3.4. Katilinina urota

Prethodna jedinica

Na početku

Tekstovi i rečenice u ovoj jedinici povezani su s Katilininom urotom, pa su izvori za njih Ciceronovi Govori protiv Katiline i Salustijevo djelo O Katilininoj uroti.

Stoljeće u kojem je Rimska Republika nestajala

Res publica znači javna stvar, javno ili opće dobro, zajednička imovina. Ciceron je prvi rabio pojam res publica i pod tim je razumijevao dobrovoljno udruženje mnogih koji su se okupili na isti način shvaćajući pravo i zajedničku korist. Početkom Rimske Republike smatra se 509. g. prije Krista. Krajem 2. st. prije Krista u Rimskoj Republici, koja je dosegnula svoj vrhunac u unutarnjoj i vanjskoj politici, počinju politički sukobi.

U osmosmjerci  pronađi ime i prezime pučkog tribuna iz poznate obitelji Scipion koji se borio za prava plebejaca i s kojim 133. g. prije Krista započinju ozbiljni klasni i građanski sukobi između optimata i populara.

Pronađene pojmove u osmosmjerci možeš označiti na dva načina.

Strelicom miša klikni na svako slovo traženog pojma ili pojam označi povlačenjem miša preko slova koja tvore traženu riječ.

Nakon što si označio cijeli tražen pojam polja će promijeniti boju i riječ će se pojaviti kao cjelina.

Populari se zauzimaju za promjenu socijalnih razlika u Rimu, a optimati brane prava i ovlasti patricija i stare aristokracije. Tiberije Grakho je ubijen kao i njegov brat Gaj deset godina poslije. Svoju zamisao da se agrarnom reformom zemlja pravednije podijeli nisu uspjeli ostvariti. Na čelo optimata u isto vrijeme stupa Lucije Kornelije Sula. Ubrzo počinje prvi građanski rat između optimata i populara, odnosno Sule i Marija. Sula uvodi diktaturu i proskripcijama se rješava političkih neprijatelja. Među Sulinim pristašama bio je i Lucije Sergije Katilina koji će 63. g. prije Krista voditi jednu od najpoznatijih urota u rimskoj povijesti. Iako je Katilina spriječen u svojoj nakani da preuzme vlast, Republika je sve više slabila. Slijedili su Prvi trijumvirat, Cezarova diktatura i atentat, Drugi trijumvirat i konačno u Bitci kod rta Akcija 31. g. prije Krista Oktavijan pobjeđuje svojega nekadašnjeg prijatelja i saveznika Marka Antonija i njegovu ljubavnicu Kleopatru. Oktavijan postaje samostalni vladar Rima i preuzima sve ovlasti od republikanskih institucija, a 27. g. prije Krista dobiva počasni naziv Augustus te time počinje razdoblje Rimskoga Carstva.

Gradus Primus - De Catilina

UPUTA PRIJE PRVOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje 1. modul, jedinice 1.1. i 1.3.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Lucije Sergije Katilina bio je rimski političar u prvoj polovici 1. st. prije Krista. Kad mu je bila onemogućena kandidatura za konzulat, skovao je 65. g. prije Krista plan da se ubiju izabrani konzuli i sruši senatska vlast. Plan mu nije uspio, ali to je bio početak urote u povijesti znane kao Katilinina urota. Ta se urota proširila na cijelu Italiju i uvelike obilježila to razdoblje. O Katilininim osobinama piše rimski povjesničar Gaj Salustije Krisp u svojem djelu O Katilininoj uroti (De coniuratione Catilinae).

Izvorni tekst iz Salustijeva djela Salustije, O Katilininoj uroti
Salustije, O Katilininoj uroti - prijevod
Prilagođeni tekst prema Salustijevu djelu Salustije, O Katilininoj uroti

Lucije Kornelije Sula bio je rimski političar i vojskovođa. Rođen je u Rimu oko 138. g. prije Krista, a umro je u blizini Napulja 78. g. prije Krista. Bio je istaknuti vojskovođa u ratu protiv numidskog kralja Jugurte i protiv germanskog plemena Cimbra te italskog plemena Samnićana. Kao vođa optimata i patricijskog sloja društva u ulozi konzula 88. g. prije Krista želio je osigurati prevlast u Senatu te se zbog toga sukobio s vođom populara i zagovarateljem prava plebejaca Gajem Marijem. Sukob između Sule i Marija prerastao je u prvi građanski rat u Rimu. Sula je 82. g. prije Krista konačno porazio protivnike te se većine njih riješio za vrijeme svoje diktature preko proskripcija, a njihova je imanja razdijelio svojim vojnicima. Povećao je vlast Senata, a ograničio moć cenzora i prava pučkih tribuna. 79. g. prije Krista Lucije Kornelije Sula se povukao s vlasti.

