4.3 Sljedeća jedinica Ravnotežna konstanta ionizacije vode i pH-vrijednost
4.2

Baze

Moći ću:
  • prikazati disocijaciju lužina
  • definirati kiseline i baze prema Brønsted-Lowryjevoj teoriji
  • razlikovati jake i slabe baze

Baze

Baze imaju veliku primjenu u kućanstvu.

Najčešće se nalaze u:

sredstvima za čišćenje i odmašćivanje pećnica, odvodnih cijevi i drugo.

Uvod

 

Baze ili lužine imaju veliku primjenu u kućanstvu, gdje se najčešće nalaze u sredstvima za čišćenje i odmašćivanje pećnica, odvodnih cijevi i drugo.

 

Svojstva baza

Na fotografiji su prikazane tri bočice za otopine, prva i treća po redo poklopljene su crvenim čepovima. Na svakoj od bočica nalazi se etiketa s nazivnom lužine; natrijeva (NAOH), amonijeva (NH3) i kalijeva (KOH). Na bočicama su zaljepljene etikete s piktogramima koji upozoravaju na moguće opasnosti korištenja lužina za ljude i okoliš. Na prvoj naljepnici je piktogram koji označava da je lužina nagrizajuća za metal i kožu, na drugoj je piktogram koji označava da je lužina opasnosna za okoliš te da je nagrizajuća za metal i kožu. Na trećoj posudi se nalazi piktogram koji upozorava da je lužina nagrizajuća za metal i kožu.

Na koja svojstva lužina upozoravaju piktogrami na etiketama?

Sve navedene lužine korozivno djeluju na metal i uzrokuju ozbiljna oštećenja očiju, kože i sluznica. Ako se s lužinom radi neoprezno, pa se napr. zalije po rukavu, ona može progristi odjeću i ozlijediti kožu.

Amonijeva lužina ima dodatni znak “upozorenja na okoliš”, \ce{GHS09} , jer je amonijak posebno otrovan za vodene organizme i može poremetiti ravnotežu nitrata u tlu.

Fotpgrafija prikazuje komadič svijetlo plave tkanine, iznad kanine se vidi vrh kapaljke koja nanosi kapljicu prozirne boje, kapljica se zadržava na površini tkanine. Pored kapljice se nalazi rupica u tkanini, posljedica nagrizajuće tekućine.

U radu s lužinama valja biti oprezan jer one nagrizaju kožu i tkanine kao i kiseline pa je nužno koristiti zaštitna sredstva.

1 / 2

Lužine mijenjaju bezbojnu otopinu indikatora fenolftaleina u ljubičastu.

Lužine mijenjaju bezbojnu otopinu indikatora fenolftaleina u ljubičastu.

Fotografija prikazuje Erlenmeyerovu tikvicu u kojoj se nalazi tekućina ljubičaste boje.
Fenolftalein – indikator za lužine

Je li vodena otopina pepela neutralna, kisela ili lužnata?

Odgovor na pitanje dobit ćete nakon što odgledate sljedeći videozapis.

Je li vodena otopina pepela neutralna, kisela ili lužnata? Odgovor na pitanje dobit ćete nakon što odgledate sljedeći videozapis.

Dobivanje kalcijeve lužine

Poznato je da su oksidi metala uglavnom bazičnog karaktera.

\ce{\textrm{metal} ->[\ce{O2}] \textrm{ oksid metala} ->[\ce{H2O}] \textrm{hidroksid}}

Primjerice:
kalcijev hidroksid (Ca(OH)2) može nastati reakcijom kalcijeva oksida (CaO) s vodom (H2O).

Jednadžbe kemijskih reakcija dobivanja kalcijeva hidroksida (Ca(OH)2) :

\ce{2Ca(s) + O2(g) -> 2CaO(s)}

Dobivanje kalcijeve lužine

 
Općenito je poznato da su oksidi metala uglavnom bazičnog karaktera.
 

\ce{\textrm{metal} ->[\ce{O2}] \textrm{ oksid metala} ->[\ce{H2O}] \textrm{hidroksid}}

 

Jednadžbama kemijskih reakcija prikazano je dobivanje kalcijeva hidroksida iz kalcija:

 

\ce{2Ca(s) + O2(g) -> 2CaO(s)}

Fotografija prikazuje staklenu posudu valjkastoga oblika s poklopcem. U posudi je ovješen štapić s nanesenim kalcijem. Vidi se bjeličasto svjetlo kao posljedica gorenja kalcija u kisiku.
Gorenje kalcija u kisiku

\ce{CaO(s) + H2O(l) -> Ca(OH)2(s)}

\ce{CaO(s) + H2O(l) -> Ca(OH)2(s)}

Ako je hidroksid topljiv u vodi nastaje odgovarajuća lužina.

