Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.
Što ću naučiti
procjenjivati pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću
čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika
objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
objašnjavati nuklearnu reakciju
definirati defekt masa
definirati procese nuklearne fisije i fuzije
analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila
analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila
objašnjavati utjecaj korištenja nuklearnog oružja na okončanja Drugoga svjetskog rata
analizirati utjecaj postojanja nuklearnog oružja na politiku odvraćanja u kontekstu Hladnoga rata
objašnjavati značaj nuklearne energije za poboljšanja životnih uvjeta čovječanstva u 20. i 21. st
čitati ulomke manifesta
kritički vrednovati informacije i ideje
Podijeli ovu lekciju
Mrežna adresa je kopirana u međuspremnik
Što od sljedećeg najbolje opisuje nuklearnu fisiju?
Što je lančana reakcija u okviru nuklearne fisije?
Koja se od sljedećih tvari obično koristi kao gorivo u reaktorima za nuklearnu fisiju?
Koja se od sljedećih čestica obično koristi kao meta u nuklearnim reakcijama?
Umetni kemijski element koji nedostaje.
je proizvod reakcije nuklearne fuzije.
Beta raspad je primjer nuklearne reakcije izazvane neutronom.
Nuklearne reakcije mogu se pokrenuti elektromagnetskim zračenjem.
Koja je primarna razlika između nuklearne fisije i nuklearne fuzije?
Procjena znanja
Koja od sljedećih izjava najbolje opisuje koncept defekta mase u nuklearnim reakcijama?
Koja se od sljedećih čestica obično koristi kao projektil za induciranje nuklearnih reakcija?
Neutroni mogu djelovati kao projektili u nuklearnim reakcijama.
Neutroni mogu djelovati kao projektili u nuklearnim reakcijama.
Neutronski projektil nema naboj, ali ima masu.
Energija potrebna da se jezgra razbije na pojedinačne nukleone poznata je kao energija
.
Energija koja se oslobađa sa Sunca rezultat je
reakcija. Nuklearne reakcije uključuju promjene u
atoma.
Odaberite točan kronološki slijedi.
Devet zemalja na svijetu potvrđeno posjeduje nuklearno oružje
Prva atomska bomba razvijena je u projektu Apollo.
SALT sporazumima suzbijeno je širenje nuklearnog naoružanja u svijetu.
Vrhunac hladnoratovske napetosti zbio se 1962. godine.
Manifest je programski tekst.
Manifest se obično koristi kako bi se iznijela određena politička, socijalna, kulturna ili umjetnička agenda.
Manifesti su često pisani u obliku proznog teksta ili dokumenta i služe kao sredstvo komunikacije i mobilizacije, te kao temelj za promjene ili akciju.
Manifesti se mogu se pojaviti u različitim kontekstima, politički manifesti iznose političke ideje i ciljeve te služe kao platforma za političke stranke. U umjetnosti, umjetnički manifesti izražavaju estetske teorije i stavove umjetnika ili umjetničke grupe. Postoje i manifesti koji se odnose na socijalne ili filozofske ideje, feministički manifesti, ekološki manifesti, manifesti za ljudska prava.
ili % točno odgovorenih pitanja
Procijenili ste svoje znanje o sljedećim ishodima:
Uspješno ste naučili:
Potrudite se još malo kako biste bolje naučili:
5. Atoms for peace
Popis segmenata i interakcija u videolekciji. Nakon otvaranja pojedine interakcije ili anotacije, pomoću gumba Zatvori prikaz nastavite videolekciju.
