Nastavnici ste zaposleni na fakultetu.  Željeli biste osuvremeniti nastavu i prilagoditi je digitalnom okruženju, ali u isto ste vrijeme zbunjeni količinom termina s kojima se susrećete. Neki od termina navedeni su i u oblaku riječi. Postoje li razlike između termina online nastava, hibridna nastava i e-učenje? 

Slika 1. Pojmovi vezani uz hibridnu i online nastavu

U idućih ćemo nekoliko koraka pokušati pojasniti te osnovne pojmove.

Kada govorimo o glavnim oblicima nastave, onda mislimo na uključenost digitalne tehnologije u obrazovni proces. Tu možemo reći da postoje četiri glavna oblika:

1.    nastava u učionici bez primjene digitalne tehnologije

2.    nastava u učionici uz primjenu digitalne tehnologije

3.    hibridna nastava i

4.    online nastava.

Osim prema stupnju integracije tehnologije, nastavu razlikujemo i prema tome je li ona sinkrona ili asinkrona. Prvenstvena je razlika u tome odvija li se komunikacija između dviju ili više osoba u stvarnom vremenu ili se ne odvija.

Slika 2. Sinkrona i asinkrona nastava

Tako se sinkrone nastavne aktivnosti odnose na aktivnosti koje se odvijaju u stvarnom vremenu poput predavanja uživo, online rasprava putem alata za videokonferencije ili pak konzultacija. Takav način komunikacije omogućuje dinamiku i razgovor između dviju ili više osoba.

S druge strane, asinkrone nastavne aktivnosti ne zahtijevaju interakciju u stvarnom vremenu što omogućuje studentima da pristupe materijalima vlastitim tempom i u vrijeme koje im odgovara. Takav način komunikacije idealan je kada se od studenta zahtijeva promišljanje, istraživanje ili dodatan angažman prije davanja odgovora.

Za organizaciju nastave u hibridnom ili online obliku poželjno je održati dobru ravnotežu između sinkronih i asinkronih aktivnosti kako bi studenti imali osjećaj povezanosti s kolegama i nastavnikom.

Nastavnici danas većinom odabiru hibridnu nastavu kao kombinaciju klasične i online nastave.

Hibridno učenje percipira se kao integracija metoda poučavanja i učenja licem u lice s online pristupima. Općenito, hibridno učenje odnosi se na kombinaciju instruktivnih modaliteta (npr. u učionici, putem interneta i samostalnog učenja), medija za isporuku (npr. internet, predavanja u učionici, online tečajevi, CD-ROM-ovi, videozapisi, knjige ili PowerPoint prezentacije), instruktivnih metoda (npr. predavanja licem u lice ili tehnologijom podržane sesije) i web-tehnologija, i sinkronih, i asinkronih (npr. chat-sobe, wikiji, virtualne učionice, alati za konferencije, blogovi, udžbenici ili online tečajevi) (Klimova i Kacetl 2015). Taj pristup omogućuje veću fleksibilnost u provedbi nastave, povećava dostupnost nastavnih materijala te pruža podršku individualnom učenju, ali zahtijeva pozorno planiranje i pripremu nastavnika.

Za organizaciju i provedbu aktivnosti u hibridnoj nastavi upotrebljavaju se digitalni alati i resursi. Sustavi za upravljanje učenjem (engl. learning management systems – LMS), poput Moodlea ili Google Classrooma, služe kao središnje mjesto za organizaciju i objavu obrazovnih sadržaja, organizaciju zadataka i komunikaciju sa studentima.

Koje su prednosti hibridne nastave?

Fleksibilnost se ističe kao jedna od najvažnijih odrednica hibridne nastave. Ona omogućuje studentima da kombiniraju učioničku nastavu s online aktivnostima, prilagođavajući svoj raspored osobnim potrebama.

Praćenje i evaluacija provode se kroz klasične ispite, online kvizove, digitalne zadatke i virtualne rasprave. Povratne informacije studenti mogu dobiti putem digitalnih platformi što može skratiti vrijeme čekanja na odgovor. Također, hibridna nastava omogućuje veću inkluzivnost jer studentima s različitim potrebama omogućuje alternativne pristupe učenju.

