Prilikom ronjenja tlak vode povećava se s dubinom zarona. Gustoća morske vode iznosi pa svakih dubine tlak naraste za bara. Tu vezu možemo prikazati i sljedećom tablicom.
Dubina |
|||||||
Tlak |
Broju pridružili smo broj To možemo zapisati
Što znači
Možemo li odrediti tlak na dubini od metara? Za koje sve vrijednosti možemo odrediti tlak?
Je li moguće da na nekoj dubini imamo dvije različite vrijednosti tlaka?
Neka su i dva neprazna skupa. Funkcija sa skupa u skup pravilo je koje svakom elementu skupa pridružuje jedan i samo jedan element skupa
Funkciju označavamo i čitamo s u
Skup zovemo domena ili područje definicije funkcije, skup kodomena ili područje vrijednosti funkcije, a pravilo pridruživanja.
Elemente domene
kojima pridružujemo zovemo argumenti funkcije ili nezavisne varijable, a pridružene elemente kodomene
zovemo vrijednosti funkcije ili zavisne varijable. Pišemo
odnosno
Oznaku
za standardni zapis realne funkcije Leonard Euler uveo je 1734. godine. Godine 1755. objavio je knjigu pod naslovom Institutiones calculi differentialis u kojoj definira pojam funkcije. Prema Euleru, ako neka veličina ovisi o drugoj veličini na način da se mijenja čim se mijenja i druga veličina, ona se naziva funkcijom druge veličine, koju tada nazivamo i nezavisnom veličinom.
Proučavat ćemo funkcije kojima su domena i kodomena podskupovi skupa realnih brojeva. Takve funkcije zovemo realne funkcije.
Pogledajmo uvodni primjer. Je li to pridruživanje funkcija?
Ako se
svakih
metara dubine tlak poveća za
bara,
znamo otprije da je veza linearna pa je riječ o linearnoj funkciji s
pravilom pridruživanja
.
Odredimo joj domenu i kodomenu.
Brojevi kojima pridružujemo vrijednosti tlaka predstavljaju dubinu mora. To su očito nenegativni realni brojevi. Koja je najveća dubina mora? Po nekim je izvorima to dubina Marijanske brazde koja iznosi oko metara. Možemo reći da je domena skup Kodomena će biti skup realnih brojeva.
Ova je funkcija bila zadana
opisom
i tablicom. Kako je još možemo zadati?
Vrijednosti i možemo smjestiti na dva paralelna brojevna pravca i povezati odgovarajuće vrijednosti.
Riješite sljedeće zadatke.
Podsjetimo se, graf linearne funkcije je pravac, graf kvadratne funkcije je parabola. Kako smo ih crtali?
U koordinatni smo sustav ucrtavali točke s koordinatama
pri čemu smo
dobili tako što smo vrijednost broja
uvrstili u pravilo pridruživanja funkcije. Stoga možemo zapisati:
Graf funkcije skup je svih uređenih parova tj.
Kada će skup točaka u koordinatnom sustavu biti graf neke funkcije?
Primjer 1.
Predstavlja li skup točaka prikazan na slici graf neke funkcije?
Proučimo li točke, uočit ćemo da postoje dvije točke kojima je apscisa jednaka ; to su i Za funkciju mora vrijediti da za svaki broj iz domene postoji jedinstvena vrijednost iz kodomene što ovdje očito nije slučaj, za broj postoje vrijednosti i .
Zaključimo da ovaj skup točaka prikazan u koordinatnom sustavu ne predstavlja graf neke funkcije.
Budući da te dvije točke imaju istu apscisu
one se nalaze na pravcu
Drugim riječima, vertikalni pravac
siječe prikazani skup točaka u više od jedne točke.
Vertikalni test
Skup točaka u koordinatnom sustavu graf je neke funkcije ako svaki pravac okomit na os siječe taj skup točaka u najviše jednoj točki.
Koji od navedenih skupova točaka u koordinatnom sustavu predstavlja graf neke funkcije?
U uvodnom je primjeru domena funkcije skup Zašto?
Funkcija
računa tlak na određenoj dubini mora. Dubina mora zadaje se kao nenegativni realni broj, iako se u pravilo pridruživanja
mogu uvrštavati i negativni brojevi.
Pogledajmo sljedeći primjer.
Primjer 2.
Odredimo funkciju koja će realnom broju pridružiti količnik toga broja i broja koji je za 3 manji od toga broja.
Iz opisa možemo zapisati pravilo pridruživanja
Trebamo još odrediti domenu i kodomenu.
Za kodomenu možemo uzeti skup realnih brojeva. Može li i domena biti skup realnih brojeva?
Iz definicije funkcije znamo da za svaki element domene mora postojati element koji ćemo mu pridružiti. Možemo li za svaki realni broj izračunati vrijednost Možemo li bilo koji realni broj uvrstiti u formulu?
Očito ne smijemo dijeliti s nulom pa nazivnik ne smije biti jednak nuli. To znači
pa je domena ove funkcije skup svih realnih brojeva osim broja odnosno
Prirodna domena ili prirodno područje definicije za realne funkcije realne varijable zadane formulom sastoji se od svih brojeva za koje je izraz definiran.
Povežite pravilo pridruživanja funkcije i njezinu prirodnu domenu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Odredite prirodnu domenu funkcije
Uvjet
Kodomena funkcije još se naziva skup vrijednosti funkcije. To je obično skup realnih brojeva. Ali, jesu li svi realni brojevi pridruženi elementima domene?
Primjer 3.
Neka je funkcija zadana pravilom Koje sve brojeve možemo dobiti kada bilo koji realni broj uvrstimo u formulu?
Znamo da su nenegativni realni brojevi za svaki realni broj Još dodamo jedan pa su vrijednosti koje postižemo veće ili jednake Taj skup nazivamo slika funkcije.
Slika funkcije skup je svih realnih brojeva pri čemu je tj.
Primijenite u sljedećim zadatcima.
Ponovimo!
Neka su i dva neprazna skupa. Funkcija pravilo je koje
Skup svih
pri čemu je
zovemo slika funkcije.