Uvod

• Prisjetite se što ste naučili o važnosti protoktista za čovjeka i biosferu te razmislite i raspravite kakve bi posljedice imao iznenadni nestanak svih protoktista za život na Zemlji.

Planktonski organizmi moraju pružati otpor tonjenju.
Što je površina tijela relativno veća u odnosu na volumen, to će tijelo pružati veći otpor tonjenju.

• Proučite grafički prikaz na kojem je vidljivo kako se mijenja omjer između površine i volumena organizma s porastom volumena organizma te objasnite zašto je većina planktonskih organizama mikroskopskih veličina.
• Koja je uloga različitih nastavaka na tijelu koje imaju mnogi planktonski organizmi?

Neki planktonski organizmi stvaraju različite vrste ulja koja im služe kao rezerva energije.

• Prisjetite se kakva je gustoća ulja u odnosu na vodu te objasnite koja je dodatna važnost ulja za planktonske organizme.
• Razmislite koja je uloga planktona u vodenim ekosustavima.

Velike plutajuće alge poput smeđih algi iz roda Sargassum žive na granici između zraka i vode i u njihovu plutanju veliku ulogu ima vjetar.

• Proučite galeriju slika smeđih algi i navedite jednu njihovu prilagodbu koja im omogućuje da stoje uspravno u vodi.
• Koja je važnost velikih podvodnih šuma smeđih alga za morske ekosustave?

1. Koje sve stanične tvorbe prepoznajete promatrajući papučicu na ovoj snimci?
2. Jeste li primijetili naizmjenično stezanje i opuštanje dvaju stezljivih mjehurića? Koja je uloga tih struktura?
3. Što bi se dogodilo kada slatkovodne papučice ne bi imale stezljive mjehuriće?
4. Zašto praživotinjama koje žive u moru nisu potrebni stezljivi mjehurići? Objasnite svoj odgovor.

Cvjetanje voda

Kako bi istražili djelovanje umjetnoga gnojiva na rast algi, učenici jedne škole postavili su pokus u kojem su koristili tri staklenke napunjene vodom.
Dvije su staklenke napunjene vodom iz obližnjeg jezera, a jedna vodovodnom vodom.
U jednu od staklenki napunjenih jezerskom vodom dodano je umjetno gnojivo koje se često koristi u poljoprivredi. Pokus je trajao dvanaest dana. Svaka tri dana promatrane su vizualne promjene u staklenkama i izmjerena je količina otopljenoga kisika u vodi.
Prva tri dana staklenke su izložene svjetlosti, a zadnja tri dana pokusa nalazile su se u mraku.

• Promotrite virtualni prikaz toga pokusa, zabilježite rezultate (vizualne promjene u vodi i izmjerene količine otopljenoga kisika), odgovorite na pitanja i riješite zadatke.

1. Koja je važnost staklenke napunjene vodovodnom vodom za pokus?
2. Objasnite zašto se izgled vodovodne vode nije značajno mijenjao tijekom trajanja pokusa.
3. Opišite razliku u izgledu vode u staklenki napunjenoj jezerskom vodom u koju je dodano gnojivo i one bez gnojiva devetog dana pokusa. Kako objašnjavate tu razliku?
4. Opišite utjecaj umjetnoga gnojiva na rast algi.
5. Glavni sastojci umjetnoga gnojiva su dušični spojevi i spojevi fosfora. Prisjetite se građe najzastupljenijih organskih spojeva u živim bićima i objasnite zašto su dušik i fosfor važni za alge.
6. Nacrtajte graf koji prikazuje promjene u količini otopljenoga kisika u sve tri staklenke tijekom trajanja pokusa. Graf možete izraditi alatom Meta-Chart.
7. U kojoj su staklenki prisutna najmanja kolebanja u količini kisika otopljenog u vodi? Obrazložite svoj odgovor.
8. Usporedite količine otopljenog kisika u jezerskoj vodi s dodanim gnojivom deveti i dvanaesti dan. Kako objašnjavate nagli pad u količini kisika?
9. Što se događalo s algama nakon devetog dana pokusa?
10. Objasnite na koji način umjetno gnojivo dospijeva u kopnene vode.
11. Objasnite može li se upotreba umjetnoga gnojiva u poljoprivredi dovesti u vezu s pomorom riba u jezeru.
12. U uzorcima jezerske vode nalazila se još jedna skupina organizama (osim algi) na čije je ubrzano razmnožavanje značajan utjecaj imalo umjetno gnojivo. Koji su to organizmi?

Autotrofi vs. heterotrofi

Dva predstavnika protoktista koji žive u simbiozi su jedna vrsta papučice i jednostanična zelena alga klorela.

1. Po čemu su ta dva organizma međusobno slična, a po čemu se razlikuju?
2. Koju prednost ima papučica koja živi u simbiozi s algama u odnosu na papučice koje žive samostalno?
3. Koju korist od ove simbioze ima papučica, a koju klorela?
4. Navedite primjer protoktista koji može prilagođavati svoj način prehrane ovisno o količini dostupne svjetlosti.

Za kraj…

Protoktisti su dosta raznolika skupina organizama.
Jedna od podjela protoktista zasniva se na njihovom načinu prehrane.

• S obzirom na ono što ste naučili o njihovoj građi i načinu života predložite neke druge načine podjele pripadnika ovoga carstva živog svijeta.