\ce{Ca(OH)2(s) <=>[H2O]} \ce{Ca^{2+}(aq) + 2OH-(aq)}
↓
kalcijeva lužina

 

Lužine su vodene otopine hidroksida koji u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju hidroksidnih, OH– iona.

Ako je hidroksid topljiv u vodi nastaje odgovarajuća lužina.

 

\ce{Ca(OH)2(s) <=>[H2O]} \ce{Ca^{2+}(aq) + 2OH-(aq)}
↓
kalcijeva lužina

 

Prema tome, lužine su vodene otopine hidroksida koje u reakciji s vodom povećavaju koncentraciju hidroksidnih, \ce{OH-} , iona.

Fotografija prikazuje kalotni model i strukturna formula hidroksidnoga iona. Model se sastoji od dvije spojene kuglice, veće crvene i manje, bijele boje.
Kalotni model i strukturna formula hidroksidnoga iona

Alkalijski metali burno reagiraju s vodom.
Nastaju odgovarajuće lužine i vodik (H2).

Alkalijski metali burno reagiraju s vodom pri čemu također nastaju odgovarajuće lužine i vodik.

Baze se razlikuju po jakosti.
Jake baze su, primjerice:

  1. hidroksidi alkalijskih metala: cezijev hidroksid ( \ce{CsOH} ), rubidijev hidroksid ( \ce{RbOH} ), kalijev hidroksid ( \ce{KOH} )
  2. hidroksidi zemnoalkalijskih metala: barijev hidroksid ( \ce{Ba(OH)2} ), stroncijev hidroksid ( \ce{Sr(OH)2} ) i kalcijev hidroksid ( \ce{Ca(OH)2} ).

Slabe baze su:

  1. amonijak, \ce{NH3(aq)}
  2. organske baze.

Mjera za jakost baza je:

  1. konstanta ionizacije, \ce{Kb} (engl. base – baza)
  2. stupanj ionizacije, α.

Jednadžba ionizacije neke hipotetske slabe baze

\ce{B(aq) + H2O(l) <=> BH+(aq) + OH-(aq)}

Konstanta ravnoteže, Kc, za reakciju ionizacije može se izraziti pomoću množinskih koncentracija (c):

K_{\textrm{c}} = \dfrac{[\ce{BH+}][\ce{OH-}]}{[\ce{B}]\cdot x(\ce{H2O})}

Pomnožimo (∙) li obje strane s množinskim udjelom vode koji je praktično konstantan, na desnoj strani jednadžbe množinski udio vode će se pokratiti.

Dobit ćemo izraz za konstantu disocijacije baze, K_{\textrm{b}} .

K_{\textrm{b}} = K_{\textrm{c}}\cdot x(\ce{H2O}) = \dfrac{[\ce{BH+}][\ce{OH-}]}{[\ce{B}]}

 

Stupanj ionizacije baza, \alpha omjer je broja ioniziranih molekula i ukupnog broja molekula.

\alpha = \dfrac{\textrm{broj ioniziranih molekula}}{\textrm{ukupan broj molekula}}

 

Za slabe baze vrijedi:

[\ce{OH-}] = \alpha [\ce{BOH}]
[\ce{OH-}] = \sqrt{K_{b}[\ce{BOH}]}

Baze se razlikuju po jakosti. Jake su baze, primjerice, hidroksidi alkalijskih metala: \ce{CsOH} , \ce{RbOH} , \ce{KOH} i nekih zemnoalkalijskih metala: \ce{Ba(OH)2} , \ce{Sr(OH)2} i \ce{Ca(OH)2} .

Slabe baze su amonijak, \ce{NH3(aq)} , i organske baze.

Mjera za jakost baza je njihova konstanta ionizacije K_{\textrm{b}} (engl. base – baza) kao i stupanj ionizacije, \alpha .

