Agregacijska stanja su stanja u kojima tvari nalazimo u prirodi. Najčešće ih nalazimo u jednom od triju stanja: čvrstom, tekućem ili plinovitom.
Tlak zraka koji odgovara stupcu žive visokom
iznosi
.
Najmanja čestica elementarne tvari koja je još ta tvar jest atom.
Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.
Uređaj za mjerenje atmosferskog tlaka naziva se barometar.
Duljina je osnovna fizička veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost između dviju točaka, pomak i prijeđeni put.
Oznaka za elastičnu potencijalnu energiju je
, a mjerna jedinica je džul (
).
Elastična sila je sila koja nastoji vratiti tijelo u prvotni oblik.
Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile vrati u prvotni oblik naziva se elastičnost.
Elementarne čestice su čestice koje se, poput elektrona i kvarkova, ne sastoje od manjih čestica.
Energija je fizička veličina. Oznaka za energiju je veliko slovo
.
Mjerna jedinica energije je džul, koji označavamo velikim slovom
, prema engleskom fizičaru Jamesu Prescottu Jouleu. On je povezao toplinu i mehanički rad, što je rezultiralo zakonom o očuvanju energije i prvim zakonom termodinamike.
Fizičke veličine su svojstva tvari ili pojava koje možemo izmjeriti i rezultat izraziti u obliku broja.
Oznaka za gravitacijsku potencijalnu energiju je , a mjerna jedinica je džul .
Gravitacijska potencijalna energija tijela smanjuje se što je visina na kojoj se tijelo nalazi manja. Gravitacijska potencijalna energija tijela povećava se što je visina na kojoj se tijelo nalazi veća.
Gustoća je fizička veličina karakteristična za svaku tvar i jednaka je količniku mase i volumena te tvari.
Označavamo ju grčkim malim grčkim slovom ro
Hidrostatski tlak je tlak u tekućini. Razmjeran je gustoći tekućine, dubini na kojoj se ona nalazi i ubrzanju sile teže
.
Izravno ili neposredno mjerenje je mjerenje u kojem neku fizičku veličinu mjerimo mjernim instrumentom.
Fosilna su goriva (ugljen, nafta i prirodni plin) trenutačno najvažniji izvori energije na Zemlji. Te izvore energije nazivamo neobnovljivim izvorima energije. Ti se izvori energije ne obnavljaju, što znači da ne mogu trajati vječno. Fosilna goriva štetna su za okoliš, a jedan od najvećih negativnih učinaka upotrebe fosilnih goriva globalno je zatopljenje.
Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, solarna energija, energija vode, energija biomase i geotermalna energija skrivena u tlu našeg planeta. Te energije ima u izobilju i trebalo bi je što više iskorištavati.
Energija vode energija je gibanja vode koju u hidrocentralama i elektranama na plimu i oseku pretvaramo u druge oblike energije.
Dio fizike koji proučava mjerenje topline, određivanje specifičnog toplinskog kapaciteta i miješanje tvari različitih temperatura naziva se kalorimetrija.
Osnovna mjerna jedinica gustoće naziva se kilogram po metru kubnom .
Energiju koju tijelo ima zbog svoga gibanja nazivamo kinetičkom energijom.
Kinetičku energiju označavamo s
, a mjerimo mjernom jedinicom džul (
).
Sile koje istodobno djeluju na tijelo nazivaju se komponente i označavaju se s
,
itd.
Opruge su različite prema svojim svojstvima, a ta svojstva možemo iskazati konstantom elastičnosti opruge. Označavamo ju malim slovom i mjerimo mjernom jedinicom njutn po metru .
Korisnost je količnik korisne energije i uložene energije
,
odnosno količnik korisnog rada i uloženog rada
odnosno, kao u primjeru iznad, korisnost je količnik korisne snage i uložene snage
.
Obavljeni rad, odnosno promjena gravitacijske potencijalne energije pri podizanju tijela uvis, jednak je obavljenom radu, odnosno promjeni gravitacijske potencijalne energije pri pomicanju tijela duž kosine.
Zanemarimo silu trenja.
Osnovna mjerna jedinica za volumen je kubni metar. Oznaka je .
Osnovna mjerna jedinica za ploštinu je kvadratni metar.
Nekad se naziva i četvorni metar.
Mjerni uređaj za mjerenje tlaka plina ili tlaka tekućina nazivamo manometar.
Masa je mjera tromosti tijela i spada u jednu od osnovnih fizičkih veličina.
Tijela manje mase imaju i manju tromost, a tijela veće mase imaju veću tromost.
Sve tvari građene su od vrlo sitnih čestica koje su ljudskom oku nevidljive, između kojih se nalazi prazan prostor koji nazivamo međuprostor ili vakuum.
Molekule su objekti građeni od dvaju ili više čvrsto povezanih atoma.
Pri određivanju gravitacijske potencijalne energije potrebno je odrediti početnu razinu u odnosu na koju računamo gravitacijsku potencijalnu energiju tijela.
Na poluzi se nalazi mjesto na kojemu je poluga poduprta. To je oslonac. Oslonac označavamo s
.
