6.16

Svitkovci – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • usporediti građu i prilagodbe različitih skupina kralježnjaka
  • argumentirati utjecaj čovjeka na ugroženost pojedinih skupina svitkovaca
  • uključiti se na različite načine u očuvanje zaštićenih i ugroženih vrsta svitkovaca
  • analizirati usložnjavanje i pojavu novih svojstava povezujući princip građe s ekonomičnim funkcioniranjem različitih organizama.

Uvod

Priroda je nepresušan izvor ideja za mnoge ljudske izume.
Čičak traka koja ima svoju široku primjenu posebice u industriji obuće i odjeće nastala je po uzoru na plodove čička.
Plodovi čička se lako svojim kukicama prihvaćaju za krzno životinja te se tako rasprostranjuju.
Životinjski svijet također je inspiracija mnogim izumima.
Razmislite i raspravite:

  • na koje načine se primjenjuju obilježja životinja prikazana videozapisom za već postojeće ljudske izume
  • bi li obilježja životinja mogla biti inspiracija za neke buduće izume.

Uvod

Priroda je nepresušan izvor ideja za mnoge ljudske izume.
Čičak traka koja ima svoju široku primjenu posebice u industriji obuće i odjeće nastala je po uzoru na plodove čička koji se lako svojim kukicama prihvaćaju za krzno životinja te se tako rasprostranjuju.
Životinjski svijet također je inspiracija mnogim izumima.

  • Razmislite i raspravite o tome na koje se načine primjenjuju obilježja životinja prikazana videozapisom za već postojeće ljudske izume ili bi mogla biti inspiracija za neke buduće izume.

Rodoslovno stablo svitkovaca

Rodoslovno stablo prikazuje srodstvene odnose između različitih skupina svitkovaca.
Uz brojeve od 1 do 9 pravilnim redoslijedom pridružite sljedeća obilježja:

  • noge,
  • kralježnica,
  • svitak,
  • mozak,
  • homeotermnost,
  • koštani kostur,
  • amnion,
  • lubanja,
  • čeljust i
  • amnion.

Za svako obilježje objasnite koji napredak u evoluciji kralježnjaka je omogućilo.

Iz vode na kopno

Ribe su predci svih kopnenih vrsta kralježnjaka.
Vodozemci su djelomično prilagođeni životu na kopnu.
Gmazovi, ptice i sisavci prave su kopnene životinje.

  • Prisjetite se postupnog razvoja prilagodbi koje su omogućile kralježnjacima naseljavanje kopna.
  • Shematski prikažite postupan razvoj prilagodbi važnim za život na kopnu od riba do gmazova:
    u sustavu organa za pokretanje,
    disanju, krvotoku
    i drugim organskim sustavima.

Iz vode na kopno

Ribe su predci svih kopnenih vrsta kralježnjaka.
Vodozemci su djelomično prilagođeni životu na kopnu, a gmazovi, ptice i sisavci su prave kopnene životinje.

  • Prisjetite se postupnog razvoja prilagodbi koje su omogućile kralježnjacima naseljavanje kopna.
  • Shematski prikažite postupan razvoj u sustavu organa za pokretanje, disanju, krvotoku i drugim organskim sustavima važnim za život na kopnu od riba do gmazova.

 

Slika 1. Primjer shematskog prikaza koji prikazuje promjene u pokrovu tijela od riba do gmazova
Slika 1. Primjer shematskog prikaza koji prikazuje promjene u pokrovu tijela od riba do gmazova

Zašto neke vrste kornjača sve ranije polažu jaja u gnijezda?

U krokodila, premosnika, većine kornjača i u nekih vrsta guštera spol jedinki određen je temperaturom.
U zmija ova pojava nije primijećena.
Dakle, temperatura gnijezda u kojem se nalaze jaja određuje spol novoizleglih jedinki nekih vrsta gmazova.
Temperature nisu iste unutar cijelog gnijezda, na površini je toplije nego pri dnu, te je to jedan od načina na koji se osigurava da sve jedinke ne budu istoga spola.

