Loading [MathJax]/jax/output/CommonHTML/jax.js
x
Učitavanje

2.1 Pojam potencije

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Na petoj bi slici bilo 4·4·4·4=256, a na desetoj 4·4·4·4·4·4·4·4·4=262144 kvadrata.


Riješite sljedeća dva zadatka o kvadratima iz videozapisa.

Zadatak 1.

Duljina je stranice početnog kvadrata 1dm. Kolike su duljine stranica obojenih kvadrata na idućim slikama?

Kolika bi bila duljina stranice na petoj slici? Kolika bi bila na dvanaestoj?

Duljine su stranica: na drugoj slici ​ 13dm, na trećoj 13·13=19dm,

a na četvrtoj 13·13·13=127dm.

Na petoj bi slici duljine stranica bile 13·13·13·13=181dm,

a na dvanaestoj 13·13·13·13·13·13·13·13·13·13·13=1177147dm.


Zadatak 2.

Kolika je ukupna površina obojenih kvadrata na svakoj od slika?

Kolika bi bila površina obojenih kvadrata na petoj slici? Kolika bi bila na jedanaestoj?

Površine su: na prvoj slici 1dm2, na drugoj slici ​ 49 dm2, na trećoj 49·49=1681 dm2,

na četvrtoj 49·49·49=64729 dm2.

Na petoj bi slici površina bila 49·49·49·49=2566561 dm2,

a na jedanaestoj 49·49·49·49·49·49·49·49·49·49=10485763486784401dm2.


Broj kvadrata, duljinu stranice i površinu na pojedinoj slici računali smo kao umnožak jednakih faktora. Zapis s pomoću jednakih faktora može biti dug i nepregledan pa koristimo ovaj skraćeni zapis:

4·4·4·4·4·4·4·4·4=49,

13·13·13·13·13·13·13·13·13·13·13=(13)11, 49·49·49·49·49·49·49·49·49·49=(49)10.

Kažemo da smo uzastopno množenje zapisali u obliku potencije.

Potencija s prirodnim eksponentom

Neka je a realan broj i n prirodni broj veći od jedan. Potencija an je zapis umnoška u kojem se broj a pojavljuje n puta kao faktor. Broj a zovemo baza potencije, a broj n eksponent.

a·a·...·anputa=an

Primjer 1.

Ako se broj 5.1 sedam puta pojavljuje kao faktor, umnožak je 5.1·5.1·5.1·5.1·5.1·5.1·5.1 što zapisujemo 5.17. Baza je 5.1, a eksponent 7.

Ako se broj -7 četiri puta pojavljuje kao faktor, umnožak je (-7)·(-7)·(-7)·(-7), što zapisujemo (-7)4. Baza je -7, a eksponent 4.

Zadatak 3.

Zapišite umnoške u obliku potencije. Pomicanjem klizača, pojavit će se novi zadatak.

Povećaj ili smanji interakciju

Zadatak 4.

Povežite umnožak s odgovarajućom potencijom.

x4
x·x·x·x
1.23
1.2·1.2·1.2·1.2·1.2
1.25
8·8·8·8·8
(-1.2)3 
5·5·5·5·5·5·5·5
85
1.2·1.2·1.2
(-x)4 
x·x·x·x  
58
(-1.2)·(-1.2)·(-1.2)
null
null

Potencije suprotnih baza

Primjer 2.

  1. Usporedimo brojeve (-3)4, 34 i -34.

    Potencija (-3)4 jednaka je umnošku u kojem se broj -3 pojavljuje kao faktor 4 puta:

    (-3)4=(-3)·(-3)·(-3)·(-3)=81.

    Potencija 34 jednaka je umnošku u kojem se broj 3 pojavljuje kao faktor 4 puta:

    34=3·3·3·3=81.

    Potencija -34 je suprotni broj potencije 34:

    -34=-(34)=-81.

    Zaključimo: (-3)4=81, 34=81, -34=-81, pa je (-3)4=34 i (-3)4-34.

  2. Usporedimo brojeve (-3)5, -35 i 35.

    Potencija (-3)5 jednaka je umnošku u kojem se broj -3 pojavljuje kao faktor 5 puta:

    (-3)5=(-3)·(-3)·(-3)·(-3)·(-3)=-243.

    Potencija 35 jednaka je umnošku u kojem se broj 3 pojavljuje kao faktor 5 puta:

    35=3·3·3·3·3=243.