Jednadžba ionizacije neke hipotetske slabe baze:

 

\ce{B(aq) + H2O(l) <=> BH+(aq) + OH-(aq)}

 

Konstanta ravnoteže za reakciju ionizacije može se izraziti pomoću množinskih koncentracija:

 

K_{\textrm{c}} = \dfrac{[\ce{BH+}][\ce{OH-}]}{[\ce{B}]\cdot x(\ce{H2O})}

 

Pomnožimo li obje strane s množinskim udjelom vode koji je praktično konstantan, na desnoj strani jednadžbe množinski udio vode će se pokratiti pa ćemo dobiti izraz za konstantu ionizacije baze, K_{\textrm{b}} .

 

K_{\textrm{b}} = K_{\textrm{c}}\cdot x(\ce{H2O}) = \dfrac{[\ce{BH+}][\ce{OH-}]}{[\ce{B}]}

 

K_{\textrm{b}} = \dfrac{[\ce{BH+}][\ce{OH-}]}{[\ce{B}]}

 

Stupanj ionizacije baza, \alpha , omjer je broja ioniziranih molekula i ukupnog broja molekula.

\alpha = \dfrac{\textrm{broj ioniziranih molekula}}{\textrm{ukupan broj molekula}}

 

Za slabe baze vrijedi:

[\ce{OH-}] = \alpha [\ce{BOH}]

[\ce{OH-}] = \sqrt{K_{\textrm{b}}[\ce{BOH}]}

Rješeni primjer 1.

Amonijeva lužina ( c(\ce{NH3 (aq)} ) je slaba lužina.

U vodenoj otopini amonijaka (NH3) daleko je više (>) molekula amonijaka (NH3) od amonijevih (NH4+) i hidroksidnih iona (OH–).
Izračunajte množinsku koncentraciju (c) hidroksidnih iona (OH–) u vodenoj otopini amonijaka (NH3 (aq)).
Množinska koncentracija (c) amonijaka (NH3 (aq)) iznosi 0,25 mol/L.
Konstanta disocijacije (Kb) amonijeve lužine (NH3 (aq)) iznosi 1,8×10−5 mol dm−3 pri 25°C.

Zadano je:

Kb (\ce{NH3(aq)}) = \pu{1,8E-5 mol dm-3}
c (\ce{NH3(aq)}) = \pu{0,25 mol dm-3}

Traži se:
c (\ce{OH-}) = ?

1. korak

Amonijak (NH3) je plin vrlo neugodnog mirisa.

Dobro je topljiv u vodi:

\ce{NH3(g) ->[H2O] NH3(aq)}

Uvođenjem amonijaka (NH3) u vodu dolazi do ionizacije:

\ce{NH3(g) + H2O(l) <=> NH4+(aq) + OH-(aq)}

amonijeva lužina

2. korak

Izraz za konstantu disocijacije baze, K_b

K_{b} = \dfrac{[\ce{NH4+}][\ce{OH-}]}{[\ce{NH3}]}

 

3. korak

Izračunaju se ravnotežne koncentracije \ce{NH4+} i \ce{OH-} iona koristeći zadanu konstantu ionizacije baze Kb i sljedeću shemu

Izračunaju se ravnotežne koncentracije amonijevih (\ce{NH4+}) i hidroksidnih (\ce{OH-}) iona koristeći zadanu konstantu ionizacije baze (Kb)  i sljedeću shemu:

 

\ce{NH3(g) + H2O(l) <=> NH4+(aq) + OH-(aq)}
početna koncentracija
/ \pu{mol dm-3} 		0,25 0 0
promjena -x +x +x
ravnotežna koncentracija
/ \pu{mol dm-3} 		\pu{0,25} – x x x

 

Budući da su ravnotežne koncentracije amonijevih i hidroksidnih iona jednake, [\ce{NH4+}] = [\ce{OH-}] , označe se sa x.

Uvrste se u izraz za konstantu ionizacije baze, Kb:


K_{\textrm{b}} = \dfrac{[\ce{NH4+}][\ce{OH-}]}{[\ce{NH3}]}

K_{\textrm{b}} = \dfrac{x\cdot x}{\pu{0,25 mol dm-3}} = \pu{1,8E-5 mol dm-3}

\dfrac{x^2}{\pu{0,25 mol dm-3}} = \pu{1,8E-5 mol dm-3}

x = \sqrt{K_{\textrm{b}}[\ce{NH3}]}

Nakon vađenja drugog korijena dobije se:

x = \pu{2,1E-3 mol dm-3}

To znači da je

[\ce{NH4+}] = [\ce{OH-}] = \pu{2,1E-3 mol dm-3}

Zbog vrlo malog broja molekula slabe baze može se pretpostaviti da je (0,25 mol dm−3 – x mol dm−3) približno jednako (≠) 0,25 mol dm−3.

