Učitavanje

17. Od dijela do cjeline

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • HJ 1 Naučit ćete razlikovati riječi s obzirom na njihovu vrstu i službu u rečenici.
  • HJ 2 Naučit ćete imenovati rečenične dijelove.
  • HJ 3 Naučit ćete prepoznati službu riječi u rečenici.
  • BIO 1 Naučit ćete prepoznati i imenovati dijelove biljne stanice.
  • BIO 2 Naučit ćete povezati dijelove biljne stanice s njihovim ulogama i dijelovima tvorničkog pogona.
  • BIO 3 Naučit ćete razlikovati elemente ustroja živog svijeta od najmanjeg do najvećeg dijela.
  • KEM 1 Naučit ćete primjenjivati kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.
  • KEM 2 Naučit ćete opisati građu atoma.
  • KEM 3 Naučit ćete odrediti atomski (protonski) i maseni (nukleonski) broj.
  • KEM 4 Naučit ćete objasniti razliku između kemijskog elementa i kemijskog spoja.

U sljedećim zadacima označite točan odgovor.

Riječ se mora sastojati od najmanje dvaju glasova.

U sljedećem zadatku dopunite rečenice ponuđenim objektima tako da rečenica ima smisla. To ćete učiniti tako da pojmove smjestite na točno mjesto u rečenici. 

Atom je građen od . Funkcioniranje može se usporediti s funkcioniranjem . Svaki atom ima svoju unutarnju Broj u jezgri označava se slovom Z. Povezivanje atoma u molekulu oslobađa .

tvornice
atoma
građu
protona
stanice
energiju
jezgre i omotača

Razvrstajte rečenice s obzirom na to nalazi li se u njima atribut ili apozicija. 

Marljiva Lana, učiteljica, predaje hrvatski jezik. 
ATRIBUT
APOZICIJA

Za one koji žele znati više

Forenzika je dio kriminalistike koji posebnim metodama povezuje osumnjičene sa zločinom. Forenzičar je specijalist određene struke (liječnik, kemičar, biolog, lingvist) koji sudjeluje u istražnom i sudskom postupku.
Forenzička lingvistika bavi se jezičnim dokazima u kriminalnim i pravnim slučajevima. Obuhvaća primjenu znanja iz jezika, psihologije, statistike, prava i računalnih znanosti kako bi se proučili jezični uzorci u pisanim i govornim dokazima (pisma, izjave, poruke, elektronička pošta, govor…).
Forenzički su lingvisti osobe koje mogu, prema posebnostima u glasu govornika ili na temelju upotrijebljenih jezičnih elemenata u govoru i pismu, otkriti počinitelje kaznenih djela. Svaki čovjek ima svoje jezične osobine prema kojima se razlikuje od ostalih, kao što su izbor riječi, slaganje riječi u rečenice, izgovor, način pisanja slova i slično.
Forenzička se lingvistika može primijeniti u mnogim područjima, kao što su kriminalističke istrage, sudski procesi, slučajevi prijevare, zaštita intelektualnoga vlasništva. Primjer primjene forenzičke lingvistike utvrđivanje je autentičnosti potpisa na nekom dokumentu, uspoređivanje rukopisa, identifikacija autora teksta, analiza dokaza u slučajevima terorizma. Forenzička lingvistika može preventivno djelovati na zločine putem analize jezičnih uzoraka na društvenim mrežama.

#4 Zadatak

Sljedeći zadatak riješite s pomoću ilustracije životinjske stanice. Na stanici su točkama označeni dijelovi. Nazivima dijelova pridruženi su brojevi koji se nalaze ispod ilustracije.

Smjestite brojeve na točno mjesto na stanici.