    Potencija -35 je suprotni broj potencije 35:

    -35=-(35)=-243.

    Zaključimo: (-3)5=-243, 35=243, -35=-243, pa je (-3)5=-35 i (-3)535.

Promotrite vrijednosti potencija u sljedećoj animaciji. Mijenjajte vrijednosti baze i eksponenta. Uočavate li pravilnost?

Povećaj ili smanji interakciju

Zadatak 5.

Primijenite zaključke iz prethodne aktivnosti pa označite točne tvrdnje.

Za proizvoljnu pozitivnu bazu a i prirodni eksponent n brojevi (-a)n i an

null
null

Zaključimo prethodna razmatranja. Za parne su eksponente potencije suprotnih baza jednake, a za neparne su eksponente potencije suprotne.

Svaki parni prirodni broj možemo zapisati u obliku​ 2n. Neparni prirodni broj veći od 1 možemo zapisati u obliku 2n+1, nN.  Stoga prethodni zaključak možemo formulama zapisati ovako:

Za pozitivnu bazu a i prirodni broj n vrijedi:

(-a)2n=a2n i (-a)2n+1=-a2n+1.

Zadatak 6.

Obrazložite formule (-a)2n=a2n i (-a)2n+1=-a2n+1 za pozitivnu bazu a i prirodni broj n .

Po definiciji je (-a)2n zapis umnoška u kojem se negativni broj -a pojavljuje kao faktor paran broj puta. Rezultat je pozitivan i jednak je umnošku u kojem se broj a pojavljuje kao faktor 2n puta, što zapisujemo a2n.

Također je po definiciji (-a)2n+1 zapis umnoška u kojem se negativni broj -a pojavljuje kao faktor neparan broj puta. Rezultat je negativan i suprotan je umnošku u kojem se broj a pojavljuje kao faktor 2n+1 puta, što zapisujemo -a2n+1.


Broj podskupova

Primjer 3.

Odredimo sve podskupove skupa

  1. A={ab}
  2. B={abc}
  1. Podskupovi skupa A su: ,{a},{b},{ab}. Skup A ima četiri podskupa.
  2. Podskupovi skupa B su: ,{a},{b},{c},{ab},{ac},{bc},{abc}. Skup B ima osam podskupova.

Zadatak 7.

Odredite sve podskupove skupova C={a,b,c,d},D={a,b,c,d,e}. Promotrite broj elemenata skupa i broj svih podskupova. Uočavate li pravilnost? Pretpostavite koliko podskupova ima skup E ako je:

  1. card ​ E=6
  2. card E=10
  3. card E=n.

​Prisjetite se (1.1. Skupovi), card E je kardinalni broj skupa E i označava broj elemenata skupa E.

Skup C ima 16 podskupova, a skup D ima 32 podskupa.

Primjećujemo da je 16=24 i card C=4. 32=25 i card D=5.

  1. 26=64
  2. 210=1024
  3. 2n

Skup od n elemenata ima 2n podskupa.

Pokušajte sami dokazati tu tvrdnju ili pogledajte dokaz u videozapisu.

Što smo pokazali u videozapisu?

Ako skup od 2 elementa ima 22 podskupa, onda skup od 3 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno ​ 2·22=2·2·2=23 podskupa.

Ako skup od 3 elementa ima 23 podskupa, onda skup od 4 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno ​ 2·23=2·2·2·2=24 podskupa.

Na sličan način možemo zaključiti:

Ako skup od n elementa ima 2n podskupa, onda skup od n+1 elementa ima dvostruko više podskupova, odnosno ​ 2·2n=2·2·...·2n=2n+1 podskupa.

Štednja

Na slici je kasica za štednju.

Marko je uložio u banku 2500kn uz godišnju kamatnu stopu od 4%. Nakon godinu dana iznosu na Markovu računu pribrojit će se 4% od iznosa na računu.

Zadatak 8.

Kako izračunati iznos na Markovu računu nakon nekoliko godina? Krenimo redom pa odredimo najprije iznos nakon jedne godine, a zatim nakon dvije. Izračunajte iznose u sljedećem zadatku i zapišite ih s pomoću uloženog iznosa, kamatne stope i broja proteklih godina.

Nakon jedne godine dobit će kn kamata. Te će kamate također uložiti te će njegov ukupni ulog biti kn, što je ·2500. Nakon druge godine dobit će kn kamata koje će uložiti te će njegov ukupni ulog biti kn, što je ·2500= 2·2500.
null
null

Zadatak 9.

