U ovoj mikrolekciji naučit ćete što su ishodi učenja, zašto su važni i kako ih oblikovati za hibridnu nastavu. Ishodi učenja temelj su svake kvalitetno planirane nastave – oni usmjeravaju izbor metoda, aktivnosti i alata.

Počet ćemo s osnovama i postupno izgraditi razumijevanje kroz praktične primjere i interaktivne zadatke.

Ishodi učenja ključni su za planiranje svake nastavne cjeline. Ishodi učenja jasne su, mjerljive tvrdnje o tome što će studenti znati, razumjeti i moći napraviti po završetku nastave, modula ili kolegija. Oni ne opisuju što će nastavnik predavati, već što će student postići.

Dobro formulirani ishodi učenja služe kao temeljni alat za planiranje nastave, izbor sadržaja, nastavnih metoda, aktivnosti i načina vrednovanja. U fokusu nisu sadržaji, već kompetencije koje student razvija.

Nastavnici planiraju ishode učenja na razini nastavne jedinice i kolegija ili modula, no oni moraju biti usklađeni sa studijskim programom koji također definira ishode učenja. Kako to izgleda, možemo vidjeti u shematskom prikazu.

Slika 1. (Vlahović-Štetić, V. Kamenov, Ž. Kako ostvariti željene ishode u studijskim programima? Priručnik za sveučilišne nastavnike. Zagreb: FF Press, 2016)

• omogućuju transparentnost učenja
• pomažu studentima da znaju što se od njih očekuje
• olakšavaju izradu zadataka i odabir alata za vrednovanje
• usmjeravaju dizajn nastave, posebice u hibridnim i online okruženjima
• omogućuju poravnanje nastavnog plana s nacionalnim i europskim kvalifikacijskim standardima

Pri oblikovanju ishoda učenja nastavnicima pomaže Bloomova taksonomija. To je klasifikacija razina kognitivnog učenja. Razine su organizirane prema stupnju složenosti:

• pamćenje – prepoznavanje, prisjećanje činjenica, ideja i informacija
• razumijevanje – objašnjavanje ideja ili koncepata
• primjena – upotreba informacija u novim situacijama
• analiza – raščlanjivanje informacija
• vrednovanje – procjena ideja i argumentacija
• stvaranje – povezivanje elemenata u novu cjelinu.

Svaki ishod treba sadržavati glagol koji opisuje očekivano ponašanje studenta (npr. analizirati, primijeniti, procijeniti) sukladno stupnju složenosti. Važno je naglasiti da isti glagol može biti primjenjiv na različite razine složenosti, ovisno o kontekstu zadatka.

Na primjer, glagol „opisati“ obično se smatra tipičnim glagolom za najnižu razinu kognitivnih procesa, tj. za razinu pamćenje (dosjećanje). Međutim, dva ishoda koja uključuju glagol „opisati“ nisu jednake složenosti ako u prvom slučaju student opisuje fizičke odrednice nekog jednostavnog predmeta ili pojave, a u drugom slučaju opisuje kakav složeni sustav ili model. 

Dakle, kontekst i složenost zadatka određuju stvarnu težinu odnosno razinu ishoda učenja.

Primjeri su ishoda učenja:

1. osmisliti marketinšku strategiju za lansiranje novog proizvoda
2. analizirati utjecaj prehrambenih navika na zdravlje pojedinca.

Pogledajmo primjer kolegija „Uvod u algoritme“.

Ishodi učenja:

1. definirati osnovne pojmove vezane uz algoritme
2. primijeniti osnovne algoritme na problemske zadatke
3. analizirati učinkovitost različitih algoritama

Svaki od tih ishoda usmjeren je na specifično ponašanje i može se evaluirati konkretnim zadatkom – uživo ili online.

U hibridnoj nastavi ishodi učenja trebaju biti prilagođeni različitim oblicima učenja (online i uživo). Pri definiranju ishoda korisno je koristiti se Bloomovom taksonomijom koja pomaže u preciznom oblikovanju ishoda prema razinama složenosti.

Metode učenja i poučavanja trebaju podržavati ostvarenje definiranih ishoda učenja. Kombinacija online i uživo aktivnosti treba biti balansirana kako bi se maksimizirala učinkovitost nastave.