1 – jezgra

2 – stanična membrana

3 – citoplazma

4 – endoplazmatski retikulum

5 – mitohondrij

 

Zadatak BIO 1
1
2
3
4
5
00:00
00:00
00:00
Od davnina ljudi nisu znali da su sva živa bića građena od stanica. Razlog je bila ograničenost ljudskog oka da ne razaznaje predmete manje od 0,2 mm. Stanice su prvi put uočene tek nakon izuma mikroskopa u 17. stoljeću. Otkriće stanica pripisuje se engleskom znanstveniku Robert Hookeu koji je primitivnim mikroskopom s dvama sustavima leća promatrao mrtve stanice pluta iz kore drveta hrasta plutnjaka. Uočio je male prostore i nazvao ih „male kutije“ jer su ga podsjećale na male prostorije (latinski cellula, znači mala prostorija). Prvi koji je svojim jednostavnim mikroskopom promatrao žive stanice, kao što su mikroorganizmi u kapljici otpadne vode ili u naslagama zuba, bio je nizozemski prirodoslovac Antony van Leeuwenhoek, poznat i kao „otac mikrobiologije“ i utemeljitelj mikroskopije. Svjetlosni ili optički mikroskopi koriste se nekim izvorom svjetlosti (npr. dnevna svjetlost, žarulja, UV-lampa) za osvjetljavanje uzorka. Kada želimo promatrati neki uzorak pod mikroskopom, moramo ga na pravilan način pripremiti, što ćemo objasniti na primjeru vlažnoga (nativnoga) mikroskopskog preparata. Vlažni preparati primjenjuju se za promatranje uzoraka koji zadržavaju svoj oblik a istodobno omogućuju određivanje oblika i veličine stanica. Za pripremu vlažnog preparata potrebno je na sredinu čistoga predmetnog stakalca, odnosno predmetnice, staviti kapljicu vode i uzorak koji želimo promatrati, na primjer kapljicu vode iz vaze u kojoj je cvijeće ili uzorak poprečnog prereza lista biljke. Na kapljicu preparata zatim se pažljivo spusti pokrovno stakalce, odnosno pokrovnica, pazeći pritom da ne nastaju mjehurići zraka te se nakon toga može pristupiti mikroskopiranju. Za svaki uzorak koji se mikroskopira odabire se određeni objektiv, pa se tako vlažni preparati najprije promatraju pri manjim povećanjima, a zatim pri većim. U biljnim i životinjskim stanicama možemo uočiti jezgru. Ona se vidi kao velika, tamno obojena struktura unutar stanice. Citoplazma je vidljiva kao svijetla masa koja ispunjava prostor između jezgre i stanične membrane. Stanična membrana može se zamijetiti kao tanka, svijetla linija koja omeđuje stanice. Važno je napomenuti da svjetlosni mikroskop ima ograničenu rezoluciju, što znači da se neki manji dijelovi stanice ne mogu jasno vidjeti. Za promatranje manjih struktura i više detalja često se rabe napredniji mikroskopi poput elektronskih. Pod mikroskopom se biljne stanice i životinjske stanice mogu razlikovati prema nekoliko karakteristika. Biljne stanice imaju staničnu stijenku. Ona je često debela i vidljiva pod mikroskopom. S druge strane, životinjske stanice nemaju staničnu stijenku. Kloroplasti se pod mikroskopom mogu zamijetiti kao zelene strukture u biljnim stanicama. U životinjskim stanicama kloroplasti ne postoje. Vakuole se mogu uočiti kao velike šupljine u biljnim stanicama. U usporedbi s tim, životinjske stanice imaju manje i slabije izražene vakuole ili ih uopće nemaju. S obzirom na to da stanice obavljaju različite funkcije, kao što su održavanje homeostaze, provođenje metaboličkih procesa, razmnožavanje i rast, komunikacija i prijenos genetske informacije, njihova je uloga u organizmu iznimno važna. U višestaničnom organizmu stanice obično djeluju kao cjelina i surađuju kako bi obavljale specifične funkcije i održavale organizam kao sustav. One su organizirane u različita tkiva, organe i sustave, pri čemu različite vrste stanica obavljaju specijalizirane funkcije. Stoga, iako stanice imaju određenu autonomiju, u višestaničnim organizmima moraju djelovati kao koordinirana cjelina koja osigurava životne funkcije organizma. Hvala Vam na ovom znanstvenom osvrtu na stanicu