Krenuli ste u osmišljavanje svojeg digitalnog nastavnog sadržaja ili čak e-kolegija. Proučili ste literaturu, ali još uvijek niste sigurni kako to izgleda u praksi.

Postavljate pitanje: Kako planirati digitalni nastavni sadržaj?
U nastavku ćemo na primjeru mikrolekcije Osnovni pojmovi hibridne i online nastave prikazati prve dvije faze ADDIE modela instrukcijskog dizajna.

Primjer prikazuje faze analize i dizajna ADDIE modela instrukcijskog dizajna.
Rad u ovim fazama usmjerava se na definiranje svrhe i ishoda učenja, odabir metoda poučavanja, planiranje sadržaja i medijskih elemenata te načina vrednovanja, s naglaskom na odluke o strukturiranju sadržaja, izboru metoda i medija koji podupiru ostvarivanje ishoda učenja.

Započnimo s definiranjem svrhe i ishoda učenja, odnosno fazom analize.

Planiranje izrade digitalnog nastavnog sadržaja započinje jasno definiranom svrhom. Svrha podrazumijeva njegovu ulogu u nastavnom procesu, povezivanje s kolegijem i prilagodbu ciljnoj skupini studenata.

Na primjeru navedene mikrolekcije svrha je oblikovana ovako:

Mikrolekcija Osnovni pojmovi hibridne i online nastave namijenjena je nastavnicima na visokim učilištima kao uvod u područje digitalne transformacije nastave. Pojasnit će osnovne pojmove vezane uz hibridnu i online nastavu na jasan i pristupačan način, upotrebom vizualnih i interaktivnih elemenata.

Takav pristup omogućuje lakše razlikovanje bliskih pojmova i razinu fleksibilnosti koju tradicionalna predavanja ne omogućuju – poput učenja vlastitim tempom i višekratnog pristupa sadržaju.

Ishodi učenja određuju što korisnik treba znati, razumjeti ili moći primijeniti nakon upotrebe digitalnog nastavnog sadržaja. Oblikuju se tako da budu jasni, mjerljivi i usklađeni s ciljevima sadržaja te razinom predznanja i potrebama ciljne skupine.
Često se pri oblikovanju ishoda upotrebljavaju glagoli iz revidirane Bloomove taksonomije koji pomažu precizirati razinu kognitivnih aktivnosti koje želimo potaknuti.

Primjer:

Slika 1. Primjer zaglavlja mikrolekcije

U mikrolekciji Osnovni pojmovi hibridne i online nastave ishodi su usmjereni na prepoznavanje osnovnih pojmova i razumijevanje razlika među pojedinim oblicima nastave:

Nakon upotrebe mikrolekcije, nastavnici će moći:
• nabrojiti vrste nastave prema razini integracije digitalne tehnologije
• objasniti prednosti hibridne nastave
• otkriti razlike između sinkrone i asinkrone nastave.

Nakon definirane svrhe i ishoda učenja, prelazimo na fazu dizajna. U fazi dizajna planiraju se elementi koji će poduprijeti ostvarivanje ishoda učenja, uključujući metode poučavanja, sadržaj, medijske elemente i načine vrednovanja.

Metode poučavanja biraju se u skladu s vrstom sadržaja, predznanjem korisnika, ciljevima digitalnog nastavnog sadržaja i razinom kognitivnih aktivnosti koje želimo potaknuti – poput razumijevanja, primjene ili analize.

Odabir metoda poučavanja važan je dio procesa dizajna jer utječe na strukturu sadržaja i način na koji će korisnici pristupiti učenju.

Kako bi se korisnicima omogućilo aktivno i samostalno učenje, u praksi se često kombiniraju različite metode.

U mikrolekciji Osnovni pojmovi hibridne i online nastave upotrijebljene su dvije metode poučavanja: metoda izlaganja i samostalno učenje. Metoda izlaganja upotrebljava se za pojašnjavanje temeljnih pojmova uz tekstna objašnjenja i vizualnu podršku (slike i grafički prikazi), a samostalno učenje nastavnicima omogućuje prolaženje sadržaja vlastitim tempom, uz mogućnost ponavljanja i interaktivne provjere razumijevanja.