Osim fleksibilnosti, Musawi (2011) još ističe i druge dvije prednosti:

• pristupačnost – studentima se kombinacijom različitih metoda prezentacije sadržaja s poučavanjem koje vodi nastavnik omogućava širi pristup i različiti načini stjecanja znanja s bilo koje lokacije
• izvedivost kojom se mogu smanjiti i uravnotežiti troškovi organizacije nastave kombiniranjem različitih metoda prezentacije sadržaja koje se koriste jednostavnim materijalom za samostalno učenje, dokumentima, studijama slučaja, snimljenim događajima, tekstnim zadatcima, PowerPoint prezentacijama i slično.

Koji su izazovi hibridne nastave?

Nastavnici imaju priliku upotrebljavati raznovrsne digitalne alate kako bi potaknuli interakciju, suradnju i kreativnost među studentima. Unatoč brojnim prednostima, nastavnici se tijekom provedbe hibridne nastave suočavaju s brojnim izazovima koji mogu utjecati na njezinu učinkovitost i kvalitetu.

Hibridna nastava donosi i izazove poput tehničkih poteškoća i vremena potrebnog za osmišljavanje i pripremu nastavnih aktivnosti te potrebu za razvojem, znanjem i vještinama planiranja hibridne nastave.

Jedan od najčešćih izazova jest tehnička infrastruktura. Uspješna provedba hibridne nastave ovisi o stabilnoj internetskoj vezi, kvalitetnoj opremi i tehničkoj podršci. Nejednak pristup tim resursima, poput stabilne internetske veze ili odgovarajuće tehničke opreme, mogu studentima otežati praćenje nastave i ispunjavanje obveza.

Još jedan izazov odnosi se na motivaciju studenata. Nastava na daljinu može smanjiti osjećaj pripadnosti i angažiranosti što zahtijeva od nastavnika dodatne napore kako bi održali interes studenata. S druge strane, nastavnici se često suočavaju s povećanim radnim opterećenjem zbog pripreme digitalnih sadržaja i prilagodbe nastavnih metoda. Organizacija vremena i ravnoteža između online i učioničkih aktivnosti također može biti složena, posebice kada je riječ o sinkronizaciji interakcija među studentima koji su fizički prisutni i onima koji sudjeluju online.

Pedagoški izazovi često uključuju osiguravanje ravnoteže između uključivanja tehnologije u nastavni proces i kvalitete obrazovnog procesa. Primjerice, prekomjerna upotreba tehnologije može odvući pozornost od ishoda učenja. Također, izazovno je osigurati jednaku razinu interakcije i sudjelovanja za sve studente, bez obzira na njihov način sudjelovanja u nastavi.

Kako bi se uspješno odgovorilo na te izazove, važno je da ustanove osiguraju dostupnost kvalitetne opreme i stabilnog interneta za sve sudionike. Primjerice, studentima koji nemaju stabilan pristup internetu visokoškolska ustanova može osigurati prostorije opremljene stabilnim internetom i potrebnom opremom.

Također, mogu se omogućiti mobilni uređaji ili prijenosna računala s osiguranim pristupom internetu putem subvencioniranih mobilnih podatkovnih paketa.

Nadogradnjom infrastrukture i razvojem multimedijskih resursa ustanove mogu osigurati snimanje i pohranu predavanja omogućujući studentima da pristupe materijalima u vlastitom ritmu. Ta rješenja, kombinirana sa stalnim edukacijama za uporabu digitalnih alata, doprinose smanjenju nejednakosti i povećanju kvalitete hibridne nastave.

U ovoj mikrolekciji pojasnili smo osnovne pojmove vezane uz hibridnu i online nastavu. Navedene su neke prednosti hibridne nastave, ali i izazovi s kojima se možete susresti. Sada su vam jasni osnovni pojmovi i spremni ste krenuti u daljnje planiranje prilagodbe svoje nastave digitalnim izazovima.