Heterotrofni protoktisti

Uvod

Promotrite video koji prikazuje papučice koje se hrane.

1. Čime se one mogu hraniti i zašto za njih kažemo da su heterotrofni protoktisti?
2. Opišite način na koji unose hranu.
3. Moraju li papučice doticati hranu da bi je unijele u svoje tijelo?

Raznolikost heterotrofnih protoktista

Heterotrofni protoktisti, za razliku od autotrofnih, nemaju nikakvih plastida u svojim stanicama i svoju hranu moraju uzimati iz okoliša.
Zbog heterotrofnog načina prehrane često ih zovemo i praživotinjama.
Možemo ih naći u gotovo svim vodenim staništima, neki su prilagođeni nametničkom, a neki i simbiotskom načinu života.
Prema prehrani ih tako možemo podijeliti na:

1. aktivne lovce,
2. nametnike,
3. simbionte i
4. razlagače.

1. Lovci

Većinu heterotrofnih protoktista ili praživotinja svrstavamo u ovu skupinu.
Promatrajući njihovu staničnu građu, oni se kreću na tri različita načina. Neki za kretanje imaju lažne nožice ili pseudopodije, neki imaju bičeve, a neki trepetljike.

• Usporedite građu i kretanje trepetljikaša i korjenonožaca.

Ovi se jednostanični organizmi većinom hrane manjim jednostaničnim organizmima poput bakterija, drugih autotrofnih ili manjih, heterotrofnih protoktista u vodenim staništima.
Njihovi pseudopodiji, bičevi i trepetiljke, osim za kretanje, služe im i za prehranu.
Amebe pseudopodijima okružuju plijen i zatvaraju ga u hranidbeni mjehurić, a trepetljikaši strujanjem svojih trepetiljki usmjeravaju plijen prema svojim staničnim ustima.
Ovi heterotrofni protoktisti veoma su važna karika hranidbenih lanaca. Služe kao izvor hrane brojnim malim beskralježnjacima vodenih ekosustava, a sastavni su dio planktona .

2. Nametnici

Mnogi protoktisti prilagođeni su nametničkom načinu života i mogu uzrokovati bolesti u ljudi.

• Malarija je zarazna bolest koju uzrokuje praživotinja plazmodij. Plazmodij ima složeni životni ciklus i za potpuni razvoj potrebna su mu dva domaćina – čovjek i komarac. U tijelu čovjeka plazmodij napada eritrocite, a do zaraze dolazi ubodom komarca malaričara.
• Još jedna nametnička praživotinja napada eritrocite čovjeka. To je tripanosoma, uzročnik bolesti spavanja. Najčešći prijenosnik te bolesti je ce-ce muha.
• Trihomonas je nametnička praživotinja koja uzrokuje upalu spolnih organa u ljudi.
• Srdoboljna ameba pak uzrokuje crijevnu bolest koju nazivamo dizenterija, a prenosi se zagađenom vodom.

4. Razlagači

Sluznjače su heterotrofni protoktisti koji zbog svoje karakteristične prehrane dijele neke sličnosti s gljivama. Ove jednostanične organizme nalazimo najčešće u šumama na trulim ostatcima raznog bilja.
Kreću se poput amebe hraneći se bakterijama ili razlažući organske tvari mrtvih organizama.
Kako se obilno hrane, tako organizam raste i postaje vidljiv golim okom prije negoli započne razmnožavanje.