Kada bi vas pitali bez čega ne možete, što mislite koji bi bio najčešći odgovor?
Neki od najčešćih odgovora sigurno bi bili: mobitel, internet, TV, računalne igrice…
Sve navedeno dio je naše svakidašnje aktivnosti. Bilo da učiš, dopisuješ se s prijateljima, igraš internetske igre ili tražiš neke zanimljivosti, neizostavan ti je internet. Uza sve prednosti koje nam internet nudi, treba imati na umu da on krije i razne opasnosti. Jedna je od tih opasnosti i elektroničko nasilje.
Vrijeđanje koje ste vidjeli u ilustraciji oblik je vršnjačkog nasilja. To je oblik verbalnog nasilja koje može potrajati dulje vrijeme. Danas postoje novi oblici nasilja koji se događaju putem interneta.
Kao što ste vidjeli u prethodnoj ilustraciji, dječak je samo jednom porukom na mobitelu pokrenuo vršnjačko nasilje prema jednoj osobi. Takvo ili slično ponašanje često se događa među mladima. Netko to čini iz zabave i nepromišljeno, a netko zaista s namjerom da osramoti i povrijedi drugu osobu.
Uz prijevare raznih vrsta, na internetu se često pojavljuje i elektroničko nasilje. Popularan naziv cyberbullying preuzet je iz engleskog jezika, gdje je cyber prividna stvarnost nastala s pomoću računala, a bullying nasilničko ponašanje.
Ako se prisjetimo prijašnjih školskih dana, sigurno ćemo se sjetiti i nekog nasilnika koji je gnjavio drugu djecu. Danas, s većom dostupnošću tehnologije, nasilje se pojavilo i u cyber prostoru. Riječ je zapravo o objavljivanju i slanju neprimjerenih i uvredljivih poruka i fotografija putem interneta drugoj osobi / drugim osobama.
Elektroničko nasilje (Cyberbullying) – komunikacijska je aktivnost putem tehnologije kojoj je svrha poniziti drugu osobu, prijetiti joj, uznemiriti je ili joj naštetiti na bilo koji drugi način.
Elektroničko nasilje često se istražuje putem anketa s osobama različitih dobnih i socijalnih skupina. U jednom takvu istraživanju, koje je provela dobrotvorna organizacija za borbu protiv nasilja Ditch the Label, sudjelovalo je više od ljudi u dobi od do godina. Prema tom istraživanju nameće se zaključak da je nasilje na internetu široko rašireno.
Velik postotak mladih, njih gotovo
priznalo je da je zlostavljalo druge osobe na internetu, a njih
su žrtve zlostavljanja ili su to bili.
Zanimljivo je da su mladi izjavili kako je glavni razlog zlostavljanja vanjski izgled. Njih izjavilo je da su se osjećali loše jer se drugima nije svidio njihov selfie koji su snimili i objavili. Čak njih izjavilo je da im je osjećaj samopouzdanja u izravnoj vezi s brojem pratitelja na društvenim mrežama.
Prema spomenutom je istraživanju:
Izvor:
Kako se osjeća osoba u animaciji?
Pri fizičkom nasilju najčešće ste izloženi jednoj osobi koja vam je poznata i sukob traje određeno vrijeme. Pri elektroničkom nasilju trajno ste izloženi, a često i ne znate sa sigurnošću tko vas zlostavlja. Zbog toga elektroničko nasilje može biti čak opasnije od fizičkog, a posljedice vrlo ozbiljne.
Izradi digitalni plakat ili digitalnu umnu mapu o temi elektroničkog nasilja (nemoj zaboraviti na autorska prava).
Što učiniti ako primijetite elektroničko nasilje ili ste i sami žrtva nasilja?
Na društvenoj si mreži naišao na uvredljive poruke o svojoj prijateljici s kojom i nisi u dobrim odnosima. Što ćeš učiniti?
Ako želiš u svojoj e-pošti dobivati obavijest svaki put kada se na nekoj internetskoj stranici spomene tvoje ime i prezime, možeš napraviti „Google Alerts“.
Google Alerts je besplatan alat s pomoću kojeg možete pratiti kada se određena ključna riječ ili fraza spomene na internetu.
U Googleovoj tražilici pod navodnim znakovima upiši svoje ime i prezime. Pogledaj hoće li Google pronaći neke stranice na kojima se spominje tvoje ime. Provjeri je li netko u tvoje ime objavljuje fotografije, tvoje podatke a da ti to ne znaš.
Ubuduće to čini što češće.
Kada se dogodi nasilje uživo, znamo tko je nasilnik pa je lakše i poduzeti određene mjere. Pri elektroničkom nasilju djeca često ne znaju tko je napadač s druge strane. Također, može biti uključeno više osoba, a taj je sadržaj cijelo vrijeme dostupan na internetu. Zbog toga se dijete koje je žrtva može osjećati uznemireno, izgubljeno, uplašeno, usamljeno i ne zna što učiniti. Ako ti se to dogodi, važno je znati da nisi sam. Obavijesti neku odraslu osobu od povjerenja (roditelje, učitelje, obitelj, stručne suradnike...). Neprimjerene sadržaje nemoj brisati nego ih sačuvaj kao dokaz. Nemoj se sramiti razgovarati o tome jer nisi ti kriv za to što ti se događa.
Ako je riječ o težim oblicima, zlostavljanje možeš prijaviti policiji na broj 192 ili organizacijama kao što su Hrabri telefon, Centar za sigurniji internet i sl.
