Neki su alati
specijalizirani za izradu interaktivnih elemenata poput:
- otvorenog rješenja: H5P
- komercijalnih rješenja koja nude besplatne inačice s ograničenjima:
Genially, Book Creator, Storyline 360 i drugi),
a
drugi omogućuju strukturiranje sadržaja u obliku mikrolekcija, zbirki resursa
ili vodiča (Google Sites, WordPress).
Iako digitalni alati poput Google Sitesa
ili WordPressa nisu izvorno obrazovni alati, često se upotrebljavaju za objavu
i organizaciju obrazovnih sadržaja, osobito u kontekstu otvorenih obrazovnih
praksi.
Iako se alati za izradu
digitalnih nastavnih sadržaja razlikuju po sučelju i funkcionalnostima,
temeljna načela izrade ostaju ista: sadržaj treba biti svrhovit, strukturiran,
prilagođen studentima i usmjeren na ostvarivanje ishoda.
Struktura
se sadržaja većinom temelji na hijerarhijskom modelu: sadržaj se gradi postupno
– od cjeline, preko lekcija, do pojedinačnih aktivnosti.
Planiranje sadržaja podrazumijeva određivanje
tematskih cjelina, redoslijeda učenja i odabir informacija koje će se
predstaviti – poput definicija, primjera, sažetaka i ključnih poveznica.
Istodobno se planiraju i medijski elementi (slika, zvuk ili video) koji će
poduprijeti razumijevanje i angažman korisnika. Ti elementi trebaju biti
usklađeni s ishodima učenja, pedagoški opravdani, vizualno primjereni i
tehnički dostupni ciljnoj skupini.
Pri odabiru medijskih
elemenata koji će se uključiti u digitalan nastavni sadržaj, važno je osigurati da oni
budu relevantni, pedagoški opravdani i vizualno primjereni akademskom
kontekstu.
Preporučuje se upotreba besplatnih, kvalitetnih izvora koji nude
multimedijske materijale otvorenog pristupa poput platformi Pixabay, Pexels,
Unsplash i sličnih, uz obveznu upotrebu i navođenje autorskog prava i uvjeta upotrebe.
U nastavku je tablica u
kojoj su prikazane platforme, vrsta sadržaja, prava upotrebe i vrste sadržaja.