Učitavanje

4. Nebo (ni)je granica

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • primjenjivati derivaciju funkcije u problemskim situacijama
  • Razlikovati vrste materijala.
  • analizirati svojstva funkcija
  • povezati svojstva materijala s reaktivnošću i uporabom
  • objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
  • analizirati modele atoma i energetske spektre
  • analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

#1 Zadatak

Povlačenjem razvrstajte značajke nuklearne fuzije i fisije u tablicu.

Tablica
radioaktivan proces
velika energija za pobuđivanje
proces bez radioaktivnosti
mala energija za pobuđivanje
uran - 235
teško upravljiv proces
vodik
lako upravljiv proces
radioaktivan otpad
otpad nije radioaktivan
#2 Zadatak

Povežite opise i čestice.

 

Fuzijski proces
neutrino
vodikov proton
deuterij
pozitron
lagana helijeva jezgra
helij
gama zračenje
neutron

#3 Zadatak

Odredite promjenu brzine solarnog jedra mase 31,76 kg, površine 15,376 kvadratnih metara nakon jedne minute osvjetljavanja, uz pretpostavku da je intenzitet svjetlosti kao na Zemlji, 1361 W/m2.

Vrijeme: t = 

 min = 
 s
 

Masa m = 

 kg
 

Površina: A = 

 m 2
 

Intenzitet: I = 

 W/m 2
 

Promjena brzine dv = ?
 

dv =  2 * (I * t * A) m * c

 

Promjena brzine: dv = 

 m/s

#4 Zadatak

Tijekom razdoblja II. svjetskog rata V-2 raketa postala je prvi umjetno stvoreni objekt poslan u svemir. Može li ova raketa postići brzinu potrebnu za dostizanje niske Zemljine orbite ako znamo da joj je za to potrebna brzina od 7800 m/s?

Početna masa rakete: mp = 3800 + 3800 + 4900 = 
 kg
 

Konačna masa rakete: mk = 
 kg
 

Brzina potiska: v = 
 m/s
 

∆v = v * ln( mp mk ) =
 * ln(
) = 
m/s
#5 Zadatak

Koliki je omjer masa potreban za postizanje brzine 7800 m/s?

#6 Zadatak

Zamislimo da je put neke rakete opisan funkcijom: s(t)=t2 + 2*t, gdje je s prijeđeni put u metrima, a t vrijeme u sekundama. Promatramo slučaj leta kroz svemir (bez promjene mase rakete).

a) Kako bismo funkcijom opisali brzinu te rakete u ovisnosti o vremenu? (Prisjetite se da brzinu možemo odrediti kao derivaciju puta) v(t) = s’(t) = 

 

b) Kako bismo funkcijom opisali akceleraciju te rakete u ovisnosti o vremenu? (Prisjetite se da akceleraciju možemo odrediti kao derivaciju brzine ili drugu derivaciju puta) a(t) = v’(t) = 

 

c) Kolika je brzina ove rakete nakon 5 sekundi? v(5) = 

 m/s
 

d) Koliki put prijeđe raketa nakon 5 sekundi? s(5) = 

 m
 

e) Kolika je akceleracija ove rakete? a(5) = 

 m/s 2

#7 Zadatak

Koje od navedenih svojstava materijala trebaju imati materijali korišteni za oplate svemirskih letjelica? Odaberite više točnih odgovora.

#8 Zadatak

Od kojih se metala sastoji legura bronce? Jedan je odgovor točan.

Procjena znanja

Koliki je omjer masa potreban za postizanje brzine 6000 m/s?

Zamislimo da je put neke rakete opisan funkcijom:  

s(t) = 2t2 + 3t, gdje je s prijeđeni put u metrima, a t vrijeme u sekundama. Promatramo idealan slučaj bez promjene mase rakete.

a) Kako bismo funkcijom opisali brzinu te rakete u ovisnosti o vremenu? v(t) = 

 

b) Kako bismo funkcijom opisali akceleraciju te rakete u ovisnosti o vremenu? a(t) =

 

c) Kolika je brzina ove rakete nakon 3 sekunde? v(3) = 4 * 3 + 3 =

 m/s
 

d) Koliki put prijeđe raketa nakon 3 sekunde? s(3) = 2 * 32 + 3 * 3 =

 m
 

e) Kolika je akceleracija ove rakete? a(3) =

 m/s 2

U koju skupinu materijala ubrajamo aluminij A7075, koji se sastoji od aluminija i cinka?