  • U jedne vrste morske kornjače znanstvenici su primijetili pomak u vremenu polaganja jaja u gnijezda. Istraživanja su pokazala da su 80-ih godina prošlog stoljeća proučavane kornjače jaja odlagale krajem svibnja i početkom lipnja. Postupno se vrijeme odlaganja jaja događalo sve ranije, a u zadnjih nekoliko godina sve se češće događa u prvoj polovici svibnja. Istraživanjima je utvrđen, u iste vrste morske kornjače, tijekom godina sve veći postotak ženki (u nekim populacijama ove vrste oko 80% jedinki su ženke). Ranijim odlaganjem jaja u gnijezda počeo se povećavati postotak izleglih mužjaka.

Riješite sljedeće zadatke:

  1. Što je mogući uzrok ovim pojavama?
  2. Objasnite na koji način je čovjek posredno utjecao na ove pojave.
  3. Kako se povećan postotak ženki može odraziti na populacije tih kornjača?
  4. Grafički prikazi pokazuju način na koji se određuje spol s obzirom na temperaturu gnijezda u nekoliko različitih vrsta gmazova. Proučite ih i odgovorite na pitanja.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

a) Koji grafički prikaz prikazuje rezultate utjecaja promjene temperature na spol morskih kornjača?
Odgovor upišite u obliku broja.
Grafički prikaz
.
Netočno
Točno

Grafički prikaz 4.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

b) Na koju vrstu bi povećanje srednje temperature gnijezda od 1℃ imalo najveći utjecaj?
Obrazložite odgovor.
Na vrstu
.
Netočno
Točno

Na vrstu A.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

c) Na koje dvije vrste bi povećanje srednje temperature gnijezda od 1℃ imalo jednak učinak na neravnotežu u broju ženki i mužjaka?
Odgovore napišite abecednim redom.
Obrazložite odgovor.
Na vrstu
i vrstu
.
Netočno
Točno

Na vrstu B i vrstu D.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

d) Koji grafički prikaz prikazuje rezultate utjecaja promjene temperature na spol zmija?
Odgovor upišite u obliku broja.
Obrazložite odgovor.
Grafički prikaz
.
Netočno
Točno

Grafički prikaz 3.

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

e) Koja od navedenih vrsta gmazova naseljuje najtoplija područja?
Obrazložite odgovor.
Vrsta
.
Netočno
Točno

Vrsta B.

{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Kod ptica nije prisutna determinacija spola pod utjecajem vanjskih čimbenika, ali globalna promjena temperature može značajno utjecati na neke oblike ponašanja ptica. I sisavaca.

  • Razmislite i raspravite kakvo bi povećanje temperature imalo posljedice po migracije ptica selica ili na sisavce koji hiberniraju.

Za kraj…

  • Prisjetite se razloga ugroženosti različitih skupina svitkovaca.

Čovjek svojim djelovanjem ima nedvojbeno štetan utjecaj na prirodu.
Čovjek jedini ima mogućnost i odgovornost smanjiti svoj štetan utjecaj na prirodu.

  • Potražite na mrežnim stranicama informacije:

– koje se udruge i organizacije bave zaštitom životinja u Hrvatskoj

– koje se udruge i organizacije bave zaštitom životinja na svjetskoj razini te

– na koje se načine moguće uključiti ili podržati njihov rad.

Za kraj…

  • Prisjetite se razloga ugroženosti različitih skupina svitkovaca. Čovjek svojim djelovanjem ima nedvojbeno štetan utjecaj na prirodu, ali jedini ima i mogućnost te veliku odgovornost pronaći načine kako smanjiti svoj štetan utjecaj na prirodu.
  • Potražite na mrežnim stranicama informacije o tome koje se udruge i organizacije bave zaštitom životinja u Hrvatskoj i na svjetskoj razini te na koje se načine moguće uključiti ili podržati njihov rad.