Što ću naučiti
procjenjivati pouzdanost, vjerodostojnost, točnost i gledište izvora slušanja s obzirom na svrhu slušanja
objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću
čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika
objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije
objašnjavati nuklearnu reakciju
definirati defekt masa
definirati procese nuklearne fisije i fuzije
analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila
analizirati razlike između jezgra – projektila i neutron – projektila
objašnjavati utjecaj korištenja nuklearnog oružja na okončanja Drugoga svjetskog rata
analizirati utjecaj postojanja nuklearnog oružja na politiku odvraćanja u kontekstu Hladnoga rata
objašnjavati značaj nuklearne energije za poboljšanja životnih uvjeta čovječanstva u 20. i 21. st
Tema 3: Energija - Ishodi učenja: slušati tekstove različitih funkcionalnih stilova u skladu s određenom svrhom i iz različitih izvora, čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, prosuđivati povezanost vlastitoga i hrvatskoga kulturnog identiteta s određenim kulturnim krugom na temelju različitih tekstova, računati s kompleksnim brojevima, primjenjivati aritmetički i geometrijski niz i red, računati limes niza, vrednovati razvoj tehnologije i izume koji su promijenili život čovjeka u 20. i 21. stoljeću, povezivati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari, analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem, objašnjavati nastanak, svojstva i primjene elektromagnetskih valova, analizirati valno - čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, analizirati modele atoma i energetske spektre, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, opisivati i primjenjivati osnovne ideje STR-a, opisivati model nastanka i strukturu svemira, rješavati fizičke probleme, istraživati fizičke pojave
Videolekcija 3.1: Energija svemira u nama - Ishodi učenja: objasniti pojavu elektromagnetskih valova, opisati izvore elektromagnetskih valova, opisati svojstva elektromagnetskih valova, objasniti vrste elektromagnetskih valova i primjene, objasniti razliku između elektromagnetskog i mehaničkog vala, objašnjavati nastanak, svojstva i primjeni elektromagnetskih valova, računati s kompleksnim brojevima, interpretirati računske operacije s kompleksnim brojevima u Gaussovoj ravnini, objasniti utjecaj elektromagnetskog zračenja na Zemlju i živi svijet, definirati matematički opis valova, matematički opisati interferenciju valova, objasniti trigonometrijski zapis kompleksnog broja, izvesti formulu za umnožak dvaju kompleksnih brojeva u trigonometrijskom zapisu, odrediti formulu za rezultantni val koji nastaje interferencijom dva vala jednakih frekvencija
Videolekcija 3.2: Brz ko munja - Ishodi učenja: analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, kritički procjenjivati utjecaj medijskih tekstova na doživljaj stvarnosti i oblikovanje identiteta primatelja, analizirati postupke koji dovode do emisije fotona, opisivati svjetlost kao val, objašnjavati fotoelektrični učinak, uspoređivati neovisnost i cenzuru medijskih poruka u medijskim tekstovima, objašnjavati sadržaj komercijalnih medijskih poruka, opisivati društvenu i estetsku vrijednost medijskog teksta, kritički procjenjivati različita djelovanja tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na oblikovanje vlastitog doživljaja stvarnosti i identiteta, analizirati različite interpretacije književnih tekstova s obzirom na pristup usmjeren čitatelju, književnom tekstu ili piscu
Videolekcija 3.3: (O)gibajmo se - Ishodi učenja: opisati fotone i elektrone kao i čestice i valove, opisati ogib svjetlosti, opisati ogib elektrona, opisati značenje Heisenbergovog načela neodređenosti, opisati De Broglievu jednadžbu, riješiti problem Zenonovih paradoksa, analizirati valnu prirodu svjetlosti, analizirati valno-čestičnu prirodu svjetlosti i tvari, primjenjivati aritmetički i geometrijski niz i red, računati limes niza, računati limesa na rekurzivno zadanom nizu koristeći omeđenost i monotonost
Videolekcija 3.4: Nedjeljiv - Ishodi učenja: prikazati modelima čestičnu građu tvari, analizirati međudjelovanja tvari s elektromagnetskim zračenjem, istražiti povijest atoma, analizirati Rutherfordov model atoma, analizirati Bohrov model atoma, opisati kvantno-mehanički model atoma, usporediti modele građe atoma, povezati atomske spektre i građu elektronskoga omotača, prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona, analizirati modele atoma i energetske spektre, objašnjavati model atomske jezgre i nuklearne reakcije, povezivati građu atoma s energijom te s fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari
Videolekcija 3.6: Sve je relativno - Ishodi učenja: rješavati fizičke probleme, opisivati i primjenjivati osnovne ideje STR-a, istraživati fizičke pojave, opisivati dilataciju vremena, opisivati kontrakciju duljine, tumačiti načelo ekvivalencije mase i energije, čitati u skladu s određenom svrhom raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika, tumačiti strukturna obilježja teksta, samostalno i argumentirano kritički procjenjivati tekst prema zadanim odrednicama, uspoređivati informacije i ideje u tekstu s informacijama i idejama u drugim tekstovima, svojim znanjem i iskustvom, procjenjivati svrhu teksta i gledište autora prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena, prepoznovati referencije i aluzije na druge tekstove, razlikovati raspravljačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja i namjenom: dokazivanje, zabavljanje