Planiranje sadržaja podrazumijeva određivanje tematskih cjelina, redoslijeda učenja i odabir informacija koje će se predstaviti – poput definicija, primjera, sažetaka i ključnih poveznica. Istodobno se planiraju i medijski elementi koji će poduprijeti razumijevanje i angažman korisnika.

Ti elementi trebaju biti usklađeni s ishodima učenja, pedagoški opravdani, vizualno primjereni i tehnički dostupni ciljnoj skupini.

U mikrolekciji Osnovni pojmovi hibridne i online nastave sadržaj je strukturiran u četiri tematske cjeline:

• Osnovni pojmovi
• Klasifikacija nastave prema razini integracije digitalne tehnologije
• Razlika između sinkrone i asinkrone nastave
• Prednosti i izazovi hibridne nastave.

Svaka cjelina oblikovana je tako da povezuje kratka tekstna objašnjenja s vizualnim prikazima, uz dodatne interaktivne zadatke koji će potaknuti aktivno uključivanje korisnika.

U završnom dijelu faze dizajna planira se način vrednovanja kojim se provjerava u kojoj su mjeri ostvareni ishodi učenja. Pritom je važno vrstu vrednovanja, oblik zadatka i digitalni alat uskladiti s definiranim ishodima i metodama poučavanja.
Vrednovanje može biti formativno (usmjereno na praćenje napretka i pružanje povratne informacije tijekom učenja) ili sumativno (provodi se na kraju određene faze procesa učenja (na kraju nastavne cjeline, na sredini ili na kraju semestra) u cilju konačne procjene i u pravilu rezultira ocjenom).

U mikrolekciji Osnovni pojmovi hibridne i online nastave vrednovanje je zamišljeno kao formativno i integrirano u tijek učenja.
Primjer:

Slika 2. Planiranje sadržaja i medijskih elemenata za mikrolekciju Osnovni pojmovi hibridne i online nastave. Izvor: Plan digitalnog nastavnog sadržaja Osnovni pojmovi hibridne i online nastave

Slika 3. Planiranje načina vrednovanja za mikrolekciju Osnovni pojmovi hibridne i online nastave. Izvor: Plan digitalnog nastavnog sadržaja Osnovni pojmovi hibridne i online nastave

Uključeni su zadatci zatvorenog tipa, poput zadataka alternativnog i višestrukog izbora te zadataka povezivanja, koji nastavnicima omogućuju samoprovjeru razumijevanja i pripremu za daljnje učenje. Takvi su zadatci posebno prikladni za mikrolekcije koje su namijenjene samostalnom, nenadziranom učenju jer omogućuju automatsku povratnu informaciju, ne zahtijevaju evaluaciju predavača i doprinose dostupnosti i motivaciji korisnika.

Te aktivnosti omogućuju samoprovjeru razumijevanja i podržavaju postupno usvajanje sadržaja. Alat koji podržava izradu takvih zadataka može biti H5P, Moodle ili drugi digitalni alat koji omogućuje interaktivne zadatke s automatskom povratnom informacijom.

Slika 4. Digitalni alat koji omogućuje interaktivne zadatke s automatskom povratnom informacijom

Planiranje digitalnog nastavnog sadržaja, kao što je prikazano na primjeru mikrolekcije Osnovni pojmovi hibridne i online nastave, zahtijeva pažljivo razmatranje svih ključnih elemenata: svrhe, obrazovnih ishoda i nastavnih metoda. Treba imati na umu da je cilj svake odluke, od formuliranja ishoda učenja do izbora oblika vrednovanja, potaknuti razumijevanje sadržaja kao i aktivno uključivanje studenata.

Ključ je u usklađenosti sadržaja s potrebama ciljane skupine, jasnoći strukture i dostupnosti elemenata. Korištenjem interaktivnih i vizualnih komponenti dodatno se potiče motivacija i samostalnost u učenju.