20. Daj mi ime
Što ću naučiti
- Naučit ćete objasniti kako se stvara te primjenjuje kemijsko nazivlje i simbolika za opisivanje sastava tvari na primjeru kemijskih elemenata.
- Naučit ćete opisati i prepoznati novotvorenice te objasniti razloge njihova nastajanja.
- Naučit ćete definirati jezično posuđivanje te razlikovati vrste posuđenica u hrvatskome jeziku.
Klikom na padajući izbornik odabire se točan odgovor vezan za sliku
Odabirom točnog pojma u padajućem izborniku riješite zadatak.
Na slici je prikazan model molekule elementarne tvari. Klikom miša u padajućem izborniku odaberite ime tvari na slici.
Klikom na padajući izbornik odabire se točan odgovor vezan za sliku
Odabirom točnog pojma u padajućem izborniku riješite zadatak.
Na slici je prikazan model molekule elementarne tvari. Klikom miša u padajućem izborniku odaberite ime tvari na slici.
dušik
Klikom na padajući izbornik odabire se točan odgovor vezan za sliku
Odabirom točnog pojma u padajućem izborniku riješite zadatak.
Na slici je prikazan model molekule elementarne tvari. Klikom miša u padajućem izborniku odaberite ime tvari na slici.
Za one koji žele znati više
Već od vremena grčkih filozofa postoji potreba za slaganjem tvari, odnosno elemenata u određene kategorije. Stari grčki filozofi Tales, Anaksimandar i Heraklit tvrdili su da je sva materija sastavljena od jednoga temeljnog principa ili elementa.
Tales je vjerovao da je taj element voda, njegov učenik Anaksimandar da je to zrak, a Heraklit da je to vatra. Empedoklo je vjerovao da su sve tvari sastavljene od četiriju elemenata: zraka, zemlje, vatre i vode te da njihovim miješanjem u raznim omjerima nastaju sve tvari u prirodi.
Aristotel je razvio njegovu zamisao te dodao da materija ima četiri osnovna svojstva: suho, toplo, vlažno i hladno. Do danas se od grčkog pojma elementa zadržalo samo to da oni imaju karakteristična svojstva.
Za one koji žele znati više
Mnoge su Šulekove nazive hrvatski jezikoslovci s kraja 19. i početka 20. stoljeća zanemarili. Tako nam je od Šuleka ostao naziv kisik, nastao prijevodom grčke, odnosno latinske riječi oxygenium (oxys, kiseo; genes, tvorim), što je na njemački prevedeno kao Sauerstoff, a što bi u doslovnome hrvatskom prijevodu bio kislotvor ili tvoritelj kiselina.
Naziv mu je dao još Antoine Laurent de Lavoisier jer je prvotno smatrao da sve kiseline sadržavaju kisik. Iako ta tvrdnja nije bila točna, naziv oxygenium zadržao se.
I sam je Šulek znao da se mnogi nazivi koje je on predložio neće održati u kemiji. Odbačeni su, na primjer: smrdik za brom, jedik za fluor, težik za barij, gorčik za magnezij, glinik za aluminij, šarik za indij, kremik za silicij, borik za bor, sičan za arsen, raztok za antimon, lužik za kalij, sodik za natrij i drugi.