Koja je korist od svojstva otpornosti na koroziju materijala korištenih u svemirskim letjelicama?

Dopunite rečenice:

a) Oko 100 fuzijskih reaktora širom svijeta izgrađeno je prema tipu reaktora koji se nazivaju 

.
 

b) U gradnji je najveći fuzijski reaktor na svijetu. Skraćenica njegovog naziva je

.
 

c) Pogonski sustav koji bi za let trebao koristiti energiju fotona naziva se

.
 

d) Zajednički naziv za sve nuklearne reakcije pri kojima se oslobađa toplina je

 reakcije.

Razvrstajte značajke nuklearne fisije i nuklearne fuzije u dva stupca tablice.

Tablica
visoka temperatura
 
bez radioaktivnog otpada
radioaktivni otpad
nema radijacije
niža temperatura
spajanje jezgri
vodik
cijepanje jezgri
uran
radijacija

4. Nebo (ni)je granica

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • primjenjivati derivaciju funkcije u problemskim situacijama
  • Razlikovati vrste materijala.
  • analizirati svojstva funkcija
  • povezati svojstva materijala s reaktivnošću i uporabom
  • objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
  • analizirati modele atoma i energetske spektre
  • analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 1: Svemir - Ishodi učenja: opisivati model nastanka i strukturu svemira, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, razlikovati lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjivati, objašnjavati nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova, analizirati radioaktivne raspade i opisivati učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme, povezati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari, analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem, uočiti zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima, rješavati fizičke probleme, razlikovati lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjivati, opisivati i primjenjivati osnovne ideje specijalne teorije relativnosti, analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, analizirati svojstva funkcija, primjenjivati derivaciju funkcije u problemskim situacijama, povezati svojstva odabranih tvari s njihovom primjenom, kritički razmotriti informacije o materijalima, preispitivati proces razvoja država i njihovo političko uređenje u svijetu i Europi nakon dvaju svjetskih ratova, istraživati fizičke pojave
    1. Videolekcija 1.1: Svemir - Ishodi učenja: razlikovati lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjivati, opisivati model nastanka i strukturu svemira, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
    2. Videolekcija 1.2: Istraživanje svemira - Ishodi učenja: analizirati svojstva različitih vrsta zračenja te njihov utjecaj na čovjeka, razlikovati ionizirajuća i neionizirajuća zračenja, analizirati ß— radioaktivni raspad nuklida, objašnjavati nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova, opisivati model nastanka i strukturu svemira
    3. Videolekcija 1.3: Teraformiranje planeta - Ishodi učenja: razlikovati lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjivati, objašnjavati nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova, analizirati radioaktivne raspade i opisivati učinke ionizirajućeg zračenja na žive organizme, opisivati model nastanka i strukturu svemira
    4. Videolekcija 1.5: Znamo li sve o svemirskim postignućima? - Ishodi učenja: opisivati model nastanka i strukturu svemira, samostalno kritički promišljati i vrednovati ideje, povezivati geopolitičke procese u svijetu s razdobljem svemirske utrke, analizirati odnose među velesilama u domeni svemirskih programa, samostalno i odgovorno upravljati prikupljenim informacijama, vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću, preispitivati proces razvoja država i njihovo političko uređenje u svijetu i Europi nakon dvaju svjetskih ratova
    5. Videolekcija 1.6: Eppur si muove - Ishodi učenja: rješavati fizičke probleme, istraživati fizičke pojave, kritički procjenjivati utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja, opisivati i primjenjivati osnovne ideje STR-a, slušati u skladu s određenom svrhom upućivačke i raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika