Na petoj bi slici bilo
4·4·4·4=256, a na desetoj
4·4·4·4·4·4·4·4·4=262144 kvadrata.
Riješite sljedeća dva zadatka o kvadratima iz videozapisa.
Duljina je stranice početnog kvadrata 1dm. Kolike su duljine stranica obojenih kvadrata na idućim slikama?
Kolika bi bila duljina stranice na petoj slici? Kolika bi bila na dvanaestoj?
Duljine su stranica: na drugoj slici
13dm, na trećoj
13·13=19dm,
a na četvrtoj
13·13·13=127dm.
Na petoj bi slici duljine stranica bile
13·13·13·13=181dm,
a na dvanaestoj 13·13·13·13·13·13·13·13·13·13·13=1177147dm.
Kolika je ukupna površina obojenih kvadrata na svakoj od slika?
Kolika bi bila površina obojenih kvadrata na petoj slici? Kolika bi bila na jedanaestoj?
Površine su: na prvoj slici 1dm2, na drugoj slici 49 dm2, na trećoj 49·49=1681 dm2,
na četvrtoj
49·49·49=64729
dm2.
Na petoj bi slici površina bila
49·49·49·49=2566561
dm2,
a na jedanaestoj 49·49·49·49·49·49·49·49·49·49=10485763486784401dm2.
Broj kvadrata, duljinu stranice i površinu na pojedinoj slici računali smo kao umnožak jednakih faktora. Zapis s pomoću jednakih faktora može biti dug i nepregledan pa koristimo ovaj skraćeni zapis:
4·4·4·4·4·4·4·4·4=49,
13·13·13·13·13·13·13·13·13·13·13=(13)11,
49·49·49·49·49·49·49·49·49·49=(49)10.
Kažemo da smo uzastopno množenje zapisali u obliku potencije.
Neka je a realan broj i n prirodni broj veći od jedan. Potencija an je zapis umnoška u kojem se broj a pojavljuje n puta kao faktor. Broj a zovemo baza potencije, a broj n eksponent.
a·a·...·a⏟nputa=an
Primjer 1.
Ako se broj 5.1 sedam puta pojavljuje kao faktor, umnožak je 5.1·5.1·5.1·5.1·5.1·5.1·5.1 što zapisujemo 5.17. Baza je 5.1, a eksponent 7.
Ako se broj -7 četiri puta pojavljuje kao faktor, umnožak je (-7)·(-7)·(-7)·(-7), što zapisujemo (-7)4. Baza je -7, a eksponent 4.
Zapišite umnoške u obliku potencije.
Pomicanjem klizača, pojavit će se novi zadatak.
Povežite umnožak s odgovarajućom potencijom.
x4
|
x·x·x·x |
1.23
|
1.2·1.2·1.2·1.2·1.2 |
1.25
|
8·8·8·8·8 |
(-1.2)3
|
5·5·5·5·5·5·5·5 |
85
|
1.2·1.2·1.2 |
(-x)4
|
x·x·x·x |
58
|
(-1.2)·(-1.2)·(-1.2) |
Primjer 2.
Usporedimo brojeve (-3)4, 34 i -34.
Potencija (-3)4 jednaka je umnošku u kojem se broj -3 pojavljuje kao faktor 4 puta:
(-3)4=(-3)·(-3)·(-3)·(-3)=81.Potencija 34 jednaka je umnošku u kojem se broj 3 pojavljuje kao faktor 4 puta:
34=3·3·3·3=81.
Potencija -34 je suprotni broj potencije 34:
-34=-(34)=-81.
Zaključimo: (-3)4=81, 34=81, -34=-81, pa je (-3)4=34 i (-3)4≠-34.
Usporedimo brojeve (-3)5, -35 i 35.
Potencija (-3)5 jednaka je umnošku u kojem se broj -3 pojavljuje kao faktor 5 puta:
(-3)5=(-3)·(-3)·(-3)·(-3)·(-3)=-243.Potencija 35 jednaka je umnošku u kojem se broj 3 pojavljuje kao faktor 5 puta:
35=3·3·3·3·3=243.
Potencija -35 je suprotni broj potencije 35:
-35=-(35)=-243.
Zaključimo: (-3)5=-243, 35=243, -35=-243, pa je (-3)5=-35 i (-3)5≠35.
Promotrite vrijednosti potencija u sljedećoj animaciji. Mijenjajte vrijednosti baze i eksponenta. Uočavate li pravilnost?
Primijenite zaključke iz prethodne aktivnosti pa označite točne tvrdnje.
Za proizvoljnu pozitivnu bazu a i prirodni eksponent n brojevi (-a)n i an
Zaključimo prethodna razmatranja. Za parne su eksponente potencije suprotnih baza jednake, a za neparne su eksponente potencije suprotne.
Svaki parni prirodni broj možemo zapisati u obliku
2n. Neparni prirodni broj veći od
1 možemo zapisati u obliku
2n+1,
n∈N.
