Veličina slova Tamni način rada Kontrast Disleksija

Zašto uvoditi interakciju u digitalne nastavne sadržaje?

U nastavku ćemo pojasniti što su interaktivni elementi, na koji način mogu povećati angažman polaznika i usvajanje znanje te primjer alata koji nam u tome može pomoći.

Interakcija ne znači samo „klik“ već i uključivanje u proces mišljenja.
Aktivan student donosi odluke, reagira, provjerava svoje razumijevanje i uči kroz povratnu informaciju.
Kada lekcija uključuje pitanja, zadatke ili simulacije, student prelazi iz uloge promatrača u ulogu sudionika.

Interakcije u nastavi

Koje se sve interakcije mogu upotrebljavati i kako ih uključiti u digitalni nastavni sadržaj?


Vrste interaktivnih elemenata

Interaktivni se elementi mogu podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija:

  • Kvizovi su najjednostavniji; jedno ili više pitanja s povratnom informacijom.
  • Zadaci slaganja su npr. povezivanje pojmova i definicija ili kronoloških nizova.
  • Scenariji odlučivanja simuliraju stvarne situacije – student bira korake i vidi posljedice.
  • Simulacije omogućuju manipulaciju varijablama (npr. mijenjanje uvjeta i praćenje rezultata).
  • Refleksivne aktivnosti uključuju pitanja bez točnog odgovora, potiču razmišljanje.

Važno je razumjeti da složeniji alati ne znače nužno i bolji ishod – jednostavno može biti dovoljno. Kvizovi su idealni za početnike, scenariji za primjenu znanja, simulacije za analitičke zadatke.

U nastavku je prikaz tablice s vrstama, primjerima i mogućoj primjeni različitih interaktivnih elemenata s preporukama za upotrebu.

Tablica 1. Vrste, primjeri i moguća primjena različitih interaktivnih elemenata s preporukama za upotrebu (kliknite na sliku kako biste otvorili uvećani prikaz)


Odabir interaktivnog formata mora biti vođen ishodom, a ne dostupnošću alata. Ako je cilj „primijeniti znanje u kontekstu“, tada je scenarij odlučivanja bolji od kviza. Kada je riječ o „prepoznavanju definicija“, jednostavan je kviz optimalan.

Ponavljanje

1. Odabir vrste interaktivnog sadržaja treba ovisiti o ishodima učenja, a ne o tome koji su alati dostupni.
Odaberite točan odgovor.
2. U mikrolekciji je preporučljivo upotrebljavati više od četiri različite interaktivne aktivnosti kako bi sadržaj bio zanimljiviji.
Odaberite točan odgovor.
3. Koji je optimalan interaktivni element ako je ishod učenja „prepoznati definicije“?
Odaberite točan odgovor.
/3

Kojim se alatima možemo koristiti za izradu interaktivnih elemenata?

Za ugradnju kvizova i zadataka upotrebljavaju se alati kao što su H5P, Google Forms, Microsoft Forms i brojni drugi. Jednako tako i sam Moodle omogućuje integraciju aktivnosti i praćenje napretka studenata.
U nastavku ćemo prikazati kako kako uključiti interaktivni element pomoću H5P alata. Ovaj alat je odabran kao primjer digitalnog alata koji podržava različite oblike interakcije. Iako je alat besplatan, zahtijeva registraciju.

Alati za izradu interaktivnih elemenata:

/4

H5P je alat koji omogućuje izradu interaktivnih digitalnih sadržaja koji se mogu ugraditi u sustave za e-učenje kao što je Moodle. Nudi velik broj predložaka, uključujući kvizove, zadatke za označavanje na slici, vremenske crte, povlačenje pojmova, interaktivni video i još puno toga. Koristan je kada želite da studenti aktivno sudjeluju u sadržaju, ne samo da ga pregledavaju.
Više informacija i primjeri dostupnih sadržaja mogu se pronaći na službenoj stranici.

U tekstnim lekcijama mogu se uključiti interaktivne („klikabilne“) točke koje otkrivaju dodatne informacije ili mogu služiti za provjeru znanja.

U nastavku je primjer jednog zadataka "izbaci uljeza”.

Slika 1. Primjer zadatka "Izbaci uljeza" 1

Slika 2. Rješenje zadatka "Izbaci uljeza"

Upotrebom H5P alata moguće je videolekciju pretvoriti u interaktivan element.

Primjerice, ubacivanjem kviza unutar videa moguće je aktivno uključivanje studenata, a  ne samo pasivno pregledavanje videa ili njegovo ubrzavanje.

Nakon odgledanog dijela videolekcije, studentu se postavljaju pitanja kojima se provjerava je li shvatio što je bilo prikazano te je nastavak videa moguć tek nakon točnog odgovora.

U slučaju da je odgovor netočan, video se može ponovno pogledati. U nastavku je primjer jedne interakcije unutar videa. Prikazane su slike zaslona na koje možete kliknuti kako biste uvećali prikaz.

Trenutak kada se u videu pojavljuje interaktivan element, odnosno točka na koju je potrebno kliknuti da bi se otvorio kviz.

Slika 4. Interaktivni element u videu

Nakon klika na točku, otvara se kviz na koji student odgovara. Nakon točnog odgovora, video se nastavlja.

Slika 5. Kviz u interaktivnom videu

Ako vas zanima kako izgleda sam video, možete ga pogledati ovdje. 

Ponavljanje

Odaberite najbolji interaktivni oblik za ishod: „Procijeniti vjerodostojnost izvora informacija“

Pojašnjenje

Zadatak je odabrati oblik interaktivne aktivnosti koji bi najbolje podržao taj ishod.

Mogućnosti uključuju različite stupnjeve kognitivne aktivnosti. Kviz s definicijama mogao bi pomoći u prepoznavanju pojmova, ali ne u procjeni. Prenesi i postavi omogućuje usporedbu karakteristika, no ne daje kontekst.

Video bez interakcije ne potiče aktivno učenje i nije preporučen za ovu razinu.

Najprikladniji oblik u ovom slučaju jest simulacija odlučivanja. Student bi kroz primjer (npr. dva izvora) birao koji je vjerodostojniji i dobio objašnjenje. Taj oblik omogućuje kognitivnu obradu, refleksiju i povezivanje.

Zaključak

Interaktivni elementi nisu dodatak, već jezgra kvalitetne digitalne lekcije. Kada su pažljivo osmišljeni, podržavaju učenje, potiču angažman i omogućuju refleksiju.

Nastavnici trebaju koristiti interaktivnost strateški, kao alat za provođenje i provjeru ciljeva nastave.