 

Odgovor:

Koncentracija (c) molekula slabe baze je velika u odnosu na koncentraciju (c) ioniziranih molekula amnoijaka (NH3), x.

Može se pretpostaviti da je množinska koncentracija (c) hidroksidnih iona (OH–) je c (OH−) = 2,1×10−3 mol dm−3 ili 2,1 mmol dm−3.

Rješeni primjer 1.

Amonijeva lužina je slaba lužina. U vodenoj otopini amonijaka daleko je više molekula amonijaka od amonijevih i hidroksidnih iona.

Izračunajte množinsku koncentraciju hidroksidnih iona u vodenoj otopini amonijaka množinske koncentracije \pu{0,25 mol dm-3} . Konstanta ionizacije amonijeve lužine je \pu{1,8E-5 mol dm-3} pri 25 °C.

Zadano je:


K_{\textrm{b}}(\ce{NH3}) = \pu{1,8E-5 mol dm-3}

c(\ce{NH3}) = \pu{0,25 mol dm-3}

 

Traži se:

[\ce{OH-}] = ?

1. korak

Amonijak je plin vrlo neugodnog mirisa, dobro topljiv u vodi:

\ce{NH3(g) ->[H2O] NH3(aq)}

 

Uvođenjem amonijaka u vodu dolazi do ionizacije:

\ce{NH3(g) + H2O(l) <=>} \ce{NH4+(aq) + OH-(aq) }
↓
amonijeva lužina

2. korak

Izraz za konstantu ionizacije baze, K_b ;

 
K_{\textrm{b}} = \dfrac{[\ce{NH4+}][\ce{OH-}]}{[\ce{NH3}]}

3. korak

Izračunaju se ravnotežne koncentracije \ce{NH4+} i \ce{OH-} iona koristeći zadanu konstantu ionizacije baze, K_{\textrm{b}} ,  i sljedeću shemu:

\ce{NH3} \ce{NH4+} \ce{OH-}
početna koncentracija / \pu{mol dm-3} 0,25 0 0
promjena -x +x +x
ravnotežna koncentracija / \pu{mol dm-3} \pu{0,25} – x x x

Zbog vrlo malog broja molekula slabe baze može se pretpostaviti da je (\pu{0,25 mol dm-3} – x\: \pu{mol dm-3}) približno jednako \pu{0,25 mol dm-3} .

Iz jednadžbe reakcije ionizacije amonijaka u vodi, proizlazi da su ravnotežne koncentracije amonijevih i hidroksidnih iona jednake, [\ce{NH4+}] = [\ce{OH-}] . Navedene se koncentracije označe sa x i uvrste u izraz za konstantu ionizacije baze, K_{\textrm{b}} :


K_{\textrm{b}} = \dfrac{[\ce{NH4+}][\ce{OH-}]}{[\ce{NH3}]}

K_{\textrm{b}} = \frac{x\cdot x}{\pu{0,25 mol dm-3}} = \pu{1,8E-5 mol dm-3}

\frac{x^2}{\pu{0,25 mol dm-3}} = \pu{1,8E-5 mol dm-3}

x = \sqrt{K_{\textrm{b}}[\ce{NH3}]}

 

Nakon vađenja drugog korijena dobije se:

x = \pu{2,1E-3 mol dm-3}

To znači da je:

[\ce{NH4+}] = [\ce{OH-}] = \pu{2,1E-3 mol dm-3}

Odgovor:

Množinska koncentracija hidroksidnih iona u vodenoj otopini amonijaka je; c(\ce{OH-}) = \pu{2,1E-3 mol dm-3} ili \pu{2,1 mmol dm-3} .

Budući da je koncentracija hidroksidnih iona znatno manja od koncentracije amonijaka, vodena otopina amonijaka je slaba lužina.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Točno napisana konstanta disocijacije (Kb) baze metilamina (CH3NH2) je:

\ce{CH3NH2(aq) + H2O(l) <=> CH3NH3+(aq) + OH-(aq)}
Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Izračunajte množinsku koncentraciju (c) hidroksidnih iona (OH–) u vodenoj otopini metilamina, CH3NH2 množinske koncentracije (c) 0,500 mol dm-3.
Konstanta ionizacije (Kb) baze metilamina (CH3NH3) iznosi 4,40 × 10–4 mol dm-3.