Najkraće rečeno, pravo predlaganja imena ima otkrivač novog elementa, ali konačnu riječ ima Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC). U prošlosti se više puta dogodilo da je isti, do tada nepoznati, kemijski element u kratkom vremenu neovisno otkrilo nekoliko istraživača, pa bi svatko od njih predložio svoje ime. Tako su se događale situacije da su za isti kemijski element predložena dva, tri, pa čak i više od triju imena. Takve su situacije izazivale zbrke, zabune, pa čak i svađe. Upravo zato, kako se takve stvari ubuduće ne bi događale, dogovoreno je da će konačnu riječ pri imenovanju elemenata imati IUPAC. U doba kada se hrvatsko znanstveno nazivlje tek počelo razvijati, prevladavalo je mišljenje kako bi bilo dobro da se za sve kemijske elemente osmisle hrvatska imena koja ne moraju nužno biti slična međunarodno prihvaćenim imenima. U to doba osnivač hrvatskoga znanstvenog nazivlja Bogoslav Šulek postavio si je zadatak i cilj da za svaki kemijski element osmisli hrvatsko ime, pa je tako, primjerice, za natrij smislio i predložio ime sodik, za kalij lužik, za fosfor svjetlik, a za brom smrdik. Od imena koja je Šulek predlagao prihvaćeno je tek nekoliko. Danas se stajalište o tom pitanju promijenilo. Iako bi novootkriveni elementi, posve načelno, mogli i danas dobivati hrvatska imena koja bi se potpuno razlikovala od onih koja je predložio IUPAC, dogovor je i stajalište hrvatskih kemičara da to ne bi bilo dobro i kako treba nastojati da hrvatska imena novootkrivenih elemenata budu što sličnija međunarodno prihvaćenim i prepoznatim imenima. Naravno, pritom se ipak treba brinuti i o tradiciji hrvatskog imenovanja elemenata te specifičnostima hrvatskog jezika i pravopisa kako se ne bi dogodilo da se ime izgovara ili piše na način koji je posve stran hrvatskom jeziku. Tako, primjerice, jedno od pravila kaže da, ako ime nekog elementa na engleskom i latinskom jeziku završava nastavkom -ium, u hrvatskom jeziku taj nastavak postaje -ij, primjerice, helium postaje helij. Pa ipak, chromium nije kromij, nego je, zbog uvriježenosti, krom. Ime navedenog elementa na engleskom i latinskom jeziku glasi tennessine. Na prvi pogled čini se logičnim da bi to ime na hrvatski jezik trebalo prevesti kao tenesin. No, budemo li malo bolje razmislili, uočit ćemo da taj novootkriveni element spada u 17. skupinu periodnog sustava kemijskih elemenata, skupinu halogena, za koju je karakteristično da imena svih elemenata u njoj na engleskom i latinskom jeziku završavaju nastavkom -ine, koji se u hrvatskom jeziku izostavlja. Tako element koji se u engleskom jeziku zove fluorine na hrvatskom zovemo fluor, a ne fluorin, chlorine zovemo klor, a ne klorin, bromine zovemo brom, a ne bromin, i tako dalje, pa je onda logično da i novootkriveni element, u engleskom jeziku nazvan tennessine, u hrvatskom nećemo zvati tenesin, nego tenes. . Transkript: Najkraće rečeno, pravo predlaganja imena ima otkrivač novog elementa, ali konačnu riječ ima Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC). U prošlosti se više puta dogodilo da je isti, do tada nepoznati, kemijski element u kratkom vremenu neovisno otkrilo nekoliko istraživača, pa bi svatko od njih predložio svoje ime. Tako su se događale situacije da su za isti kemijski element predložena dva, tri, pa čak i više od triju imena. Takve su situacije izazivale zbrke, zabune, pa čak i svađe. Upravo zato, kako se takve stvari ubuduće ne bi događale, dogovoreno je da će konačnu riječ pri imenovanju elemenata imati IUPAC. U doba kada se hrvatsko znanstveno nazivlje tek počelo razvijati, prevladavalo je mišljenje kako bi bilo dobro da se za sve kemijske elemente osmisle hrvatska imena koja ne moraju nužno biti slična međunarodno prihvaćenim