i njezinu iznimnu važnost kao dijela jedne cjeline – organizma. . Transkript: Od davnina ljudi nisu znali da su sva živa bića građena od stanica. Razlog je bila ograničenost ljudskog oka da ne razaznaje predmete manje od 0,2 mm. Stanice su prvi put uočene tek nakon izuma mikroskopa u 17. stoljeću. Otkriće stanica pripisuje se engleskom znanstveniku Robert Hookeu koji je primitivnim mikroskopom s dvama sustavima leća promatrao mrtve stanice pluta iz kore drveta hrasta plutnjaka. Uočio je male prostore i nazvao ih „male kutije“ jer su ga podsjećale na male prostorije (latinski cellula, znači mala prostorija). Prvi koji je svojim jednostavnim mikroskopom promatrao žive stanice, kao što su mikroorganizmi u kapljici otpadne vode ili u naslagama zuba, bio je nizozemski prirodoslovac Antony van Leeuwenhoek, poznat i kao „otac mikrobiologije“ i utemeljitelj mikroskopije. Svjetlosni ili optički mikroskopi koriste se nekim izvorom svjetlosti (npr. dnevna svjetlost, žarulja, UV-lampa) za osvjetljavanje uzorka. Kada želimo promatrati neki uzorak pod mikroskopom, moramo ga na pravilan način pripremiti, što ćemo objasniti na primjeru vlažnoga (nativnoga) mikroskopskog preparata. Vlažni preparati primjenjuju se za promatranje uzoraka koji zadržavaju svoj oblik a istodobno omogućuju određivanje oblika i veličine stanica. Za pripremu vlažnog preparata potrebno je na sredinu čistoga predmetnog stakalca, odnosno predmetnice, staviti kapljicu vode i uzorak koji želimo promatrati, na primjer kapljicu vode iz vaze u kojoj je cvijeće ili uzorak poprečnog prereza lista biljke. Na kapljicu preparata zatim se pažljivo spusti pokrovno stakalce, odnosno pokrovnica, pazeći pritom da ne nastaju mjehurići zraka te se nakon toga može pristupiti mikroskopiranju. Za svaki uzorak koji se mikroskopira odabire se određeni objektiv, pa se tako vlažni preparati najprije promatraju pri manjim povećanjima, a zatim pri većim. U biljnim i životinjskim stanicama možemo uočiti jezgru. Ona se vidi kao velika, tamno obojena struktura unutar stanice. Citoplazma je vidljiva kao svijetla masa koja ispunjava prostor između jezgre i stanične membrane. Stanična membrana može se zamijetiti kao tanka, svijetla linija koja omeđuje stanice. Važno je napomenuti da svjetlosni mikroskop ima ograničenu rezoluciju, što znači da se neki manji dijelovi stanice ne mogu jasno vidjeti. Za promatranje manjih struktura i više detalja često se rabe napredniji mikroskopi poput elektronskih. Pod mikroskopom se biljne stanice i životinjske stanice mogu razlikovati prema nekoliko karakteristika. Biljne stanice imaju staničnu stijenku. Ona je često debela i vidljiva pod mikroskopom. S druge strane, životinjske stanice nemaju staničnu stijenku. Kloroplasti se pod mikroskopom mogu zamijetiti kao zelene strukture u biljnim stanicama. U životinjskim stanicama kloroplasti ne postoje. Vakuole se mogu uočiti kao velike šupljine u biljnim stanicama. U usporedbi s tim, životinjske stanice imaju manje i slabije izražene vakuole ili ih uopće nemaju. S obzirom na to da stanice obavljaju različite funkcije, kao što su održavanje homeostaze, provođenje metaboličkih procesa, razmnožavanje i rast, komunikacija i prijenos genetske informacije, njihova je uloga u organizmu iznimno važna. U višestaničnom organizmu stanice obično djeluju kao cjelina i surađuju kako bi obavljale specifične funkcije i održavale organizam kao sustav. One su organizirane u različita tkiva, organe i sustave, pri čemu različite vrste stanica obavljaju specijalizirane funkcije. Stoga, iako stanice imaju određenu autonomiju, u višestaničnim organizmima moraju djelovati kao koordinirana cjelina koja osigurava životne funkcije organizma. Hvala Vam na ovom znanstvenom osvrtu na stanicu i njezinu iznimnu važnost kao dijela jedne cjeline – organizma. .

