Na kraju godine Ana je sa svojim razredom otputovala na izlet u Rim. Posjetili su mnoge znamenitosti iz vremena staroga Rima, Koloseum, Forum, Fontanu di Trevi i još mnoge druge. Kada su došli na Trg svetog Petra u Vatikanu, vidjeli su ploču na kojoj je pisalo: XIII V MCMLXXXI. Vodič im je rekao da je rimskim brojevima zapisan datum atentata na papu Ivana Pavla II. Ana je taj datum odmah pretvorila u nama razumljiviji oblik. Zatim je pomogla i ostalim članovima grupe da ga pročitaju. Koji je to oblik i koji je to datum?
Mi se svakodnevno služimo arapskim brojevima pa je Ana, poznavajući pravila rimskog zapisa, prevela datum atentata na arapski zapis, a to je 13. 5. 1981.
Usporedimo ta dva zapisa:
ARAPSKI | ||||
tisućice | stotice | desetice | jedinice | |
RIMSKI | M | CM | L XXX | I |
tisuću | devetsto |
osamdeset |
jedan |
Oba zapisa napisana su u dekadskom brojevnom sustavu (deka = grčki deset).
A što je to brojevni sustav?
Brojevni sustav jest način zapisivanja brojeva i njihova tumačenja.
Sastoji se od:
Tablica rimskih i arapskih brojeva:
RIMSKI | ARAPSKI |
---|---|
I | |
V | |
X | |
L | |
C | |
D | |
M |
Pravila za pisanje/čitanje rimskih brojeva i pretvarač u arapski sustav možeš koristiti na ovoj stranici.
Koja je osnovna razlika između arapskog i rimskog zapisa brojeva?
U arapskom zapisu svakoj znamenci raste vrijednost s desne strane prema lijevoj.
Što je s rimskim brojevima? Promotri broj XXX. Koja je vrijednost pojedinog X-a?
Raste li vrijednost znamenke zdesna nalijevo?
Ne, svaka znamenka X ima jednaku vrijednost bez obzira na kojem mjestu se nalazi.
XXX
Iz ovoga možemo zaključiti sljedeće.
Postoje vrste brojevnih sustava:
POLOŽAJNI | NEPOLOŽAJNI |
---|---|
|
|
Nakon što upoznaš pravila za pisanje/čitanje rimskih brojeva koja se nalaze u dijelu Zanimljivosti, spoji iste vrijednosti brojeva zapisane na dva načina: rimskim i arapskim brojevnim sustavom!
LXX | |
XLV | |
CCII | |
MDX |
Pomoć:
U dijelu Zanimljivosti nalazi se poveznica s pravilima pisanja/čitanja rimskih brojeva.
U svakodnevnoj uporabi koristimo dekadski brojevni sustav. Zašto?
Vjerojatno zbog toga što imamo deset prstiju.
Od koliko se različitih znamenaka sastoji taj sustav?
Sastoji se od
znamenaka, a to su
Baza brojevnog sustava
Broj znamenaka u nekom sustavu naziva se baza brojevnog sustava. Najmanja je znamenka svakog sustava dok je najveća znamenka za jedan manja od baze.
Na primjer, ako je baza njezine su znamenke
Kolika bi onda bila baza dekadskog sustava?
Baza dekadskog sustava jest
a zapisuje se indeksom s desne strane broja.
Pomoću tih deset znamenaka možemo stvoriti bezbroj brojeva.
Vrijednost znamenke u broju raste zdesna nalijevo, odnosno ovisi o položaju u broju. Možemo reći da položaj u broju određuje težinsku vrijednost znamenke ili njezinu težinu.
TEŽINSKA VRIJEDNOST ZNAMENKE
Promotrimo broj sa slike. Kolika je vrijednost pojedinih znamenaka toga broja? Već smo spomenuli jedinice, desetice, stotice, tisućice... Zašto ih tako zovemo?
U našem slučaju znamenka označava tisućicu. Kojim brojem treba pomnožiti znamenku 3 da dobijemo njezinu vrijednost? Treba je pomnožiti s ; da dobijemo stotice, znamenku množimo brojem znamenku množimo brojem da dobijemo desetice, a znamenku množimo brojem da dobijemo jedinice. Vrijednost broja jest zbroj dobivenih vrijednosti svih znamenaka.
Preglednije, možemo napraviti takozvanu tablicu težinskih vrijednosti:
..... | ||||
Vrijednost broja napisanoga u drugom redu tablice jest:
Zaključak: Da bismo dobili vrijednost broja u dekadskome sustavu, svaka znamenka množi se počevši zdesna s potencijama baze ( ) i to najprije nultom potencijom, a zatim s
Na kraju zbrojimo dobivene vrijednosti.