Kb = 4,40 × 10–4  mol dm-3
c (CH3NH2) = 0,500 mol dm-3

[OH−]= ?

[OH−]=

 mol dm-3

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Stupanj ionizacije (α) metilamina (CH3NH2) iznosi 2,96 %.
Množinska koncentracija (c) metilamina (CH3NH2) iznosi 1,25 mol dm-3.
Izračunajte koncentraciju (c) hidroksidnih iona (OH–).

α (CH3NH2) = 2,96 %
c (CH3NH2) = 1,25 mol dm-3
c (OH–) = ?

c (OH–}) =

 mol dm-3

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Točno napisana konstanta ionizacije baze metilamina je:

\ce{CH3NH2(aq) + H2O(l) <=> CH3NH3+(aq) + OH-(aq)}

 

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Izračunajte množinsku koncentraciju hidroksidnih iona u vodenoj otopini metilamina, \ce{CH3NH2} , množinske koncentracije \pu{0,500 mol dm-3} , ako je K_{\textrm{b}} = \pu{4,40E-4 mol dm-3} .

Rješenje:

[\ce{OH-}] =
mol dm–3
Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Ako je stupanj ionizacije metilamina 2,96 %, a množinska koncentracija metilamina u vodenoj otopini \pu{1,25 mol dm-3} , izračunajte koncentraciju hidroksidnih iona.

Rješenje:

[\ce{OH-}] =
mol dm–3
Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Konjugirani parovi kiselina–baza

Po Broensted – Lowry teoriji kiseline su tvari čije molekule daju protone – proton donori.
Baze tvari čije molekule primaju protone – proton akceptori.

Primjer 1.

\ce{HNO2(aq) + H2O(l) <=> H3O+(aq) + NO2-(aq)}

 

Konjugirani parovi kiselina–baza

Po Brønsted-Lowryjevoj teoriji, kiseline su tvari čije molekule daju protone, proton donori, a baze tvari čije molekule primaju protone, proton akceptori.

Primjer 1.

\ce{HNO2(aq) + H2O(l) <=> H3O+(aq) + NO2-(aq)}

Molekula dušikaste kiseline, HNO2, daje proton molekuli vode.

Stoga je proton donor i u reakciji djeluje kao kiselina.

Molekula vode prima proton.
Stoga je u reakciji proton akceptor, odnosno baza.

Navedena reakcija je ravnotežna reakcija.

Odvija se i u suprotnom smjeru (s desna na lijevo).

Oksonijev ion (H3O+(aq)) je kiselina (proton donor).

Nitritni ion (NO2–(aq)) je baza (proton akceptor).

Molekula dušikaste kiseline, \ce{HNO2} , daje proton molekuli vode prema tome je proton donor i u reakciji djeluje kao kiselina.

Molekula vode prima proton pa je u reakciji proton akceptor odnosno baza.

Navedena reakcija je ravnotežna reakcija, koja se odvija i u suprotnom smjeru (s desna na lijevo).

Tada je oksonijev ion kiselina (proton donor), a nitritni ion je baza (proton akceptor).

Molekula dušikaste kiseline (HNO2) ima jedan proton više (>) od nitritnog iona (NO2–).

Oksonijev ion (H3O+) ima jedan proton više (>) od molekule vode (H2O).

Takvi parovi jedinki HNO2 / NO2– i H3O+ / H2O nazivaju se konjugirani kiselinsko-bazni parovi.

Molekula dušikaste kiseline, \ce{HNO2} , ima jedan proton više od nitritnog iona, \ce{NO2-} , a oksonijev ion, \ce{H3O+} , ima jedan proton više od molekule vode, \ce{H2O} .

Takvi parovi jedinki \ce{HNO2}/\ce{NO2-} i \ce{H3O+}/\ce{H2O} nazivaju se konjugirani kiselinsko-bazni parovi.

Primjer 2.

Konjugirani kiselinsko-bazni parovi u navedenom primjeru su  H2O/ OH–  i   NH4+/NH3.

Konjugirani kiselinsko-bazni parovi u navedenom primjeru su \ce{H2O}/\ce{OH-} i \ce{NH4+}/\ce{NH3} .

Što je kiselina jača, njezina konjugirana baza je slabija.

Što je kiselina slabija, njezina konjugirana baza je jača.

Što je kiselina jača, njezina konjugirana baza je slabija i obratno, što je kiselina slabija njezina konjugirana baza je jača.