Za one koji žele znati više

Elektronski je mikroskop uređaj kojim se, s pomoću uskog snopa elektrona, dobiva uvid u mikrostrukturu promatranog uzorka. Najviše se upotrebljavaju transmisijski i rasterski elektronski mikroskopi.
Transmisijski elektronski mikroskop rabi se za promatranje uzoraka koji su za elektrone propusni, pa zato debljina uzoraka rijetko može biti veća od 1 μm. Prema građi sličan je optičkome mikroskopu, ali radi u uvjetima visokoga vakuuma.
Kao izvor elektronskoga snopa služi elektronski top. Prolaskom kroz uzorak elektroni se u susretu s atomima raspršuju razmjerno debljini i gustoći područja na koje nailaze. Preostali, neraspršeni elektroni čine elektronsku sliku uzorka, koja se povećava sustavom elektronskih leća (leća objektiva, međuleća, projektorska leća).
Konačna slika nastaje na fluorescentnom zaslonu, a njezini tamni dijelovi odgovaraju debljim i gušćim područjima uzorka.
Rasterski elektronski mikroskop služi za proučavanje reljefa površine uzoraka, koji mogu biti i masivni, za elektrone nepropusni, a njime se može vrlo dobro oslikati trodimenzionalnost uzorka.
Sustavom elektronskih kondenzorskih leća elektroni se fokusiraju u vrlo uzak snop, koji se otklonskim elektronskim lećama usmjerava na površinu uzorka i tako je, točku po točku, pretražuje u obliku rastera. Djelovanje snopa na površinu izaziva emisiju sekundarnih elektrona, koje je u emisijskom načinu rada moguće registrirati kao sliku na zaslonu katodne cijevi.
Primjena elektronskoga mikroskopa vrlo je široka. Poznavanje strukture čvrstih tvari, o kojoj ovise njihova svojstva, može riješiti mnoge probleme u kemiji, fizici, metalurgiji, mineralogiji, geologiji i biologiji.
Nizom elektronskomikroskopskih snimki moguće je pratiti pojedine faze različitih procesa, kao npr. proces razvijanja u fotografiji i proces katalize, istraživanjem strukture vlakana razjašnjavaju se makroskopska svojstva tkiva, a mogućnost promatranja svijeta bakterija i virusa, makromolekula, stanica i mnogih pojedinosti strukture organizma proširuje područje istraživanja biologije i medicine.

U sljedećem zadatku označite točan odgovor.

Koji je kemijski simbol magnezija?

Procjena znanja

Sljedeći zadatak riješite sparivanjem odgovarajućih pojmova iz desnog i lijevog stupca. To ćete učiniti tako da kliknete na pojam koji želite pomaknuti, a zatim kliknete na polje u koje ga želite smjestiti.

Navedena objašnjenja povežite s odgovarajućim nazivom rečeničnoga dijela.   

Rečenični dio koji označava vršitelja radnje u rečenici, obično je imenica u nominativu. ATRIBUT
Rečenični dio koji izriče različite okolnosti glagolske radnje.  OBJEKT
Rečenični dio koji dopunjava i pobliže označava imenicu na koju se odnosi, može biti imenički i pridjevni.  PRILOŽNA OZNAKA
Temeljni dio rečenice koji u rečenici otvara mjesto samome sebi i ostalim rečeničnim dijelovima. PREDIKAT
Rečenični dio kojim se izriče predmet glagolske radnje.  SUBJEKT
Imenica koja dopunjava drugu imenicu.  APOZICIJA 