Broj
razvrstaj prema pripadnim težinskim vrijednostima njegovih znamenaka:
Pomoć:
Vrijednost znamenki broja u položajnom brojevnom sustavu ovisi o njihovom položaju. Krajnje desno su jedinice (znamenka se množi brojem 1), zatim slijede desetice (
znamenka se množi brojem 10), stotice (množi se brojem 100) i tisućice (množi se brojem 1000)
Postupak:
U dekadskome sustavu brojeve od
do
zapisujemo jednom znamenkom. Kako zapisujemo broj za jedan veći od
Potrebne su nam dvije znamenke. Koliko brojeva možemo zapisati s dvije znamenke? Od
do
Kako dalje, kako zapisati broj za
veći od
Potrebne su nam
znamenke da zapišemo
itd.
Mi smo navikli na dekadski brojevni sustav, ali postoje sustavi koji imaju manju ili veću bazu od
Pažljivo pogledaj video u kojem su opisani različiti brojevni sustavi i način na koji tvore brojeve.
Pomoć:
Baza brojevnog sustva predstavlja broj znamenki u tom sustavu. Ovaj sustav ima
različitih znamenki pa kažemo da ima bazu
Postupak:
Ovaj sustav ima
različitih znamenki pa kažemo da ima bazu
Pokušajmo napraviti tablice težinskih vrijednosti za nekoliko brojevnih sustava.
BAZA 5
..... | |||
Vrijednost broja napisanoga u drugom redu tablice jest:
BAZA 7
Broj zapisan u drugom redu tablice s težinskim vrijednostima baze napiši u dekadskom obliku:
Pomoć:
Znamenke broja u 2. redu tablice pomnoži s potencijama baze iznad njih.
Postupak:
BAZA 2
Od kojih se znamenaka sastoji broj s bazom
Od znamenaka
i
Jesu li ti poznate ove vrijednosti iz prethodnih jedinica? U računalu se svi podaci prikazuju pomoću nula i jedinica, zbog toga nam je ovaj sustav posebno zanimljiv.
Za ovaj sustav proširit ćemo tablicu težinskih vrijednosti da možemo upisati veće brojeve.
Pomoć:
Sve znamenke
pomnožimo s težinskim vrijednostima iznad njih i zatim zbrojimo rezultate.
Postupak:
Koristimo li sustav s bazom većom od
znamenke nakon
zapisujemo pomoću velikih slova engleske abecede: A B C D E F G H...
BAZA 12
A | B |
Prisjetimo se da je vrijednost znamenke A = a znamenke B =
Dekadska vrijednost broja napisanoga u drugom redu tablice jest:
BAZA 16
Pomoć:
U sustavu s bazom
težinska vrijednost znamenaka jest
Znamenka B ima vrijednost
a znamenka C vrijednost
Postupak:
Do sada smo brojeve iz raznih sustava prikazivali u dekadskome sustavu. Kako napraviti obrnuti postupak, zapisati dekadski broj u nekom drugom sustavu?
Broj se uzastopce dijeli s bazom sustava, a pritom se zapisuju cjelobrojni ostaci. Kada dobijemo rezultat dijeljenja 0, svi ostaci zapisuju se obrnutim redoslijedom.
Na primjer:
ostatak | |||
Dekadski broj prikaži u različita brojevna sustava:
Pomoć:
Broj uzastopce dijelimo bazom a pri tome zapisujemo cjelobrojne ostatke. Kada kao rezultat dobijemo
ostatke zapišemou obrnutim redoslijedom.
Postupak:
BAZA 2
ostatak | |||
BAZA 4:
ostatak | |||
BAZA 8:
ostatak | |||
BAZA 16:
ostatak | |||
Što možemo zaključiti nakon analize rješenja iz prethodnog zadatka? Gdje smo računali najdulje, a gdje najkraće? Postoji li neka veza između baze i duljine zapisa broja?
Isprobaj ovaj brojevni pretvarač. Pritom razmišljaj i o duljini zapisa u pojedinom brojevnom sustavu.
Prema svemu što je rečeno o brojevnim sustavima pokušaj riješiti ove zadatke:
Pomoć:
Težinska vrijednost u brojevnom sustavu s bazom
iznosi
.
Dakle, svaka znamenka množi se brojem
počevši zdesna. Jednostavnije, krajnju desnu znamenku množimo s
ili nultom potencijom baze, a svaku sljedeću s većom potencijom baze
,
...
Postupak:
Dekadskim vrijednostima na lijevoj strani pridruži odgovarajuću vrijednost zapisanu u sustavu s bazom
Pomoć:
U sustavu s bazom
znamenke su
i
Nakon broja
sljedeća znamenka zapisuje se pomoću
znamenke, odnosno kao
Iz navedenih primjera vidljivo je da se svaki broj može zapisati na različite načine, u različitim brojevnim sustavima. Sustavi s bazom (binarni), (oktalni) i (heksadekadski) koriste se u informatici. O njima će više riječi biti u sljedećim poglavljima.