Spužve i žarnjaci

Uvod

Često se u prošlosti postavljalo pitanje jesu li spužve i koralji biljke ili životinje.

Promotrite slike spužve i koralja i odgovorite:

• Sliče li vam više prikazani organizmi na biljke ili životinje? Obrazložite.
• Koja ih njihova obilježja ipak čine životinjama?

Građa tijela spužvi i žarnjaka

Spužve i žarnjaci smatraju se najjednostavnijim skupinama životinja, iz nekoliko razloga:

• tijelo im je jednostavne građe,
• većina ih živi sjedilačkim načinom života jer nemaju organa za pokretanje.
  Spužve imaju različite tipove stanica koje vrše određene funkcije, no one još uvijek nisu organizirane u prava tkiva kao kod složenije građenih životinja.

• Na prikazima prereza spužve i koralja, proučite njihove osnovne dijelove tijela.

• Prisjetite se gradiva iz osnovne škole i riješite zadatke.

Ove dvije različite životinje slične su građe i zbog toga ih je ponekad teško svrstati u sistematske skupine.
Do prije nekoliko godina, srodnost među različitim životinjama određivala se isključivo prema sličnostima i razlikama u građi stanice, boji i obliku tijela, i sličnim obilježjima.
Tek nakon što su se uz navedena obilježja počele analizirati sličnosti i razlike u molekuli DNA, pokazalo se kako mnoge vrste za koje se mislilo da su srodne zapravo to nisu, i obrnuto.

DNA analize pokazale su da, osobito kod ove dvije skupine životinja jednostavne građe, iste vrste mogu biti jako različite vanjskim izgledom, zbog utjecaja okoliša u kojemu žive i prilagodbi koje su razvile na okolišne uvjete.
Tako njihov način života može utjecati na veličinu tijela, boju, čak i oblik tijela, pa ista vrsta koralja ili spužve može biti, primjerice, plave ili crvene boje, ili više ili manje razgranata, ovisno o tome u kakvim uvjetima živi.

• Pogledajte galeriju slika koja prikazuje iste vrste različitog vanjskog izgleda te različite vrste sličnog vanjskog izgleda.

Prilagodbe na sjedilački način života

Spužve i većina žarnjaka prilagođeni su oblikom tijela na sjedilački način života.
Žarkim i raznolikim bojama i oblicima odbijaju predatore, a njihove žarke boje služe i drugim organizmima kao zaštita od predatora.
Brojni organizmi, poput riba i rakova, oblikom i bojom su prilagođeni oblicima i bojama spužvi i koralja pa im oni služe za maskiranje.

Iako spužve i koralji nisu pokretni, koriste druge načine kako bi našli nove izvore hrane, pa ih tako često možemo naći u simbiozi s raznim vrstama rakova.
Rakovi samci skrivaju svoj meki nezaštićeni zadak unutar praznih puževih kućica, a spužva ili koralj obraste tu kućicu pa je rak svuda nosi sa sobom.
Tako spužva ili koralj neprestano mijenja životni prostor te nalazi nove izvore hrane.
Rak je zaštićen jer će ga predatori zaobići kad uoče žarke boje spužve ili koralja koje rak nosi na kućici.

Spužve imaju brojne sitne otvore na površini tijela, kroz koje voda s kisikom i hranjivim tvarima ulazi u tijelo.
Bičaste stanice koje oblažu središnju šupljinu uzimaju iz vode kisik za disanje i probavljaju hranjive čestice, a spužva zatim kontrakcijama potiskuje vodu iz tijela van kroz izlazni otvor na vrhu. Na taj se način većina spužvi hrani i diše.

Neke morske spužve potpuno su drugačije građe, a pronađene su tek prije nekoliko godina.
Žive uglavnom na velikim dubinama pa su se oblikom tijela morale prilagoditi na manjak hrane i kisika na takvim staništima.
Te su spužve građene vrlo slično biljkama mesožderkama, a slično kao one imaju tanke lovke poput ticala, kojima hvataju sitne račiće, razgrađuju ih probavnim enzimima i njima se hrane, pa su stoga nazvane spužvama mesožderkama.

