Optičke varke često se rade pomoću paralelnih i okomitih pravaca. Pogledaj optičku varku na slici izravno i sa strane. Što uočavaš?
Na slici je poznata optička varka koju je otkrio Ludimar Hermann 1870. godine. Optička varka sastoji se od mreže bijelih paralelnih i okomitih pravaca na crnoj podlozi. Kada je gledaš izravno, neke od točaka na presjecima pravaca postaju crne, a ako gledaš sa strane, sva su sjecišta pravaca bijela.
U sljedećoj optičkoj varci uoči pravce koji su paralelni, koji su okomiti te one koji se sijeku pod nekim drugim kutom. Igrom crne i bijele boje, kao i položajima pravaca, tvoje oči mogu percipirati pravce na sasvim drugi način nego što su oni nacrtani.
Dva pravca
p1p1 i
p2 koja se sijeku određuju dva suplementarna kuta. Ako pravci nisu okomiti, dogovorom je određeno da se kutom
α između pravaca smatra šiljasti kut koji ti pravci određuju.
Kut između dvaju pravaca jednak je manjem kutu koji ti pravci zatvaraju.
Neka su pravci p1i p2 dani eksplicitnim jednadžbama.
p1...y=k1x+l1p2...y=k2x+l2
Neka su
α1 i
α2 kutovi koje
p1 i
p2 zatvaraju s pozitivnim smjerom osi
x.
Za njihove koeficijente smjera vrijedi:
k1=tg α1 i
k2=tg α2
Prema crtežu, šiljasti kut između pravaca α jednak je α=α2-α1 .
Vrijedi:
tgα=tg(α2-α1)=tgα2-tgα11+tgα1·tgα2=k2-k11+k1·k2.
Za kut α između dvaju pravaca p1 i p2 vrijedi: tgα=|k2-k11+k1k2|.
Apsolutna vrijednost u formuli se koristi zato jer kut između pravaca uvijek treba biti šiljasti. Ukoliko je tangens kuta negativan, to ne bi bio slučaj.
Sljedećom interakcijom provjeri kako se promjenom koeficijenata smjera dvaju pravaca mijenja i kut između dvaju pravaca.
Primjer 1.
Pronađi kut između pravaca:
p1...y=2x+5p2...y=4x-3.
Koeficijenti smjera danih pravaca jesu: k1=2 i k2=4.
Vrijedi:
tgα=|4-21+2·4|=|21+8|=29, odnosno
α=12°32'.
Riješi sljedeće zadatke.
Piet Mondrian (1872. - 1944.) bio je nizozemski slikar i teoretičar. On je razvio novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Do 1915. godine motivira ga mistika i religiozni problemi, a tada napušta slikanje prema motivima. Na svoja platna stavlja crne okomite i paralelne pravce između kojih boji crne, žute i plave pravokutnike. Kada se preselio u Ameriku, nestali su karakteristični crni obrubi te je dojam njegovih slika ublaženiji, življi i vedriji.
Paralelni i okomiti pravci svuda su oko nas. Od njih je satkana umjetnost, ali i svaki pojedini komadić života. Gledajući fotografiju umjetničkog djela nastalog po uzoru na umjetnika Mondriana, osjeti kako su okomice i paralele utjecale na umjetnike prve polovine prošloga stoljeća, pri čemu se stvarao novi pravac u umjetnosti: neoplasticizam.
Ako su pravci paralelni, kut između njih jest α=0°. Tada je tg0°=0 i vrijedi:
|k2-k11+k1·k2|=0⇒k2-k1=0⇒k1=k2.
Koeficijenti smjera paralelnih pravaca
Ako su pravci paralelni, tada su im koeficijenti smjera jednaki.
Ako su pravci okomiti, kut je između njih
α=90°, stoga je
tg90°=±∞. To znači da je nazivnik izraza
|k2-k11+k1k2| jednak nuli:
1+k1·k2=0⇒k1·k2=-1⇒k1=-1k2.
Koeficijenti smjera okomitih pravaca
Ako su pravci okomiti, tada su im koeficijenti smjera recipročni i suprotnog predznaka.
Odredi jesu li navedeni parovi pravaca paralelni, okomiti ili nisu niti paralelni niti okomiti.
Pravci
y=3x+6y=3x-3 su:
Pomoć:
Paralelni pravci imaju jednake koeficijente smjera.
Okomiti pravci imaju koeficijente smjera koji su recipročni i suprotnog predznaka.
Pravci
y=2x+5y=-12x+7 su:
Pomoć:
Paralelni pravci imaju jednake koeficijente smjera.
Okomiti pravci imaju koeficijente smjera koji su recipročni i suprotnog predznaka.
Pravci
y=14x+5y=4x su:
Pomoć:
Paralelni pravci imaju jednake koeficijente smjera.
Okomiti pravci imaju koeficijente smjera koji su recipročni i suprotnog predznaka.
Primjer 2.
Odredi vrijednost realnog parametra m tako da pravac mx+4y+m=0 bude okomit na pravac y=2x+3.
Koeficijent smjera prvog pravca jest k1=-m4, a koeficijent je smjera drugog pravca k2=2.
Riješi sljedeće zadatke.
Prisjeti se:
Kut između pravaca jednak je kutu za koji treba zarotirati jedan pravac u pozitivnom smjeru da bi se poklopio s drugim pravcem.
Kut
α između dvaju pravaca računa se pomoću formule:
tgα=|k2-k11+k1k2|
.
Ako su pravci paralelni, koeficijenti smjera su im jednaki.
Ako su pravci okomiti, koeficijenti smjera su im recipročni i suprotnog predznaka.