Sigurno ste nekad igrali igru Čovječe, ne ljuti se. Bacali ste jednu kocku i očekivali da padne neki broj.
Broj 7 nije mogao pasti pa ćemo ga na zvati
Bacamo jednu kocku. Neka je događaj A={paojeparanbroj} i B={paojeneparanbroj}.
Znamo da se pri bacanju kocke neće ostvariti događaj
A ako se ostvario događaj
B i da se neće ostvariti događaj
B
ako se ostvario događaj
A. Štoviše, ako se neće ostvariti događaj
A, onda će se sigurno ostvariti događaj
B, i obrnuto.
Ako se u nekom slučajnom pokusu ne ostvari događaj A, ostvarit će se njegov suprotni događaj ili komplement koji označavamo s ˉA.
Događaji su skupovi pa ćemo ih prikazivati Vennovim dijagramima.
Engleski logičar i filozof John Venn (1834. – 1923.) prvi je opisao dijagram 1880-ih. Nazvao ih je eulerijskim krugovima po švicarskom matematičaru Leonardu Euleru, koji je 1700-ih osmislio slične dijagrame.
Riješite sljedeće zadatke.
Primjer 1.
Bacamo kocku jedanput. Promotrimo sljedeća tri događaja: A={paojebrojvećiod3}, B={paojeprostbroj} i C={paojebroj5}. U kakvu su odnosu ta tri događaja?
Prikažimo događaje Vennovim dijagramom. Pogledajmo animaciju.
Presjek dvaju događaja, A∩B, je događaj koji se ostvario ako se ostvario događaj A i događaj B.
Riješite sljedeće zadatke.
Primjer 2.
Bacamo kocku jedanput. Dani su događaji A={paojedjeliteljbroja15} i B={paojeparanbroj}. Odredimo A∩B i prikažimo ga Vennovim dijagramom.
Za događaje A i B kažemo da se međusobno isključuju ako je A∩B=∅. Skupovi A i B su disjunktni, događaji A i B se ne mogu istovremeno ostvariti.
Primjer 3.
Bacamo jednu kocku. Pogledajmo događaje A={paojeparanbroj} i B={paojebrojmanjiod4}. Što je A∪B?
Unija dvaju događaja A∪B, je događaj koji se ostvario ako se barem jedan od događaja A ili B ostvario.
Riješite zadatke.