Gradus Secundus - In Catilinam

UPUTA PRIJE DRUGOG KORAKA
Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje  (1. modul, jedinice 1.2., 1.5. i 1.6.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Glavni Katilinin protivnik bio je vrstan govornik i političar Marko Tulije Ciceron. U četiri govora (In Catilinam/Protiv Katiline) je 63. g. prije Krista protiv Katiline dizao optužbu za optužbom, a krajem iste godine, kao konzul s neograničenim ovlastima, dao je smaknuti petoricu njegovih pomagača u uroti.

Izvorni tekst Ciceronova djela Protiv Katiline
Tekst u prijevodu Dubravke Matković
Prilagođeni tekst prema Ciceronovu djelu Protiv Katiline

Retorika (grč. ῥητοριϰὴ τέχνη: govornička vještina) je umijeće i teorija govorenja. Nastala je u sklopu javnoga života antičke Grčke.

U Rimu se retorika počela razvijati već u rano doba Republike, a najpoznatiji rimski govornik, Marko Tulije Ciceron, živio je i djelovao u 1. st. prije Krista. On je uveo pet pravila za sastavljanje govora: inventio, pronalaženje građe; dispositio, pravilan raspored te građe u govoru; elocutio, jezično oblikovanje govora; memoria, pamćenje; pronuntiatio (actio), izgovaranje. Govornik mora paziti na čistoću jezika – puritas, jasnoću govorenja – perspecuitas, primjerenost temi – aptum, kratkoću izlaganja – brevitas i govorničke ukrase – ornatus. Prema namjeni, govori su se u antici dijelili na sudske – genus iudiciale, državne/političke – genus deliberativum i svečane – genus demonstrativum.

Osnovni dijelovi govora trebali su, prema antičkim učiteljima, biti: uvod – exordium, razlaganje – narratio, dokazivanje – argumentatio i zaključak – peroratio.

Gradus Tertius - Finis

UPUTA PRIJE TREĆEG KORAKA

Prije no što počneš čitati prvi prilagođeni tekst i kontekstualne dijelove jedinice, ponovi jezične sadržaje (1. modul, jedinice 1.1., 1.2., 1.4.) koji su preduvjet za razumijevanje teksta.

Katilina je pobjegao iz Rima. Poginuo je zajedno s gotovo svim svojim pristašama tijekom bitke pokraj Pistorije. Jedan od vjernih Katilininih pristaša i suboraca bio je Gaj Manlije, veteran iz prvoga građanskog rata koji je vodio Katilininu vojsku. Katilina se, bez obzira na beznadnu situaciju u Pistoriji, hrabro borio u prvim redovima te je tako i poginuo. Salustije je u svojem djelu pisao i o tom događaju.

Izvorni tekst Salustijeva djela O Katilininoj uroti
Tekst u prijevodu Dubravke Matković
Prilagođeni tekst prema Salustijevu djelu O Katilininoj uroti

Odgovori na sljedeća pitanja tako da označiš točan odgovor ili ga upišeš na za to predviđeno mjesto.

PISTORIA je danas grad Pistoia, u talijanskoj pokrajini Toskani, blizu Firence. Prije nego što je u 6. st. prije Krista postala dio rimske države, Pistoria je bila naseobina galskog, ligurskog i etrurskog stanovništva. U antičko je doba postala poznata upravo kao mjesto u kojem je ugušena jedna od većih urota u Rimskoj Republici i u kojem je poginuo vođa urote Katilina.

Provjera znanja

DODATNI ZADATAK

Pogledaj u pojmovniku u drugom modulu (jedinica 2.2) značenja točnih odgovora i pokušaj ih pravilno upotrijebiti u nekom izrazu ili rečenici, a za ostale pojmove koji su navedeni u prethodnom zadatku provjeri njihovo podrijetlo i značenje na poveznici Hrvatskog jezičnog portala ili u nekom rječniku stranih riječi u knjižnom obliku.

Samostalan rad
Procijenite znanje

Sadržaj