17. Od dijela do cjeline

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • HJ 1 Naučit ćete razlikovati riječi s obzirom na njihovu vrstu i službu u rečenici.
  • HJ 2 Naučit ćete imenovati rečenične dijelove.
  • HJ 3 Naučit ćete prepoznati službu riječi u rečenici.
  • BIO 1 Naučit ćete prepoznati i imenovati dijelove biljne stanice.
  • BIO 2 Naučit ćete povezati dijelove biljne stanice s njihovim ulogama i dijelovima tvorničkog pogona.
  • BIO 3 Naučit ćete razlikovati elemente ustroja živog svijeta od najmanjeg do najvećeg dijela.
  • KEM 1 Naučit ćete primjenjivati kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari.
  • KEM 2 Naučit ćete opisati građu atoma.
  • KEM 3 Naučit ćete odrediti atomski (protonski) i maseni (nukleonski) broj.
  • KEM 4 Naučit ćete objasniti razliku između kemijskog elementa i kemijskog spoja.
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 4: Sve je u redu - Ishodi učenja: BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama., MAT OŠ C.7.1. Crta i konstruira mnogokute i koristi se njima pri stvaranju složenijih geometrijskih motiva., MAT OŠ A.7.3. Primjenjuje različite zapise racionalnih brojeva., MAT OŠ D.7.3. Odabire strategije za računanje opsega i površine mnogokuta., FIZ OŠ A.7.7. Objašnjava agregacijska stanja i svojstva tvari na temelju njihove čestične građe., KEM OŠ A.7.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari., OŠ HJ A.7.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjujeznanja o sintaktičkom ustrojstvu rečenice na oglednim i čestim primjerima., OŠ HJ A.7.4. Učenik piše objektivne pripovjedne tekstove u skladu s temom i prema planu., OŠ LK A.7.3. Učenik u vlastitome izražavanju koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija., OŠ LK C.7.1. Učenik analizira i u likovnom i vizualnom uratku ispituje utjecaj vizualnih komunikacija i prostornoga oblikovanja okoline na vlastiti život., OŠ GK A.7.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi., OŠ GK A.7.4. Učenik temeljem slušanja glazbe, razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu te različite izvođačke sastave., OŠ GK A.7.3. Učenik na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste., OŠ HJ A.7.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjujeznanja o sintaktičkom ustrojstvu rečenice naoglednim i čestim primjerima., BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama., BIO OŠ A.7.1. Uspoređuje različite veličine u živome svijetu uz objašnjavanje principa građe živih bića., KEM OŠ A.7.2. Primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari., KEM OŠ D.7.2. Primjenjuje matematička znanja i vještine., OŠ LK A.7.1. Učenik istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom., OŠ LK A.7.3. Učenik u vlastitome izražavanju koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija., OŠ LK B.7.2. Učenik opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika, promišlja stvaralački proces te ukazuje na moguće promjene prvobitnih rješenja., OŠ GK A.7.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi., OŠ GK A.7.5. Učenik temeljem slušanja glazbe, opisuje sonatni oblik., OŠ HJ B.7.2. Učenik tumači književni tekst natemelju čitateljskoga iskustva i usporedbe sdrugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti., OŠ HJ B.7.1. Učenik vrednuje književnitekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti., MAT OŠ B.7.2. Rješava i primjenjuje linearnu jednadžbu., FIZ OŠ B.7.4. Analizira uvjete ravnoteže tijela i zakonitost poluge., OŠ LK A.7.1. Učenik istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom., OŠ LK B.7.2. Učenik opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika, promišlja stvaralački proces te ukazuje na moguće promjene prvobitnih rješenja., OŠ LK C.7.2. Učenik raspravlja o društvenome kontekstu umjetničkoga djela., OŠ HJ B.7.2. Učenik tumači književni tekst na temelju čitateljskoga iskustva i usporedbe sdrugim tekstovima primjenjujući znanja o književnosti., OŠ HJ B.7.1. Učenik vrednuje književni tekst tumačeći utjecaj književnoga teksta na oblikovanje stavova i vrijednosti., MAT OŠ D.7.4. Računa i primjenjuje opseg i površinu kruga i njegovih dijelova., OŠ HJ A.7.5. Učenik oblikuje tekst i primjenjuje znanja o o glasovnim promjenama na oglednim i čestim primjerima.
