x
Učitavanje

Pojmovnik

D

Dijagonale pravokutnika

Dužine koje spajaju nasuprotne vrhove pravokutnika nazivaju se dijagonale.

Dužina

Dio pravca omeđen dvjema istaknutim točkama nazivamo dužina.

Istaknute točke F i G pripadaju dužini i one su krajnje ili rubne točke dužine.

I

Ispruženi kut

Ispruženi kut je kut kojemu su kraci suprotni polupravci istoga pravca.

Izbočeni kut

Izbočeni kut je kut veći od ispruženoga kuta, a manji od punoga kuta.

J

Jednakokračan trokut

Jednakokračni trokut je trokut kojemu su dvije stranice jednake duljine.

Stranice jednakih duljina nazivamo krakovima, a treću stranicu osnovicom.

Jednakostraničan trokut

Jednakostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice jednake duljine.

K

Koncentrične kružnice

Kružnice sa zajedni­čkim središtem nazivaju se koncentrične kružnice.

Krug

Krug je skup svih točaka ravnine omeđenih kru­žnicom, uključujući i točke kružnice. Točka S je središte kruga i kružnice.

Kružnica

Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od zadane točke S . Točka S je središte kružnice.

Kružni isječak

Dio kruga omeđen nacrtanim polumjerima i pripa­dnim kružnim lukom naziva se kružni isječak.

Kružni luk

Kružni luk je dio kružnice omeđen dvjema točkama te kružnice.

Kružni luk omeđen točkama F i G označujemo s F G .

Kružni odsječak

Dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom naziva se kružni odsječak.

Kružni vijenac

Dio ravnine omeđen koncentričnim kružnicama naziva se kružni vijenac.

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima sa zajedničkom početnom točkom, uključujući sve točke tih polupravaca. Ta se početna točka naziva vrh kuta, a polupravci su krakovi kuta.

Kvadrat

Kvadrat je pravokutnik kojemu su susjedne stranice jednake duljine.

P

Polovište dužine

Točka P dužine A B ¯ koja je jednako udaljena od rubnih točaka dužine naziva se polovište dužine.

A P = P B

Polumjer

Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom na kružnici. Duljinu polumjera označujemo s r .

Pravac

Pravac opisujemo kao ravnu neomeđenu crtu. Sastoji se od beskonačno mnogo točaka.

Ima beskonačnu duljinu, a nema visinu, ni širinu. Označujemo ga malim pisanim slovom ili s pomoću dviju njegovih točaka.

Pravi kut

Dva pravca koji dijele ravninu na četiri jednaka (sukladna) dijela nazivamo okomiti pravci. Svaki od tih četiriju jednakih dijelova nazivamo pravi kut.

Pravokutan trokut

Pravokutan trokut je trokut koji ima jedan pravi kut.

Pravokutnik

Pravokutnik je četverokut koji ima četiri prava kuta.

Presječnica

Presječnica para paralelnih pravaca je svaki pravac koji siječe dva međusobno paralelna pravca.

Promjer

Najdulja tetiva prolazi središtem kružnice i naziva se promjer (dijametar) kružnice.

Puni kut

Puni kut je kut kojemu se krakovi podudaraju i koji sadržava sve točke ravnine.

R

Ravnina

Ravninu zamišljamo i opisujemo kao ravnu neomeđenu plohu. Ona se sastoji od beskonačno mnogo točaka.

Ravnina ima beskonačnu širinu i duljinu, a nema debljinu. Ravninu označujemo velikim pisanim slovom.

List papira, školsku ploču ili, na primjer, zid učionice možemo zamisliti kao ravninu.

Raznostraničan trokut

Raznostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice različite duljine.

S

Simetrala dužine

Pravac koji prolazi polovištem dužine i okomit je na tu dužinu nazivamo simetrala dužine.

Sukladne dužine

Za dvije dužine A B ¯ i C D ¯ kažemo da su sukladne ako imaju jednake duljine, tj. ako vrijedi A B = C D .

Činjenicu da su dužine A B ¯ i C D ¯ sukladne simbolički zapisujemo A B ¯ C D ¯ .

Suplementarni kutovi

Dva kuta kojima je zbroj veličina 180 ° nazivamo suplementarni kutovi.

Susjedni kutovi ili sukuti

Dva kuta koji imaju jedan zajednički krak, a drugi su im krakovi suprotni polupravci istoga pravca nazivamo susjednim kutovima ili sukutima. Zbroj veličina susjednih kutova iznosi 180 ° .

Š

Šiljasti kut

Šiljasti kut je svaki kut koji je manji od pravoga kuta.

Šiljastokutan trokut

Šiljastokutan trokut je trokut kojemu su tri kuta šiljasta.

T

Tetiva

Tetiva kružnice je dužina koja spaja bilo koje dvije točke kružnice.

Točka

Točka je glavni pojam u geometriji.

Ističemo je kružićem (katkad ste je u nižim razredima isticali i križićem), a označujemo velikim slovim latinične abecede.

Točka označuje položaj i nema veličinu.

Trokut

Trokut A B C je dio ravnine omeđen dužinama A B ¯ , B C ¯ i C A ¯ , uključujući sve točke tih dužina.

Tupi kut

Tupi kut je svaki kut koji je veći od pravoga kuta, a manji od ispruženoga kuta.

Tupokutan trokut

Tupokutan trokut je trokut koji ima jedan tupi kut.

V

Vršni kutovi

Vršni kutovi su kutovi jedakih veličina koji dijele zajednički vrh, a kraci su im suprotni polupravci istog pravca.

Povratak na vrh