+H" - tko (who), što (what), gdje (where), kada (when), zašto (why) + kako (how). Treba istaknuti kako je to novinarska vrsta koja je gotovo jednaka na televiziji, radiju, internetu i u novinama. Ovdje treba skrenuti pozornost na to da se na televiziji i radiju vijestima kolokvijalno nazivaju i dnevne informativne emisije. Stoga se zna reći da netko gleda ili sluša vijesti, no pritom se misli na cijelu emisiju u sklopu koje se emitiraju važne informacije obrađene kroz različite novinarske oblike, a ne samo vijesti.

IZVJEŠTAJ

… je opširniji od vijesti te se u njemu uvijek detaljnije odgovara na jedno ili više osnovnih pitanja. Može se, na primjer, detaljnije opisati kako se neki događaj dogodio ili se može više prostora i vremena posvetiti sudionicima događaja. U izvještaju novinar ima mogućnost pružiti dublji uvid u temu i prenijeti više konteksta, što omogućuje čitatelju da bolje razumije i sagleda širi kontekst događaja o kojem se izvještava.

INTERVJU

…predstavlja razgovor s nekom osobom. Može biti kratak ili opsežan. Važno je da sugovornik bude relevantan i zanimljiv. Novinar mora biti dobro pripremljen za razgovor o temi te postavljati smislena pitanja. Intervjui su izuzetno važan alat u novinarstvu jer omogućavaju direktno dobivanje informacija.

KOMENTAR

… je novinarski oblik u kojem novinar izražava svoje mišljenje i komentira neki događaj, pojavu, osobu ili temu. U komentarima novinar ima slobodu jasno iznijeti svoje stavove, ali je važno da bude transparentan i naznači da se radi o subjektivnom mišljenju, a ne objektivnom izvještavanju. U nekim slučajevima, umjesto novinara ili urednika, kao komentatori se angažiraju gosti stručnjaci koji donose svoje perspektive i analize na određenu temu. Komentari doprinose bogatstvu medijskog prostora i omogućavaju javnosti čuti različite glasove i stavove.

REPORTAŽA

… spada u najzahtjevnije i najopsežnije novinarske vrste. Karakterizira ju vrhunski stil pisanja, može sadržavati i dojmove novinara s terena, ali bez komentara. Za reportažu su izuzetno bitne izjave, detaljni opisi, izgradnja priče, kao i kvalitetne fotografije (u tisku) ili videomaterijali (na televiziji). Leksikon radija i televizije opisuje reportažu u pisanom mediju kao žanr smješten između novinarstva i književnosti, a u TV-novinarstvu između izvještaja i dokumentarnoga filma. Ova novinarska vrsta omogućava novinaru da istražuje i donese čitatelju dublji uvid u temu, prenoseći mu doživljaje i atmosferu događaja na vrlo sugestivan način.

Utjecaj podvodne buke na morsku faunu te bioraznolikost i ekosustav sjevernog Jadrana

Projekt Soundscape: Otkrivanje tajni podvodnih zvučnih pejzaža

U sklopu EU Interreg V-A Programa prekogranične suradnje Italija - Hrvatska 2014. - 2020., a unutar Standardnog programa, teme 3 - Okoliš i kulturna baština, specifičnog cilja 3.2 - Doprinos zaštiti i obnova bioraznolikosti, realiziran je projekt Soundscape. Projekt je ostvaren zahvaljujući suradnji četiriju hrvatska partnera: Institut za oceanografiju i ribarstvo (vodeći partner), Institut Plavi svijet za istraživanje i zaštitu mora, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, te četiri talijanska partnera: Nacionalni istraživački institut (CNR), Agencija za zaštitu okoliša pokrajine Fruli-Venezia-Giulia, pokrajina Marche i Fondacija Cetacea.

U sklopu projekta Soundscape mjerena je antropogena podvodna buka (zvukovi proizvedeni ljudskim aktivnostima) na 9 postaja (frekventni opseg 48KHz, 16 bita) postavljenih u priobalnim i otvorenim vodama sjevernog Jadrana tijekom 15 mjeseci (ožujak, 2020. – lipanj, 2021.).

Glavni cilj bio je ostvariti prekograničnu tehničku, znanstvenu i institucionalnu suradnju. U prošlosti morski život prolazio je nezapaženo kroz podvodne zvučne pejzaže koji danas, nažalost, postaju sve bučniji. U srcu sjevernog Jadrana, istraživači iz Hrvatske i Italije udružili su snage kako bi otkrili koliko buka utječe na podvodne pejzaže i kako bi razumjeli njezin utjecaj na morski ekosustav.