Koralji su žarnjaci koji žive sjedilačkim načinom života pa i oni imaju određene prilagodbe.
Oko usnog otvora razvili su lovke pomoću kojih hvataju organizme kojima se hrane.
Lovke sadrže žarne stanice kojima koralji omamljuju svoj plijen i učine ga nepokretnim, a zatim unose u tjelesnu šupljinu gdje ih probavni enzimi u unutrašnjem sloju tjelesne stijenke dalje razgrađuju.

Osim sjedilačkih, postoje i oblici žarnjaka koji dio života provode u obliku sjedilačkih polipa, a dio u pokretnom obliku meduze.
Klobuk meduze također ima tri sloja tjelesne stijenke, a uglavnom se sastoji od vode.
Usni otvor nalazi se s donje strane klobuka.
Meduze također sadrže žarne stanice u lovkama oko usnog otvora i uz rub klobuka, kojima mogu poprilično opeći, što vam je možda već poznato i iz vlastitog iskustva.

Razmnožavanje i rasprostranjenost

Spužve se razmnožavaju spolno ili nespolno, a imaju i istaknutu sposobnost regeneracije.

Spužve se nespolno razmnožavaju pupanjem.
Na spužvi izraste novi pup koji se, kad postane zreo, može odvojiti od spužve i postati zasebna jedinka, ili ostaje pričvršćen za spužvu pa tako nastaju kolonije.

Žarnjaci se, kao i spužve, mogu razmnožavati spolno ili nespolno.
Nespolno se razmnožavaju pupanjem sjedilačkog oblika – polipa, pri čemu pup ostaje povezan s polipom pa nastaju kolonije, ili se pak odvaja pa iz njega nastaje zasebna jedinka.
Jedinke spužvi i žarnjaka imaju i veliku moć regeneracije te mogu obnoviti velik dio izgubljenog tijela.

Spolno razmnožavanje nešto je drugačije nego u spužvi.
Kod žarnjaka se izmjenjuje generacija koja se razmnožava spolno s nespolnom generacijom.
Slobodno plivajuća meduza razvija se do spolne zrelosti, a zatim izbacuje muške i ženske spolne stanice koje obavljaju oplodnju.

Budući da se oplodnja događa u vodi izvan tijela meduze, ona je vanjska.
Nastaje ličinka koja se trepetljikama kreće u vodi, a zatim se pričvrsti za dno te se iz nje razvije nespolna generacija u obliku polipa.

• Proučite izmjenu generacija prikazanu na slici.

Koralji imaju samo oblik polipa i puno češće se razmnožavaju nespolno, pupanjem.

Spužve i žarnjaci najčešće nastanjuju mora i oceane, iako ima i slatkovodnih vrsta koje žive u rijekama i jezerima.
Većina vrsta je kozmopolitska, što znači da naseljavaju različita staništa u različitim podnebljima.
Uglavnom obitavaju u toplim morima, gdje često izgrađuju koraljne grebene, područja vrlo bogata životom.
Koralji i spužve temelj su staništa koraljnih grebena i pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta.
Oni su iznimno značajni za opstanak tih organizama i vrlo je važno razviti svijest o važnosti očuvanja i zaštite tih područja.

Srodstveni odnosi spužvi, žarnjaka i ostalih životinja

Spužve i žarnjaci puno su jednostavnije građe od složenije građenih organizama pa se stoga dugo smatralo da su i „primitivniji“.
Za spužve, koje nemaju ni pravih tkiva, smatralo se da predstavljaju takozvanu „slijepu“ razvojnu granu iz koje se ništa dalje nije razvilo.
Međutim, razvojem metoda za analizu gena i genoma životinja, pokazalo se kako i spužve i žarnjaci posjeduju brojne gene koji su vrlo slični genima složenijih životinja, pa čak i čovjeka, iako kod tih organizama većina tih gena nije aktivna ili se ne zna koja je njihova funkcija.
Tako se u posljednjih dvadesetak godina pokazalo da su spužve temeljna skupina životinja iz koje su se razvile sve ostale životinje, uključujući i žarnjake, iz kojih su se dalje razvili drugi organizmi složenije građe.