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

U navedenoj jednadžbi kemijske reakcije konjugirana baza fluorovodične kiseline (HF) je:

\ce{HF(aq) + H2O(l) <=> H3O(aq) + F-(aq)}
Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

U navedenoj jednadžbi kemijske reakcije konjugirana baza fluorovodične kiseline je:

\ce{HF(aq) + H2O(l) <=> H3O+(aq) + F-(aq)}

 

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Tablica 1. Konstante ionizacije nekih slabih baza pri 25 °C
Slaba baza K_{\textrm{b}}
dimetilamin, \ce{(CH3)2NH(aq)} \pu{7,4E-4}
 metilamin, \ce{CH3NH2(aq)} \pu{4,4E-4}
 trimetilamin, \ce{(CH3)3N(aq)} \pu{7,4E-5}
 amonijak, \ce{NH3(aq)} \pu{1,8E-5}

Na kraju…

Uz pomoć shematskog prikaza usustavite pojmove obrađene u ovoj jedinici DOS-a te potom riješite interaktivni kviz.

Fotografija prikazuje odnos parova kiselina i konjugiranih baza i obrnuto.
Odnos parova kiselina i konjugiranih baza i obrnuto

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Izračunajte masu (m) kalijeva hidroksida (KOH) koja nastaje u reakciji 5,0 grama (m) kalija (K) s vodom.

m ( \ce{K}) = \pu{5,0 g}
m ( \ce{KOH}) = ?

m (KOH) =

g

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Otopina barijeva hidroksida (Ba(OH)2) ima koncentraciju (c) 2,5 × 10-4 mol dm-3.

Uz pretpostavku potpune disocijacije izračunajte koncentraciju (c) oksonijevih iona (OH–).

c (Ba(OH)2) = 2,5 × 10-4 mol/L
c (OH–) = ?

c (OH–) =

× 10–4 mol/L

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

U navedenoj jednadžbi kemijske reakcije odredite:

a) koja tvar reagira kao baza,
b) koja tvar reagira kao kiselina,
c) njihove konjugirane parove.

\ce{HClO4(aq) + HF(aq) <=> H2F+(aq) + ClO4-(aq)}

A – \ce{HClO4(aq)}
B – \ce{HF(aq)}
C – \ce{H2F+(aq)}
D – \ce{ClO4-(aq)}

baza:

kiselina:

konjugirana baza:

konjugirana kiselina:

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koji od navedenih parova jedinki je konjugirani kiselinsko-bazni par?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Kiselina A ima K_{a} = \pu{1E-5}
Kiselina B ima K_{a} = \pu{5,1E-6}
Baza C ima K_{b} = \pu{1,3E-4}
Baza D ima K_{b} = \pu{4,2E-5}

Koja je kiselina jača, A ili B?

Koja je baza jača, C ili D?

Koja baza ima jaču konjugiranu kiselinu?

Koja kiselina ima slabiju konjugiranu bazu?

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Izračunajte masu kalijeva hidroksida koja nastaje u reakciji 5,0 grama kalija s vodom.

Rješenje:

m(KOH) =
g
Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Otopina barijeva hidroksida ima koncentraciju \pu{2,5E-4 mol dm-3} . Uz pretpostavku potpune disocijacije, izračunajte koncentraciju hidroksidnih iona.

Rješenje:

c(OH–) = 
× 10–4 mol/L
Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

U navedenoj jednadžbi kemijske reakcije odredite koja tvar reagira kao baza, a koja kao kiselina, kao i njihove konjugirane parove.

\ce{HClO4(aq) + HF(aq) <=> H2F+(aq) + ClO4-(aq)}

 

A – \ce{HClO4(aq)}
B – \ce{HF(aq)}
C – \ce{H2F+(aq)}
D – \ce{ClO4-(aq)}

 
Rješenje:
 

baza:
kiselina:
konjugirana baza:
konjugirana kiselina:
Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koji od navedenih parova jedinki je konjugirani kiselinsko-bazni par?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Kiselina A ima K_{\textrm{a}} = \pu{1,0E-5}
Kiselina B ima K_{\textrm{a}} = \pu{5,1E-6}
Baza C ima K_{\textrm{b}} = \pu{1,3E-4}
Baza D ima K_{\textrm{b}} = \pu{4,2E-5}
 
Odgovorite:
 

Koja je kiselina jača, A ili B?
Koja je baza jača, C ili D?
Koja baza ima jaču konjugiranu kiselinu?
Koja kiselina ima slabiju konjugiranu bazu?
Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?