Činjenica je da mnoge ljudske aktivnosti koje se odvijaju na moru doprinose povećanju njegova onečišćenja podvodnom bukom. Utjecaj podvodne buke je vrlo značajan za morske organizme jer oni koriste zvukove za komunikaciju, traženje hrane i navigaciju. Antropogena buka može maskirati biološke zvučne signale i izazivati bihevioralne reakcije, fiziološke probleme, ozljede pa čak i smrt morskih životinja.

Dr. Petra Novak, voditeljica projekta, s uzbuđenjem je najavila: "Projekt Soundscape otkrit će nam tajne podvodnih zvučnih pejzaža i njihova utjecaja na morski život. Ova istraživanja ključna su za očuvanje naše morske baštine."

U sljedećih 35 mjeseci, znanstveni tim intenzivno je proučavao podvodne zvučne pejzaže u sjevernom Jadranu. Korištenjem specijalizirane akustične opreme, tim je mjerio antropogenu podvodnu buku, tj. zvukove proizvedene ljudskim aktivnostima, na 9 postaja postavljenih u priobalnim i otvorenim vodama. Međutim, projektni zaplet naišao je na neočekivane prepreke - pojave COVID-19.

Zbog smanjenja ljudskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom, podvodna buka značajno je oslabila. Istraživači su se suočili s neobičnim izazovom - morali su produljiti mjerenja za tri mjeseca kako bi obuhvatili i vrijeme s uobičajenom bukom. To je bila ključna odluka.

Dr. Sofia Bianchi, istraživačica iz talijanskog tima, s neizvjesnošću u glasu kaže: "Naša istraživanja pokazuju da podvodna buka ozbiljno narušava prirodnu ravnotežu. Ako ne djelujemo sada, suočit ćemo se s nepopravljivim štetama za morske ekosustave."

Unatoč izazovima, tim je uspio prikupiti veliku količinu podataka o podvodnoj buci i njezinu utjecaju na morski život. Analizom ovih podataka izradili su prostorno-vremenske karte rasprostranjenosti buke i njezine povezanosti s prisutnošću osjetljivih vrsta kao što su dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavata kornjača (Caretta caretta).

Profesor Luca Ferrante, znanstvenik specijaliziran za morsku ekologiju, naglašava: "Naši nalazi su alarmantni, ali također nam pružaju mogućnost da poduzmemo hitne korake u zaštiti morskog života. Moramo surađivati kako bismo osigurali održivost naših mora."

Morski organizmi, posebno dupini i glavate kornjače, imaju problema s komunikacijom i orijentacijom zbog prevelike buke. Ovo bi dugoročno moglo dovesti do negativnih posljedica na njihovu prehranu, razmnožavanje i opstanak. Također, otkriveno je da podvodna buka ima i izravan utjecaj na manje organizme, uključujući ribe i rakove.

Dobiveni rezultati pokazuju da su jadranski podvodni zvučni pejzaži pod velikim utjecajem složenog sustava pomorskog prometa (putnički, kontejnerski, kargo, tankeri, itd.) i ostalih ljudskih aktivnosti (ribarstvo, vađenje plina). Rezultati pokazuju da područja s manjom podvodnom bukom odgovaraju područjima s većom brojnošću ciljnih vrsta.

Mjere ublažavanja podvodne buke trebale bi biti provedene na određenim ciljanim područjima, a trebale bi biti uključene u nacionalne pomorske prostorne planove.

Budući scenariji predviđaju povećanje gustoće prometa pa je potrebno pažljivo upravljati ljudskim aktivnostima u morskom području da bi se postiglo dobro stanje morskog okoliša.

Zaključak znanstvenog tima, izražen u glasu nade, odjekuje: "Očuvanje morske biološke raznolikosti naša je odgovornost prema budućim generacijama. Projekt Soundscape osvješćuje nas o potrebi zaštite morskog života od sveprisutne podvodne buke." Projekt Soundscape postavio je snažnu platformu za daljnje istraživanje i akciju u smanjenju antropogene podvodne buke. Ova inicijativa pruža nadu u očuvanje morskog ekosustava i njegove ljepote za sadašnje i buduće generacije, podsjećajući nas da svaki korak prema zaštiti prirode čini razliku u stvaranju održive budućnosti.

Promotrite i istražite građu uha čovjeka s pomoću prikazanog 3D modela. Pronađite pužnicu u kojoj su smješteni slušni receptori. Model možete okretati u prostoru.

Poveznica