Učitavanje

4. Nedjeljiv

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • prikazati modelima čestičnu građu tvari
  • analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem
  • istražiti povijest atoma
  • analizirati Rutherfordov model atoma
  • analizirati Bohrov model atoma
  • opisati kvantno-mehanički model atoma
  • usporediti modele građe atoma
  • povezati atomske spektre i građu elektronskoga omotača
  • prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona
  • analizirati modele atoma i energetske spektre
  • objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
  • povezivati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari

#1 Zadatak

Pročitajte dolje navedene opise atoma ili građe tvari.

Povežite svaki opis sa znanstvenikom koji ga je predložio.

Atomi su nedjeljive, neuništive i nepromjenjive čestice koje se spajaju i tvore materiju. Dalton
Nema nedjeljivih atoma, materija je kontinuirana i beskonačno djeljiva. Sastavljena je od: zemlje, vode, zraka i vatre. Aristotel
Atomi su točkasti entiteti bez veličine ili proširenja, a međusobno djeluju putem sila privlačenja i odbijanja. Bošković
Atomi su sićušne, nedjeljive čestice od kojih se sastoji sva materija i u stalnom su kretanju. Demokrit

Istražite kako je Rutherford proveo pokus sa listićem zlata uz 3-model uređaja. Model možete okretati u prostoru.

#2 Zadatak

Koji je ispravan raspored elektrona po ljuskama u atomu nikla u osnovnome stanju?

Procjena znanja

Dopunite rečenice.
atom je nepodijeljena i nedjeljiva čestica koja čini sve tvari.
 atom je nepokretna i nedjeljiva osnova svijeta koja se sastoji od četiriju elemenata: zemlje, vode, zraka i vatre.
atom sastavljen je od neodređenog broja malih, bezdimenzionalnih čestica (monada) koje su međusobno povezane silama privlačenja i odbijanja.
atom je neka nedjeljiva čestica koja se može kombinirati s drugim atomima u određenim omjerima da bi formirala spojeve.

Označite sve značajke koje prema Daltonovoj teoriji imaju atomi.

Koja tvrdnja ispravno opisuje rezultate Rutherfordova eksperimenta s listićem zlata?

Koji je model atoma prikazan na slici?

Na slici je prikazan Bohrov model atoma kriptona.

Koliko elektrona sadrži atom kriptona u ljusci M?
(upisati samo broj)

Poredajte podljuske prema povećanju broja elektrona koje mogu sadržavati, započevši s podljuskom koja može sadržavati najmanji broj elektrona.

1. p
2. s
3. f
4. d

4. Nedjeljiv

Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.

Svg Vector Icons : http://www.onlinewebfonts.com/icon

Što ću naučiti

  • prikazati modelima čestičnu građu tvari
  • analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem
  • istražiti povijest atoma
  • analizirati Rutherfordov model atoma
  • analizirati Bohrov model atoma
  • opisati kvantno-mehanički model atoma
  • usporediti modele građe atoma
  • povezati atomske spektre i građu elektronskoga omotača
  • prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona
  • analizirati modele atoma i energetske spektre
  • objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
  • povezivati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari
Pojmovnik

Povezane lekcije

Popis povezanih videolekcija za čitače ekrana

  1. Tema 3: Energija - Ishodi učenja: slušati tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom svrhom i iz različitih izvora, čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, prosuđivati povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova, računati s kompleksnim brojevima, primjenjivati aritmetički i geometrijski niz i red, računati limes niza, vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću, povezivati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari, analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem, objašnjavati nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova, analizirati valno - čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, analizirati modele atoma i energetske spektre, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, opisivati i primjenjivati osnovne ideje STR-a, opisivati model nastanka i strukturu svemira, rješavati fizičke probleme, istraživati fizičke pojave
    1. Videolekcija 3.1: Energija svemira u nama - Ishodi učenja: objasniti pojavu elektromagnetskih valova, opisati izvore elektromagnetskih valova, opisati svojstva elektromagnetskih valova, objasniti vrste elektromagnetskih valova i primjene, objasniti razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala, objašnjavati nastanak, svojstva i primjeni elektromagnetskih valova, računati s kompleksnim brojevima, interpretirati računske operacije s kompleksnim brojevima u Gaussovoj ravnini, objasniti utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet, definirati matematički opis valova, matematički opisati interferenciju valova, objasniti trigonometrijski zapis kompleksnog broja, izvesti formulu za umnožak dvaju kompleksnih brojeva u trigonometrijskom zapisu, odrediti formulu za rezultantni val koji nastaje interferencijom dva vala jednakih frekvencija
    2. Videolekcija 3.2: Brz ko munja - Ishodi učenja: analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, kritički procjenjivati utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja, analizirati postupke koji dovode do emisije fotona, opisivati svjetlost kao val, objašnjavati fotoelektrični učinak, uspoređivati neovisnost i cenzuru medijskih poruka u medijskim tekstovima, objašnjavati sadržaj komercijalnih medijskih poruka, opisivati društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta, kritički procjenjivati različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta, analizirati različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
    3. Videolekcija 3.3: (O)gibajmo se - Ishodi učenja: opisati fotone i elektrone kao i čestice i valove, opisati ogib svjetlosti, opisati ogib elektrona, opisati značenje Heisenbergovog načela neodređenosti, opisati De Broglievu jednadžbu, riješiti problem Zenonovih paradoksa, analizirati valnu prirodu svjetlosti, analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, primjenjivati aritmetički i geometrijski niz i red, računati limes niza, računati limesa na rekurzivno zadanom nizu koristeći omeđenost i monotonost
    4. Videolekcija 3.5: Atoms for peace - Ishodi učenja: procjenjivati pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću, čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, objašnjavati nuklearnu reakciju, definirati defekt masa, definirati procese nuklearne fisije i fuzije, analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila, analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila, objašnjavati utjecaj korištenja nuklearnog oružja na okončanja Drugoga svjetskog rata, analizirati utjecaj postojanja nuklearnog oružja na politiku odvraćanja u kontekstu Hladnoga rata, objašnjavati značaj nuklearne energije za poboljšanja životnih uvjeta čovječanstva u 20. i 21. st, čitati ulomke manifesta, kritički vrednovati informacije i ideje
    5. Videolekcija 3.6: Sve je relativno - Ishodi učenja: rješavati fizičke probleme, opisivati i primjenjivati osnovne ideje STR-a, istraživati fizičke pojave, opisivati dilataciju vremena, opisivati kontrakciju duljine, tumačiti načelo ekvivalencije mase i energije, čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, tumačiti strukturna obilježja teksta, samostalno i argumentirano kritički procjenjivati tekst prema zadanim odrednicama, uspoređivati informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom, procjenjivati svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena, prepoznovati referencije i aluzije na druge tekstove, razlikovati raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja i namjenom: dokazivanje, zabavljanje