Eukariotske stanice – znati, razumjeti i primijeniti
- povezati biološke, kemijske i fizikalne mehanizme funkcioniranja stanice s fiziološkim procesima u tijelu čovjeka
- opisati razlike između biljnih i životinjskih eukariotskih stanica i povezati ih s funkcioniranjem biljnog odnosno životinjskog organizma.
Uvod
- Navedite neke jednostanične eukariotske organizme.
- Usporedite ih s eukariotskim stanicama koje izgrađuju višestanične organizme.
- Razmislite i odgovorite:
- Zašto stanice višestaničnih organizama ne mogu samostalno preživjeti?
- Usporedite organele eukariotskih stanica s organskim sustavima višestaničnih organizama.
- Pronađite neke analogije među njima.
Uvod
Navedite neke jednostanične eukariotske organizme i usporedite ih s eukariotskim stanicama koje izgrađuju višestanične organizme. Razmislite i odgovorite zašto stanice višestaničnih organizama ne mogu samostalno preživjeti. Usporedite organele eukariotskih stanica s organskim sustavima višestaničnih organizama te pronađite neke analogije među njima.
Stanice višestaničnih organizama specijalizirane su
Sve eukariotske stanice imaju sličan tip građe i slične organele.
Ovisno o svojim ulogama u višestaničnom organizmu one su specijalizirane i tome je prilagođena njihova građa.
- Navedite što više specijaliziranih biljnih i životinjskih eukariotskih stanica.
- Navedite specifičnosti njihove građe i uloge.
- Pogledajte neke specijalizirane stanice čovjeka klikom na pojedini dio tijela.
Stanice višestaničnih organizama specijalizirane su
Sve eukariotske stanice imaju sličan tip građe i slične organele, no ovisno o svojim ulogama u višestaničnom organizmu one su specijalizirane i tome je prilagođena njihova građa. Navedite što više specijaliziranih biljnih i životinjskih eukariotskih stanica, specifičnosti njihove građe i uloge.
Stanice lista i njihove uloge
Na poprečnom prerezu kroz list možemo vidjeti nekoliko slojeva.
Slojevi su redom:
- gornja epiderma,
- asimilacijski parenhim,
- transpiracijski parenhim i
- donja epiderma.
Gornja i donja epiderma pokrivaju površinu lista.
Asimilacijski parenhim ima ulogu proizvodnja hrane procesom fotosinteze.
U transpiracijskom parenhimu nalaze se prostori u kojima se nakuplja voda.
U donjoj epidermi nalaze se puči.
Puči su otvori kroz koje biljke ispuštaju vodu u obliku vodene (transpiracija).
- Promotrite fotografiju presjeka kroz list snimljenu svjetlosnim mikroskopom.
- Opišite po čemu se razlikuju stanice u pojedinim slojevima lista.
- Po čemu se razlikuju stanice epiderme od stanica asimilacijskog parenhima?
- Kako su razlike među stanicama pojedinih slojeva povezane s ulogama tih slojeva?
- U kojim stanicama ima najviše kloroplasta i zašto?
- Pronađite puči na fotografiji.
Stanice lista i njihove uloge
Na poprečnom prerezu kroz list možemo vidjeti nekoliko slojeva. Površinu lista prekrivaju gornja i donja epiderma. U donjoj epidermi nalaze se puči, otvori kroz koje biljke ispuštaju vodu u obliku vodene pare procesom koji se naziva transpiracija. Ispod gornje epiderme sloj je stanica čija je uloga proizvodnja hrane za biljku procesom fotosinteze. Taj sloj lista naziva se asimilacijski parenhim. U listu se nalazi i transpiracijski parenhim, koji čine stanice između kojih se nalaze veliki međustanični prostori u kojima se nakuplja voda.
Promotrite fotografiju presjeka kroz list snimljenu svjetlosnim mikroskopom. Opišite po čemu se razlikuju stanice u pojedinim slojevima lista. Po čemu se razlikuju stanice epiderme od stanica asimilacijskog parenhima? Kako su razlike među stanicama pojedinih slojeva povezane s ulogama tih slojeva? U kojim stanicama ima najviše kloroplasta i zašto? Pronađite puči na fotografiji.
- U kakvoj se otopini nalaze stanice tulipana?
- Po čemu to zaključujete?
- Na koji se način ovakvo stanje u stanicama očituje na biljci?
- Što bi se dogodilo kada bi se u takvoj otopini nalazili, primjerice, eritrociti?
- Koji će organ spriječiti da se eritrociti nađu u hipotoničnoj ili hipertoničnoj krvnoj plazmi?
Plazmoliza u stanicama tulipana
Videosnimka pokazuje stanice tulipana snimljene svjetlosnim mikroskopom. Pogledajte snimku i odgovorite na pitanja.
U kakvoj se otopini nalaze stanice tulipana? Po čemu to zaključujete? Na koji se način ovakvo stanje u stanicama očituje na biljci? Što bi se dogodilo kada bi se u takvoj otopini nalazili, primjerice, eritrociti? Koji će organ spriječiti da se eritrociti nađu u hipotoničnoj ili hipertoničnoj krvnoj plazmi?
Za kraj…
Proučite različite biljne i životinjske stanice pod svjetlosnim mikroskopom i fotografije nastale elektronskim mikroskopom.
Opišite razlike u građi između životinjske i biljne eukariotske stanice.
Povežite ih s razlikama između biljaka i životinja.
Za kraj…
Proučite različite biljne i životinjske stanice pod svjetlosnim mikroskopom i fotografije nastale elektronskim mikroskopom pa opišite razlike u građi između životinjske i biljne eukariotske stanice te ih povežite s razlikama između biljaka i životinja.