Stoga prethodni zaključak možemo formulama zapisati ovako:
Za pozitivnu bazu a i prirodni broj n vrijedi:
(-a)2n=a2n i (-a)2n+1=-a2n+1.
Obrazložite formule
(-a)2n=a2n i
(-a)2n+1=-a2n+1 za
pozitivnu bazu
a i prirodni broj
n
.
Po definiciji je
(-a)2n zapis umnoška u kojem se negativni broj
-a pojavljuje kao faktor paran broj puta. Rezultat je pozitivan i jednak je umnošku u kojem se broj
a pojavljuje kao faktor
2n puta, što zapisujemo
a2n.
Također je po definiciji (-a)2n+1 zapis umnoška u kojem se negativni broj -a pojavljuje kao faktor neparan broj puta. Rezultat je negativan i suprotan je umnošku u kojem se broj a pojavljuje kao faktor 2n+1 puta, što zapisujemo -a2n+1.
Primjer 3.
Odredimo sve podskupove skupa
- A={ab}
- B={abc}
- Podskupovi skupa A su: ∅,{a},{b},{ab}. Skup A ima četiri podskupa.
- Podskupovi skupa B su: ∅,{a},{b},{c},{ab},{ac},{bc},{abc}. Skup B ima osam podskupova.
Odredite sve podskupove skupova C={a,b,c,d},D={a,b,c,d,e}. Promotrite broj elemenata skupa i broj svih podskupova. Uočavate li pravilnost? Pretpostavite koliko podskupova ima skup E ako je:
Prisjetite se (1.1. Skupovi), card E je kardinalni broj skupa E i označava broj elemenata skupa E.
Skup
C ima
16 podskupova, a skup
D ima
32 podskupa.
Primjećujemo da je 16=24 i card C=4. 32=25 i card D=5.
Skup od n elemenata ima 2n podskupa.
Pokušajte sami dokazati tu tvrdnju ili pogledajte dokaz u videozapisu.
Što smo pokazali u videozapisu?
Ako skup od 2 elementa ima 22 podskupa, onda skup od 3 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno 2·22=2·2·2=23 podskupa.
Ako skup od 3 elementa ima 23 podskupa, onda skup od 4 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno 2·23=2·2·2·2=24 podskupa.
Na sličan način možemo zaključiti:
Ako skup od n elementa ima 2n podskupa, onda skup od n+1 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno 2·2n=2·2·...·2⏟n=2n+1 podskupa.
Marko je uložio u banku 2500kn uz godišnju kamatnu stopu od 4%. Nakon godinu dana iznosu na Markovu računu pribrojit će se 4% od iznosa na računu.
Kako izračunati iznos na Markovu računu nakon nekoliko godina? Krenimo redom pa odredimo najprije iznos nakon jedne godine, a zatim nakon dvije. Izračunajte iznose u sljedećem zadatku i zapišite ih s pomoću uloženog iznosa, kamatne stope i broja proteklih godina.
U bilježnicu zapišite formulom koliki će biti Markov ukupni ulog nakon 3, 5, 10, n godina.
Nakon tri godine ulog će biti
1.043·2500=2812.16kn.
Nakon pet godina ulog će biti
1.045·2500=3041.63kn.
Nakon deset godina ulog će biti
1.0410·2500=3700.61kn.
Maja je poslala e-poštu na pet e-adresa. U e-pošti je uputa primatelju da sat vremena nakon primitka proslijedi e-poštu dalje na novih pet e-adresa. Pretpostavimo da svi koji prime e-poštu postupaju po uputi.
Na koliko će e-adresa biti poslana e-pošta nakon
Koliki je to postotak stanovništva Zemlje?
(stanovništvo Zemlje 7500000000)
U bilježnicu napišite u obliku potencija sve djelitelje broja:
Koliko djelitelja imaju zadani brojevi?
Uočavate li pravilnost? Možete li je obrazložiti? Primijenite uočenu pravilnost pa odredite broj djelitelja broja 325 i 3n.
Broj 3n ima n+1 djelitelja. Djelitelji su osim brojeva 1 i 3 potencije broja 3 s eksponentima od 2 do n, ukupno n+1 djelitelj.
Broj 32 ima tri djelitelja: 1, 3 i 32.
Odredite sve djelitelje brojeva:
Koliko djelitelja imaju zadani brojevi? Uočavate li pravilnost?
Koliko djelitelja ima broj p1k1·p2k2·...pnkn gdje su p1,p2,...,pn različiti prosti brojevi? Obrazložite svoje zaključke.
Riješite ove zadatke:
Ponovimo:
Potencija an, gdje je a realan broj i n prirodni broj veći od jedan, zapis je umnoška u kojem se broj a pojavljuje kao faktor n puta: an=a·a·...·a⏟nputa.
Za svaki pozitivni realni broj a i prirodni broj n vrijedi: