Neka je stvarna (točna) vrijednost, a izmjerena vrijednost ili aproksimacija stvarne vrijednosti.
Apsolutna pogreška je odstupanje izmjerene vrijednosti
od stvarne vrijednosti
. Računa se kao apsolutna vrijednost njihove razlike i označava se s
. Pišemo:
.
Apsolutna vrijednost realnog broja mjeri njegovu udaljenost od nule na brojevnom pravcu i označavamo je s .
Aritmetička sredina ili prosjek za neki konačan skup brojeva računa se kao količnik zbroja članova toga skupa brojeva i broja članova toga skupa, odnosno
.
Ako je
, kažemo da su skupovi
i
disjunktni skupovi.
Ako je količnik
prirodnih brojeva
i
prirodni broj, kažemo da je
djeljiv s
ili da je
Eratostenovo sito naziv je jednostavnog algoritma s pomoću kojega možemo odrediti proste brojeve manje od zadanoga broja.
Broj je iracionalan ako ima beskonačan neperiodični decimalni zapis.
Broj elemenata nekog skupa
Neka je
Simbolima zapisujemo
Odnos dviju količina ili mjera
Kažemo da je
Postotak je razlomak s nazivnikom
Postotak označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na
Presjek skupova
Simbolima zapisujemo
Produženi omjer
Promil označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na
Prirodni je broj prost ako ima točno dva djelitelja.
Razlika skupova
Simbolima zapisujemo
Jednakost omjera
Realni broj je onaj koji je racionalan ili iracionalan. Skup realnih brojeva označavamo s
Relativna pogreška
Kažemo da su prirodni brojevi
Okupimo li neke objekte prema određenom načelu u jednu cjelinu, kažemo da smo odredili skup. Članovi ili objekti koji tvore skup nazivaju se elementi skupa.
Skup cijelih brojeva označavamo sa
Skup prirodnih brojeva označavamo s
Neka su
Prirodni je broj složen ako ima više od dvaju djelitelja.
Za svaki cijeli broj
Unija skupova
Simbolima zapisujemo:
Prva značajna znamenka u nekome broju prva je znamenka različita od nule, gledajući slijeva nadesno.
Druga značajna znamenka sljedeća je znamenka broja, uključujući nulu, ako iza nje slijedi znamenka različita od nule itd.
Nule se na kraju broja zanemaruju osim ako nisu iza decimalne točke.