U bilježnicu zapišite formulom koliki će biti Markov ukupni ulog nakon 3, 5, 10, n godina.​

Nakon tri godine ulog će biti 1.043·2500=2812.16kn.

Nakon pet godina ulog će biti 1.045·2500=3041.63kn.

Nakon deset godina ulog će biti 1.0410·2500=3700.61kn.

Nakon n godina ulog će biti 1.04n·2500kn .

Elektronička pošta

Na slici je djevojka s računalom.

Maja je poslala e-poštu na pet e-adresa. U e-pošti je uputa primatelju da sat vremena nakon primitka proslijedi e-poštu dalje na novih pet e-adresa. Pretpostavimo da svi koji prime e-poštu postupaju po uputi.

Zadatak 10.

Na koliko će e-adresa biti poslana e-pošta nakon

  1. jedan sat
  2. dva sata
  3. pet sati
  4. trinaest sati?

Koliki je to postotak stanovništva Zemlje?

  1. 5·5=52=25
  2. 5·25=53=125
  3. 56=15625
  4. 514=6103515625, 81.4% stanovništva Zemlje.

(stanovništvo Zemlje 7500000000)


Broj djelitelja prirodnoga broja

Zadatak 11.

U bilježnicu napišite u obliku potencija sve djelitelje broja:

  1. 3
  2. 32
  3. 33
  4. 34.

Koliko djelitelja imaju zadani brojevi?

Uočavate li pravilnost? Možete li je obrazložiti? Primijenite uočenu pravilnost pa odredite broj djelitelja broja 325 i ​ 3n.

  1. Broj 3 ima dva djelitelja: 1 i 3.
  2. Broj 32 ima tri djelitelja: 1, 3 i 32.
  3. Broj 33 ima četiri djelitelja, a broj 34 pet. Broj djelitelja je za jedan veći od eksponenta.
  4. Broj 325 ima 26 djelitelja.

Broj 3n ima n+1 djelitelja. Djelitelji su osim brojeva 1 i 3 potencije broja 3 s eksponentima od 2 do n, ukupno n+1 djelitelj.

Broj 32 ima tri djelitelja: 1, 3 i 32.


Zadatak 12.

Odredite sve djelitelje brojeva:

  1. 32·5; 32·52; 32·53
  2. 32·5·2; 32·5·22; 32·5·23.

Koliko djelitelja imaju zadani brojevi? Uočavate li pravilnost?

Koliko djelitelja ima broj p1k1·p2k2·...pnkn  gdje su p1,p2,...,pn različiti prosti brojevi? Obrazložite svoje zaključke.

Broj djelitelja je​ (k1+1)(k2+1)...(kn+1).

Zadatak 13.

Riješite ove zadatke:

  1. Koliko djelitelja ima broj 16200?
  2. Odredite sve troznamenkaste prirodne brojeve koji imaju točno pet djelitelja.
  3. Ako je broj djelitelja nekoga prirodnoga broja neparan, dokažite da je taj broj potpun kvadrat.
  4. Pokažite da ne postoji četveroznamenkasti broj djeljiv sa 143 koji ima točno 9 djelitelja.
  1. 129600=26·34·52 pa ima (6+1)·(4+1)·(2+1)=7·5·3=105 djelitelja.​
  2. Broj je oblika p4. Jedini je troznamenkasti broj tog oblika 54=625.
  3. Ako je broj djelitelja neparan, svi su faktori oblika k+1 neparni. Svi eksponenti su parni pa je broj potpun kvadrat.
  4. Broj je djeljiv sa 143 pa u rastavu na proste faktore ima 11 i 13. Zato što je broj djeljitelja 9, eksponenti su 2. Ali 112·132=20449, pa ne postoji četveroznamenkasti broj s traženim svojstvima.

...i na kraju

Ponovimo:

Potencija an, gdje je a realan broj i n prirodni broj veći od jedan, zapis je umnoška u kojem se broj a pojavljuje kao faktor n puta: an=a·a·...·anputa.

Za svaki pozitivni realni broj a i prirodni broj n vrijedi:

  1. (-a)2n=a2n
  2. (-a)2n+1=-a2n+1.

Idemo na sljedeću jedinicu

2.2 Potencije s cjelobrojnim eksponentom