    1. Videolekcija 4.1: Slično, a različito - Ishodi učenja: BIO 1 Naučit ćete opisati osnovna obilježja živih bića., BIO 2 Naučit ćete uspoređivati predstavnike različitih skupina živih bića., BIO 3 Naučit ćete razvrstati organizme u skupine na temelju njihovih sličnih obilježja., BIO 4 Naučit ćete kako odrediti srodnost organizama., MAT 1 Naučit ćete kako klasificirati elemente skupa., MAT 2 Naučit ćete kakve relacije između skupova postoje., MAT 4 Naučit ćete klasificirati mnogokute.
    2. Videolekcija 4.2: Različito, a slično - Ishodi učenja: KEM 1 Naučit ćete odrediti položaj elementa u periodnom sustavu elemenata., KEM 2 Naučit ćete povezati ime kemijskog elementa s njegovim simbolom., KEM 3 Naučit ćete razlikovati izotope elementa na temelju oznake izotopa., KEM 4 Naučit ćete odrediti koji kemijski element pripada metalima, nemetalima i polumetalima., FIZ 1 Naučit ćete opisati model atoma., FIZ 2 Naučit ćete opisati građu jezgre., FIZ 3 Naučit ćete opisati građu protona., FIZ 4 Naučit ćete opisati građu neutrona., FIZ 5 Naučit ćete što su kvarkovi., HJ 1 Naučit ćete razlikovati stilski neobilježen i obilježen red riječi u rečenici., HJ 2 Moći ćete rečenicu preoblikovati iz stilski obilježenog u stilski neobilježeni red riječi i obrnuto.
    3. Videolekcija 4.3: … i slično! - Ishodi učenja: LK1 Naučit ćete istražiti, usporediti i razlikovati pojmove iz područja grafičkog dizajna i promišljati o vlastitim idejama, iskustvima, doživljajima i stajalištima o toj temi., LK 2Naučit ćete prepoznati osnovna načela grafičkog dizajna, posebno tipografije., LK 3 Naučit ćete analizirati utjecaj vizualnih komunikacija na vlastiti život kroz umjetnička djela iz područja grafičkog dizajna te ga povezati sa stečenim znanjem i iskustvima iz svakodnevnog života., GK 1 Naučit ćete prepoznati gudački kvartet kao izvođački sastav., GK 2 Naučit ćete obilježja glazbene vrste gudačkog kvarteta i koncerta., GK 3 Naučit ćete razlikovati izvođače glazbenoga djela.
    4. Videolekcija 4.5: Kompozicija - Ishodi učenja: HJ 1 Naučit ćete prepoznati strukturu književnoga teksta prema žanrovskoj pripadnosti., HJ 2 Naučit ćete kritički razmotriti književne tekstove., HJ 3 Naučit ćete primijeniti informacije o književnoteorijskim pojmovima., LK 1 Naučit ćete što je analogna, a što digitalna fotografija., LK 2 Naučit ćete što je kompozicijsko „pravilo trećina“., LK 3 Istražit ćete umjetničku fotografiju kao cjelinu i povezanost postupaka, likovnog jezika, odnosa forme i sadržaja kroz temu, motiv, ideju i poruku., GK 1 Naučit ćete prepoznati obilježja sonatnoga oblika., GK 2 Naučit ćete razlikovati ekspoziciju, provedbu i reprizu., GK 3 Naučit ćete prepoznati primjere sonatnoga oblika na konkretnim skladbama., GK 4 Naučit ćete imenovati skladatelje iz razdoblja klasicizma koji su skladali u sonatnim oblicima.
    5. Videolekcija 4.6: Ravnoteža oko nas - Ishodi učenja: FIZ 1 Naučit ćete više o uvjetima stabilnosti tijela., FIZ 2 Naučit ćete odrediti položaj težišta različitih tijela., FIZ 3 Naučit ćete razlikovati vrste ravnoteže tijela., FIZ 4 Naučit ćete primjenjivati zakonitost poluge., MAT 1 Naučit ćete rješavati i primjenjivati linearnu jednadžbu.
    6. Videolekcija 4.7: Simetrija, asimetrija - Ishodi učenja: HJ 1 Naučit ćete objasniti što znači pojam kompozicije u likovnim umjetnostima, glazbi i književnosti., HJ 2 Naučit ćete opisati i prepoznati redoslijed radnje odnosno fabule u epskome tekstu., HJ 3 Naučit ćete definirati simetričnost i asimetričnost u lirskome tekstu., LK 2 Naučit ćete prepoznati statičnu i dinamičnu ravnotežu u umjetničkom djelu., LK 3 Naučit ćete razlikovati i usporediti umjetnička djela te ih povezati sa stečenim znanjima iz drugih predmeta i iskustvima iz svakodnevnoga života., LK 1 Naučit ćete prepoznati vrste kompozicije te odrediti što je simetrična, a što asimetrična kompozicija.
    7. Videolekcija 4.8: Kružne promjene - Ishodi učenja: MAT 1 Naučit ćete računati i primjenjivati opseg i površinu kruga., HJ 1 Naučit ćete imenovati, opisati i razlikovati glasovne promjene. Svoje ćete znanje utvrditi na oglednim i čestim primjerima riječi u kojima su provedene glasovne promjene.