Koliko ste puta u svakodnevnom govoru čuli izraze bilježnica na kockice ili naši kockasti? Jesu li ti izrazi pravilni? Pogledajmo.
Kvadrati su geometrijski likovi te su dvodimenzionalni, dok su kocke geometrijska tijela i trodimenzionalna su.
Stoga bi bilo vrlo nezgodno pisati u bilježnicu s kockicama ili odjenuti kockasti dres.
Pravilno bi bilo reći bilježnica s kvadratićima i dres s kvadratićima.
Prisjetimo se.
Geometrijski je lik dio ravnine te je omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta. Crte koje omeđuju lik moraju biti zatvorene i ne smiju se međusobno sjeći.
Ovo su geometrijski likovi.
Ovo nisu geometrijski likovi.
Geometrijsko tijelo dio je prostora omeđen plohama. Plohe koje omeđuju tijelo mogu biti ravne (dijelovi ravnina) ili zakrivljene.
Razvrstajte na likove i tijela.
Pažljivo promotrite tijela na slikama. Kakve mogu biti plohe koje omeđuju geometrijska tijela?
Plohe koje omeđuju geometrijsko tijelo mogu biti ravne (dijelovi ravnina) ili zakrivljene.
Pogledajte različita geometrijska tijela iz različitih perspektiva.
Zbog toga što plohe koje omeđuju geometrijsko tijelo mogu biti ravne (dijelovi ravnina) ili zakrivljene, geometrijska tijela možemo podijeliti u dvije skupine:
- Uglata tijela (poliedri) su tijela koja su omeđena samo ravnim plohama.
- Obla tijela su tijela koja su omeđena barem jednom zakrivljenom plohom.
Najvažnije su skupine uglatih tijela (poliedara) prizme i piramide.
Istražite podrijetlo riječi prizma te njezina značenja na mrežnim stranicama Hrvatske enciklopedije.
Usporedite prizme s ostalim geometrijskim tijelima. Što primjećujete?
Usporedimo li prizme s ostalim geometrijskim tijelima, možemo primijetiti:
Pogledajte različite prizme te razmislite kako biste ih opisali.
Prizma je geometrijsko tijelo omeđeno s dvama međusobno sukladnim
-terokutima koji pripadaju međusobno paralelnim ravninama, a nazivamo ih bazama ili osnovkama prizme te s
paralelograma koje nazivamo pobočkama i koji čine pobočje prizme. Baze i pobočke jednim imenom nazivamo stranama prizme.
Prizma je uspravna ako su pobočke prizme okomite na ravninu baze. Pobočke uspravne prizme su pravokutnici.
Mi ćemo u ovoj cjelini proučavati samo uspravne prizme.
Sljedeća animacija prikazuje razlike uspravne i kose prizme.
U sljedećoj animaciji proučite nastanak različitih prizmi.
Proučite sljedeću animaciju te uočite svojstva baza i pobočki prizmi.
U ovom videu možete pobliže proučiti razliku između prizmi i piramida.
Ako bijela svjetlost (Sunčeva ili ona iz žarulje) prođe kroz staklenu trostranu prizmu, svjetlost će se razložiti na dugine boje. Više o nastanku duge pogledajte u videozapisu. Također možete pogledati i epizodu Duga serije Laboratorij na kraju svemira.
Više o disperziji svjetlosti i nastanku duge možete pogledati i u videozapisu na engleskom jeziku.
Uspravna je prizma pravilna ako su njezine baze pravilni mnogokuti.
Pogledajte različite pravilne prizme iz različitih perspektiva.
Ovisno o vrsti mnogokuta koji je baza prizme razlikujemo trostranu (baza joj je trokut), četverostranu (baza je četverokut), peterostranu (baza je peterokut), šesterostranu... -terostranu prizmu.
Osnovni brid ili brid baze prizme jest dužina po kojoj se sijeku baza i pobočka.
Pobočni brid ili brid pobočke jest dužina po kojoj se sijeku dvije susjedne pobočke prizme. Pobočni su bridovi prizme međusobno usporedni i jednakih su duljina.
Primjer 1.
Na slici je uspravna peterostrana prizma Ispišimo njezine vrhove, osnovne bridove, pobočne bridove, baze i pobočke.
Vrhovi nacrtane prizme su točke i
Osnovni su bridovi nacrtane prizme dužine
dok su njezini pobočni bridovi dužine
Baze te prizme su peterokuti
i
, a pobočke su pravokutnici
,
i
.
Vrh prizme je točka u kojoj se sijeku tri ravnine: ravnina baze i ravnine kojima pripadaju dvije susjedne pobočke. Svaki je vrh zajednička rubna točka triju bridova, dvaju osnovnih i jednoga pobočnog brida.
Visina prizme je udaljenost njezinih baza. Za uspravne prizme visina je jednaka duljini pobočnog brida.
Promotrite prizme, tablicu precrtajte u bilježnicu pa dopunite tablicu.
Baza | Naziv prizme | Broj vrhova | Broj osnovnih bridova | Broj pobočnih bridova | Broj pobočki | Broj strana |
---|---|---|---|---|---|---|
trokut | ||||||
četverokut | ||||||
peterokut | ||||||
šesterokut | ||||||
osmerokut | ||||||
-terokut |
Baza | Naziv prizme | Broj vrhova | Broj osnovnih bridova | Broj pobočnih bridova | Broj pobočki | Broj strana |
---|---|---|---|---|---|---|
trokut | trostrana | |||||
četverokut | četverostrana | |||||
peterokut | peterostrana |
|
||||
šesterokut | šesterostrana |
|
||||
osmerokut | osmerostrana |
|
||||
-terokut | -terostrana |
Neka prizma ima
strana. Koja je to prizma? Koliko ima vrhova, a koliko bridova?
Koji je drugi naziv za bazu prizme?
Je li valjak prizma?
Postupak:
Prizma je uglato geometrijsko tijelo, a valjak je oblo geometrijsko tijelo.
Baze i pobočke prizme jednim se imenom nazivaju strane prizme.
Je li prikazano geometrijsko tijelo prizma?
Postupak:
Prizma je omeđena dvama usporednim sukladnim mnogokutima i pobočkama koje su paralelogrami (u slučaju uspravne prizme, pravokutnici). Prikazano geometrijsko tijelo je piramida.
Dane pojmove postavite na odgovarajuće mjesto na slici.
baza
brid
vrh
pobočka
Od kojih se mnogokuta sastoji pobočje pravilne uspravne prizme?
Koliko pobočki ima dvanaesterostrana prizma?
Broj je pobočki neke prizme uvijek veći od broja njezinih baza.
Koja prizma ima ukupno bridova?
Postupak:
Ukupni broj bridova jednak je zbroju osnovnih i pobočnih bridova tj. , pri čemu je broj vrhova. Stoga i Radi se o prizmi s vrhova tj. od deseterostranoj prizmi.
Razrežemo li
-terostranu prizmu duž jednoga pobočnog brida i duž
brida gornje i donje baze pa sve nastale likove razvijemo u ravninu, dobit ćemo mrežu prizme.
Primjer 2.
Istražite mreže različitih uspravnih prizmi.
Pomicanjem crveno obojene točke na gornjoj bazi možete uspravnu prizmu promijeniti u kosu, a zatim istražiti i njezinu mrežu. Pazite, broj vrhova mora biti najmanje
Pogledajte izgradnju prizmi iz mreža i obratno na poveznici.
U ovoj ste jedinici naučili:
Za kraj možete nacrtati mreže različitih pravilnih i nepravilnih prizmi, izrezati ih iz malo čvršćeg papira te izraditi njihove modele.