imenima. U to doba osnivač hrvatskoga znanstvenog nazivlja Bogoslav Šulek postavio si je zadatak i cilj da za svaki kemijski element osmisli hrvatsko ime, pa je tako, primjerice, za natrij smislio i predložio ime sodik, za kalij lužik, za fosfor svjetlik, a za brom smrdik. Od imena koja je Šulek predlagao prihvaćeno je tek nekoliko. Danas se stajalište o tom pitanju promijenilo. Iako bi novootkriveni elementi, posve načelno, mogli i danas dobivati hrvatska imena koja bi se potpuno razlikovala od onih koja je predložio IUPAC, dogovor je i stajalište hrvatskih kemičara da to ne bi bilo dobro i kako treba nastojati da hrvatska imena novootkrivenih elemenata budu što sličnija međunarodno prihvaćenim i prepoznatim imenima. Naravno, pritom se ipak treba brinuti i o tradiciji hrvatskog imenovanja elemenata te specifičnostima hrvatskog jezika i pravopisa kako se ne bi dogodilo da se ime izgovara ili piše na način koji je posve stran hrvatskom jeziku. Tako, primjerice, jedno od pravila kaže da, ako ime nekog elementa na engleskom i latinskom jeziku završava nastavkom -ium, u hrvatskom jeziku taj nastavak postaje -ij, primjerice, helium postaje helij. Pa ipak, chromium nije kromij, nego je, zbog uvriježenosti, krom. Ime navedenog elementa na engleskom i latinskom jeziku glasi tennessine. Na prvi pogled čini se logičnim da bi to ime na hrvatski jezik trebalo prevesti kao tenesin. No, budemo li malo bolje razmislili, uočit ćemo da taj novootkriveni element spada u 17. skupinu periodnog sustava kemijskih elemenata, skupinu halogena, za koju je karakteristično da imena svih elemenata u njoj na engleskom i latinskom jeziku završavaju nastavkom -ine, koji se u hrvatskom jeziku izostavlja. Tako element koji se u engleskom jeziku zove fluorine na hrvatskom zovemo fluor, a ne fluorin, chlorine zovemo klor, a ne klorin, bromine zovemo brom, a ne bromin, i tako dalje, pa je onda logično da i novootkriveni element, u engleskom jeziku nazvan tennessine, u hrvatskom nećemo zvati tenesin, nego tenes. .
Za one koji žele znati više
S obzirom na jezik iz kojega su preuzete, posuđenice mogu biti: latinizmi iz latinskoga jezika, grecizmi iz grčkoga jezika, hungarizmi iz mađarskoga jezika, germanizmi iz njemačkoga jezika, anglizmi iz engleskoga jezika, bohemizmi iz češkoga jezika, polonizmi iz poljskoga jezika, rusizmi iz ruskoga jezika, srbizmi iz srpskoga jezika, turcizmi iz turskoga jezika, talijanizmi iz talijanskoga jezika, galicizmi iz francuskoga jezika, hispanizmi iz španjolskoga jezika, luzitanizmi iz portugalskoga i brazilskoga jezika.
Posuđenice iz turskoga, arapskoga i perzijskoga jezika zajednički nazivamo orijentalizmima, a riječi iz slavenskih jezika slavizmima.
#3 Zadatak
U sljedećem zadatku razvrstajte riječi prema uputi.
Razvrstajte zadane riječi s obzirom na to jesu li hrvatskog ili stranog podrijetla.
zemlja
boja
fejs
centar
knjiga
laptop
ja
otac
put
cipela
čitati
krevet
situacija
pozdrav
RIJEČI HRVATSKOG PODRIJETLA
RIJEČI KOJE NISU HRVATSKOG PODRIJETLA
Odaberite točan odgovor.
Klikom miša u padajućem izborniku odaberite niz riječi koje su posuđenice iz turskoga jezika.
Odaberite točan odgovor.
Klikom miša u padajućem izborniku odaberite niz riječi koje su posuđenice iz engleskoga jezika.
Odaberite točan odgovor.
Klikom miša u padajućem izborniku odaberite niz riječi koje su posuđenice iz njemačkoga jezika.
Procjena znanja
20. Daj mi ime
Što ću naučiti
- Naučit ćete objasniti kako se stvara te primjenjuje kemijsko nazivlje i simbolika za opisivanje sastava tvari na primjeru kemijskih elemenata.
- Naučit ćete opisati i prepoznati novotvorenice te objasniti razloge njihova nastajanja.
- Naučit ćete definirati jezično posuđivanje te razlikovati vrste posuđenica u hrvatskome jeziku.