Poznati predstavnici spužvi i žarnjaka

Obična spužva najpoznatiji je predstavnik spužvi u Jadranskome moru.
Može narasti do 40 cm, a živi na različitim tipovima staništa, na dubinama do oko 200 m.
Posebice je poznata jer je komercijalno važna, a koristi se ponajviše u kozmetičkoj industriji.
Otok Krapanj u blizini Šibenika poznat je po spužvarima koji se posljednjih 300 godina tradicionalno bave vađenjem spužvi.
Nekada su ih vadili ostima, a danas ih i s većih dubina vade osposobljeni ronioci.
U posljednje vrijeme ova spužva u Jadranu postaje sve ugroženija zbog nekontroliranog izlova, ali i zbog sve većeg zagađenja mora, na koje je vrlo osjetljiva.

Narančasta plutača je spužva koja često obitava u Jadranu.
Može se naći na muljevitom ili pješčanome dnu na dubinama od 10-40 metara, iako rjeđe obitava i na dubinama do 200 metara.
Može biti različitih boja, ovisno o boji okoliša u kojem se nalazi, pa tako može biti žute, crvene ili ljubičaste boje, no najčešće je narančasta.
Rijetko je pričvršćena za podlogu.
Gotovo uvijek obrasta puževe kućice koje rak samac nosi na svom zatku.
S obzirom na to da spužva na taj način biva nošena uokolo pa joj time veće područje postaje dostupno za nalaženje hrane, dok istovremeno spužva raku pruža zaštitu od predatora, ta dva organizma zajedno žive u simbiozi.

Jedan od najpoznatijih koralja u Jadranskome moru je crvena moruzgva.
Može se naći uglavnom u plitkome moru, na stijenama uz plažu u zoni plime i oseke.
Dobro je prilagođena velikim varijacijama u temperaturi i vlažnosti staništa.
Dok je pod vodom za vrijeme plime, obično ispruži lovke oko usnog otvora te njima hvata hranu, a na suhom za vrijeme oseke uvuče lovke kako bi se zaštitila od isušivanja.

• Ako se nađete u blizini stjenovite morske obale, pokušajte je pronaći na stijenama.

Zelena hidra još je jedan poznati predstavnik koralja, a živi u slatkim stajaćim vodama poput jezera i bara.
Zelene hidre su malene, veličine do 1 centimetra, pa ih se pobliže može proučiti pod lupom.
Imaju veliku sposobnost regeneracije pa se tako iz vrlo malih dijelova tijela hidre može regenerirati cijela životinja.
Zelenu boju daju joj jednostanične zelene fotoautotrofne alge s kojima živi u simbiozi.
Alge žive u stanicama hidre, a odvojene su membranom od citosola.

• Ponovite što su alge i fotoautotrofni organizmi pa zaključite kakvu bi uzajamnu korist hidra i alge mogle imati u ovom simbiontskom suživotu.
• Pokušajte sakupiti zelene hidre iz stajaće vode te ih pogledajte pod lupom.

Morska mjesečina jedna je od vrsta meduza koje obitavaju i u Jadranskome moru.
Modre je boje, a za nju je karakteristično da svijetli u tami.
Živi u toplim morima na pučini blizu površine, na dubinama do najviše 10 metara.
Ponekad je morske struje donesu u blizinu obale, gdje može biti neugodna za kupače jer dodirom na koži čovjeka izaziva ozljede slične opeklinama.

Uhati klobuk najčešća je meduza u Jadranskome moru.
Naseljava toplija mora i oceane te obično obitava pri površini u blizini obale. Nose je morske struje i rijetko se aktivno kreće, a može doseći dubine do otprilike 10 metara.
Ove meduze su prozirne, a ponekad se u velikom broju pojavljuju u plitkom obalnom pojasu, što kupačima izgleda zastrašujuće, iako one ne predstavljaju nikakvu opasnost za čovjeka.