Kinetička energija ovisi o masi tijela i o brzini kojom se tijelo giba.
Rad ovisi o sili koja djeluje na tijelo. Što je sila kojom djelujemo na tijelo veća, to je i rad veći. Rad je razmjeran sili.
Mjerna jedinica za tlak je paskal (znak
Svojstvo tijela da se nakon prestanka djelovanja sile ne vrati u prvotni oblik naziva se plastičnost.
Poluga je jednostavno oruđe s pomoću kojeg manjom silom svladavamo veću silu.
Neizravno ili posredno mjerenje je mjerenje pri kojem iz izmjerenih vrijednosti fizičkih veličina računamo novu fizičku veličinu. Njezinu vrijednost dobivamo neizravno.
Površina je fizička veličina koja opisuje veličinu plohe nekog tijela ili lika. Označujemo je slovom (od engleskog area).
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline strujanjem ili konvekcija.
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline vođenjem ili kondukcija.
Takav način prijelaza topline naziva se prijelaz topline zračenjem ili radijacija.
Rad je jednak promjeni energije.
Položaj u kojem tijelo miruje naziva se ravnotežni položaj.
Ukupni zbroj sila na tijelo koje djeluju na istom pravcu nazivamo rezultantnom silom ili rezultantom.
Sila je fizička veličina kojom opisujemo međudjelovanje tijela. Označavamo ju velikim slovom . Mjerna jedinica za silu je (njutn).
Sila teža usmjerena je vertikalno prema središtu Zemlje. Hvatište sile teže je u tijelu, tj. u točki koja se naziva težište. Silu težu označavamo oznakom
i kao sve druge sile iskazujemo mjernom jedinicom njutn.
Sila trenja ovisi o sili kojom tijelo pritišće podlogu. Koliko je puta ta sila veća, toliko je puta i sila trenja veća. Sila trenja razmjerna je pritisnoj sili . Kada je tijelo horizontalno s podlogom, pritisna je sila jednaka težini tijela .
Različite tvari različito se zagrijavaju. To svojstvo tvari opisuje specifični toplinski kapacitet, a označavamo ga slovom
.
Temperatura je mjera zagrijanosti tijela.
Temperaturu smjese računamo
.
Ako miješamo iste tvari (tekućine)
,
tada temperaturu smjese računamo
.
Ako nam je poznata masa tijela, onda težinu tijela možemo izračunati izrazom:
Pri čemu je:
– težina tijela
– masa tijela
(približna vrijednost na planetu Zemlji).
Pravac na kojem djeluje sila teža jest težišnica.
U sjecištu težišnica nalazi se težište tijela.
Tlak je okomito djelovanje sile na površinu.
Krvni tlak mjerimo uređajem koji nazivamo tlakomjer.
Toplina Q potrebna za zagrijavanje tijela razmjerna je masi tijela i promjeni temperature te ovisi o vrsti tvari od koje je tijelo građeno.
,
odnosno
.
Tromost ili inercija je osobina tijela da kad miruju nastoje ostati u stanju mirovanja, a kad se gibaju da se nastoje nastaviti gibati.
Unutarnja energija tijela zbroj je kinetičkih i potencijalnih energija svih čestica tijela.
Tijelo je stabilno sve dok pravac iz težišta pada vertikalno prema dolje unutar površine oslonca. Ako pravac iz težišnice izlazi izvan površine oslonca, tijelo će se prevrnuti.
Uzgon ovisi o obujmu uronjenog dijela tijela i o gustoći tekućine u kojoj se tijelo nalazi.
Pri čemu je:
– gustoća tekućine
Vaga je uređaj za mjerenje mase.
Neki su materijali dobri vodiči topline, a neki su loši vodiči topline. Dobri vodiči topline brzo se zagriju, ali se i brzo ohlade. A loši vodiči topline dugo se zagrijavaju, ali se i dugo hlade. Drvo je loš vodič topline ili toplinski izolator. Metal je dobar vodič topline.
Volumen je fizička veličina koja opisuje koliki je dio prostora zauzela neka tvar, tijelo ili ga sadržava neka posuda. Čest naziv za volumen je i obujam.
Oznaka za volumen veliko je slovo (od engleskog volume).
Vrijeme je fizička veličina. Označavamo ga slovom . Osnovna mjerna jedinica za vrijeme je sekunda, znak . Vrijeme mjerimo satom.
Tijela mogu biti u različitim vrstama ravnoteže (stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža). Razlika je u položaju oslonca tijela prema njegovu težištu. Oslonac je točka oko koje se tijelo može zakretati.
Zagrijavanjem plinova povećava se njihov volumen, a hlađenjem se volumen smanjuje.
Zagrijavanjem tekućina povećava se njihov volumen. Hlađenjem tekućina njihov se volumen smanjuje.
U svim je primjerima ukupna energija nepromijenjena, tj. sačuvana. Energija ne može nestati ili nastati ni iz čega, ona može prelaziti s tijela na tijelo, može prelaziti iz jednog oblika u drugi te se može pohraniti. To opisuje jedan od temeljnih zakona u prirodi, koji se zove zakon o očuvanju energije.